Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 37. Gž R-835/2021-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, po sucu toga suda Jasenki Grgić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja M. M. iz Z., OIB:…, kojega zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u Z., protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja i tužene protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-690/18 od 26. veljače 2021., dana 6. svibnja 2021.
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-690/18 od 26. veljače 2021. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke kojim je tužbeni zahtjev odbijen za iznos od 5.686,30 kn i pod točkom II. izreke i predmet se vraća sudu prvoga stupnja radi održavanja nove glavne rasprave.
II. O troškovima postupka u povodu žalbi odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvoga stupnja naloženo je tuženoj da isplati tužitelju bruto iznos od 722,29 kn sa zateznom kamatom na pojedine iznose kako je navedeno u izreci, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak dok je odbijen zahtjev za isplatu iznosa od 5.686,30 kn (točka I.), odlučeno je da svaka stranka snosi svoj trošak postupka (točka II.).
2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je izjavio tužitelj pobijajući dio kojim je odbijen tužbeni zahtjev za iznos od 5.686,30 kn i odluku o parničnom trošku zbog bitne povrede odredbe parničnoga postupka i pogrešne primjene materijalnoga prava (čl. 353. st. 1. t. 1. i t. 3. Zakona o parničnom postupku - Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019. - dalje: ZPP), s prijedlogom za preinačenje a podredno za ukidanje i vraćanje predmeta na ponovno suđenje.
3. Žalbu protiv presude je izjavila i tužena, pobijajući odluku o parničnom trošku zbog pogrešne primjene materijalnoga prava, s prijedlogom za preinačenje a podredno ukidanje i vraćanje predmeta na ponovno suđenje.
4. Žalbe su osnovane.
5. Nesporno je da je tužitelj zaposlen kao djelatnik Područnog carinskog ureda S. na radnom mjestu carinika.
6. Predmet spora je zahtjev za isplatu razlike bruto plaće za razdoblje od 4. svibnja 2013. do 4. svibnja 2018., po osnovi dodatka za prekovremeni rad odrađen tijekom tjedna, od ponedjeljka do petka radom na neradne dane i blagdane, radom u turnusima i smjenama. Tužitelj tvrdi da je ostvarivao sate rada duže od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom i od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, tužena je pogrešno utvrđivala broj radnih dana po mjesecima na način da je blagdane, neradne dane i dane Uskrsa koji su padali od ponedjeljka do petka na koje je radio, uračunavala u radne dane i tako pogrešno utvrđivala ukupan redovni mjesečni fond radnih sati, koji se dobije tako da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.
7. Pravilan je stav suda prvoga stupnja da se za državne službenike i namještenike koji rade u smjenama i turnusima prekovremenim radom smatra svaki sat duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati u koji ulaze samo sati tijekom radnih dana a ne i blagdana i neradnih dana koji padaju od ponedjeljka do petka. Stoga je pravilan obračun prekovremenih sati onaj koji je vršen u odnosu na redovan mjesečni fond radnih sati a ne u odnosu na ukupni mjesečni fond sati (koji uključuje i odrađene sate na blagdane i neradne dane).
8. Odluka kojom je tužbeni zahtjev djelomično odbijen temelji se na obrazloženju da sud prihvaća u cijelosti vještačenje od 30. prosinca 2020. kao stručno i vjerodostojno pa se prihvaća tužbeni zahtjev za iznos od 722,29 kn dok je za iznos od 5.686,30 kn zahtjev odbijen.
9. Pravilnost ovako obrazložene odluke nije moguće ispitati.
10. Naime, tijekom postupka sudski vještak je izradio tri varijante nalaza i mišljenja, u svakom je utvrđen različiti iznos pripadajuće razlike plaće, očito primjenom različitih kriterija i parametara, vještak je u dopunama nalaza napominjao da nije ovlašten tumačiti pravne pojmove već je svaki od varijanti izračuna temeljio na uputi suda odnosno primjedbama tužene dok sudu ostavlja da procijeni pravnu osnovu zahtjeva tužitelja i sukladno tome prihvati jednu od varijanti izračuna.
11. U obrazloženju prvostupanjske presude nedostaju ikakvi razlozi o sadržaju prigovora stranaka na nalaz i mišljenje te o razlikama u varijantama izračuna tražbine i kriterijima zbog kojih je prihvaćena upravo treća varijanata od 30. prosinca 2020. Uz to, u tom nalazu i mišljenju vještak navodi da je izrađen "po prigovorima tuženika" te su stoga u toj varijanti uračunati i slobodni dani iako vještak navodi da tužena nije o njima dostavila potrebnu dokumentaciju te stoga "sudu ostavljam da procijeni pravnu osnovu zahtjeva tužitelja odnosno tuženika".
12. Iz izloženog proizlazi da je u dijelu odluke kojim je odbijen tužbeni zahtjev ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koji ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
13. Slijedom izloženog, temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP ukinuta je prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu i predmet vraćen sudu prvoga stupnja radi održavanja nove glavne rasprave i donošenja nove, zakonite i valjano obrazložene odluke, ocjenom ostalih žalbenih navoda.
14. Odluka o parničnom trošku pod točkom II. izreke je ukinuta sukladno odredbi čl. 164. st. 4. ZPP a odluka o troškovima postupka u povodu žalbi temelji se na odredbi čl. 166. st. 4. ZPP.
U Zagrebu, 6. svibnja 2021.
Sudac:
Jasenka Grgić, v.r.