1              Poslovni broj: Gž-1005/2023-3

 

   

 

Poslovni broj:  Gž-1005/2023-3

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinje Filke Pejković kao predsjednice vijeća, Kristine Vukelić Aničić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Svjetlane Pražić kao članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja S. K. iz S. V., OIB: zastupanog po punomoćniku T. G., odvjetniku iz T., protiv tuženika: 1.Republika Hrvatska zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u S HR, 2. R. S. pok. J. iz P., , 3. V. R. sin I. - N. iz S. V., 4. M. I. pok. J. iz V., 5. G. I. pok. B. iz Z., 6. Đ. M. iz S., 7. Đ. J. iz S., 8. Š. I. rođ.Đ. iz S., radi utvrđenja prava vlasništva,odlučujući o žalbi prvo tužene Republike Hrvatske protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj 54 P-5450/2019 od 9. svibnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 28. veljače 2024.

 

r i j e š i o   j e

Prihvaća se žalba prvo tužene Republike Hrvatske te ukida presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj 54 P-5450/2019 od 9. svibnja 2022. u cijelosti i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u fazu glavne rasprave.

 

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom u točki I. izreke utvrđeno je da je tužitelj isključivi vlasnik fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnine kat.čest. 4630/1 ZU 4044 k.o. …, označene u Nalazu i mišljenju vještaka D. B. od 22. veljače 2022. slovnim oznakama  A-B-C-D-A u površini 1786 m2 u odnosu na tužene R. S. pok.J., Republiku Hrvatsku, V. R. sina I.-N., M. I., G. I., Đ. J. i Š. I. kao uknjižene suvlasnike a koji Nalaz i mišljenje predstavlja sastavni dio presude.

2. U točki II. izreke ovlašten je tužitelj temeljem presude provesti parcelaciju na kat.čest. 4630/1 ZU 4044 k.o. …, na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i  geometrijski točno određeni realni dio iste, pobliže označen i preciziran u Nalazu i mišljenju vještaka D. B. od 22. veljače 202. slovima A-B-C-D-A u površini 1786 m2 i navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim brojem, te provede navedenu parcelaciju u katastru i zemljišnoj knjizi za k.o.Marina dok se u toč. III. izreke ovlašćuje tužitelj S. temeljem presude i prijavnog lista, temeljem kojih će se provesti parcelacija kat.čest. 4630/1 ZU 4044 k.o. … opisane u točki I. i II. izreke prvostupanjske presude, u zemljišnim knjigama izvršiti uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta nastalim tim prijavnim listom na ime tužitelja za cijelo uz istodobno brisanje tih prava sa imena R. S. pok.J., Republike Hrvatske, V. R., M. I., G. I., Đ. J. i Š. I..

3. U točki IV. izreke utvrđeno je da je tužitelj isključivi vlasnik fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnine kat.čest. 4630/1 ZU 4044 k.o. …, označene u Nalazu i mišljenju vještaka D. B. od 22. veljače 2022 slovima F-G-H-I-J-F u površini 1041 m2 u odnosu na tužene R. S., Republiku Hrvatsku, V. R., M. I. G. I. Đ. J. i Š. I. kao uknjižene suvlasnike a koji Nalaz i mišljenje predstavlja sastavni dio presude.

4. U točki V. izreke ovlašćuje se tužitelj temeljem presude provesti parcelaciju na kat.čest. 4630/1  ZU 4044 k.o. …, na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio iste, pobliže označen i preciziran u  Nalazu i mišljenju vještaka D. B. broj P-5450/2019 od 22. veljače 2022. slovima F-G-H-I-J-F u površini 1041 m2 i navedeni dio formira kao  samostalna čestica zemljišta s novim brojem, te provede navedenu parcelaciju u katastru i zemljišnoj knjizi za k.o. … dok je u toč. VI. izreke ovlašten tužitelj temeljem presude i prijavnog lista, temeljem kojih će se provesti parcelacija kat.čest. 4630/1 ZU 4044 k.o. … u zemljišnim knjigama izvršiti uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta nastalim tim prijavnim listom na ime  tužitelja za cijelo uz istodobno brisanje tih prava sa imena R. S., Republike Hrvatske, V. R., M. I.,G. I., Đ. J. i Š. I..

5. Navedenu presudu u točkama I. do VI. izreke pravodobno podnesenom žalbom pobija prvo tužena Republika Hrvatska iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP), predlažući da se pobijana presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

6. Tužitelj u odgovoru na žalbu ukazuje da je podnesena žalba tužitelja neosnovana smatrajući da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev. Navodi da je proslijedio podnesak od 9. rujna 2021. iz sadržaja kojeg proizlazi da je sud u odluci koja je donesena u  predmetu poslovnog broja P-6090/15 od 30. rujna 2016. u pravnoj stvari tužitelja R. J. protiv Republike Hrvatske potvrđene presudom Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-1105/2016 u kojoj je  otac u tom predmetu tužitelja i sam bio jedan od diobenika iza smrti R. G. pok. J. gdje je zauzet stav glede stjecanja vlasništva nekretnine temeljem dosjedanja. U tim presudama da je prihvaćena dosjelost kao osnov stjecanja prednika tužitelja a izvedenim dokazima u ovom predmetu da je utvrđeno isto.

7. Žalba prvo tužene Republike Hrvatske je osnovana.

8. Suprotno žalbenim navodima tužene u donošenju pobijane presude nije  počinjena niti jedna druga bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8.,9.,13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365 st.2. ZPP).

9. Međutim ostvaren je žalbeni razlog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem prava vlasništva na realnom dijelu nekretnina, i to na dijelu kč.br. 4630/1 ZU 4044 k.o. … u površini od 1786 m2 u nalazu i mišljenju vještaka D. B. označene slovnim oznakama A-B-C-D-A u površini 1786 m2 te na dijelu kč.br. 4630/1 ZU 4044 k.o. … u nalazi i mišljenju vještaka označene slovnim oznakama F-G-H-I-J-F u površini od 1041 m.

11. Prvostupanjski sud po provedenom postupku po očevidu te na temelju nalaza i mišljenja vještaka utvrđuje;

da tužitelj polaže vlasnička prava na dijelove nekretnine u zemljišnoj knjizi označene kao kč.br. 4630/1 ZU 4044 k.o. … i to na dio predmetne nekretnine u površini od 1786 m2 u nalazu i mišljenju vještaka označeno slovnim oznakama A-B-C-D-A te dio iste u površini od 1041 m2 u nalazu i mišljenju vještaka označeno slovnim oznakama F-G-H-I-J-F,

se isto nalazi u Vrsinama u predjelu zvan …,

da je zemljište u površini od 1786 m2 u nalazu i mišljenju vještaka označeno slovnim oznakama A-B-C-D-A položajno smješteno sjeverno od makadamskog puta te se na njoj nalaze u njenom sjeverozapadnom dijelu čvrsti zidani objekt a na ostatku nekretnine 39 stabala maslina,

da je ovo zemljište sa sjeverne i istočne strane omeđena suhozidom (linije AB, BC) sa zapadne dijelom suhozidom a dijelom trajnom oznakom na terenu linija A-D a sa južne strane linijom makadamskog puta (linija CD),

da se zemljište u površini od 1041 m2 u nalazu i mišljenju vještaka označeno slovnim oznakama F-G-H-I-J-F smješteno južno od makadamskog puta na geodetskoj skici prikazana zelenom bojom,

da je ovo zemljište u naravi maslinik koji je sa svih strana okruženim starim kamenim suhozidima a osim maslina na ovom zemljištu da nalazi nešto voćaka i starih loza,

da su u zemljišnoj knjizi tuženi upisani kao suvlasnici nekretnine.

Na temelju iskaza tužitelja i saslušanih svjedoka R. I. i A. M. koje u cijelosti kao vjerodostojne prihvaća, prvostupanjski sud nadalje utvrđuje:

da je tužitelj nekretnine kupio kupoprodajnim ugovorom od 10. rujna 2014.,

da je zemljište kupljeno od R. A. pok. M. i njegove sestre M. a koje nekretnine su oni naslijedili iza smrti svog oca M. R. pok. G. i to u diobi s bratom L. i sestrom V. a koju nekretninu su koristili prema njenoj gospodarskoj namjeni, sadili buvar, na jednoj su bile loze, neometani od bilo koga,

da je ocu   prodavatelja M. R. pok. G. predmetna nekretnina pripala nakon smrti oca R. G. pok. J. u diobi s braćom, tako da je isti računajući i posjed njihova prednika R. G. bio dugogodišnji posjednik prijepornog zemljišta,

da je prednik oca prodavatelja M. R. bio pok. R. G. pok. J. koji je  rođen 11. ožujka 1899. a umro 10. listopada 1974.,

da se je nakon smrti pok. R. G. pok. J. rođenog 11. ožujaka 1899.  a umrlog 20. listopada1974. vodio ostavinski postupak pod posl.br.  O-154/74 u kojem su njegovim nasljednicima proglašeni sinovi R. M. pok. G. , R. J. pok. G. ,R. I. pok. G. te kćeri K. M. ž. M. i L. B. ž. M.,

da je posjed prednika tužitelja na prijepornom zemljištu bio neometan, da su isti prijeporno zemljište držali u posjedu kao svoje, prenosili isto s koljena na koljeno i koristili  prema njegovoj gospodarskoj namjeni,

da se kao posjednik oduvijek vodio prednik prodavatelja R. G. pok. J.,

da tužena u postupku nije dokazala da je zbog zabilježene agrarne prijave upitna savjesnost tužitelja  odnosno njegovih prednika koja savjesnost da se pretpostavlja.

12. Prvostupanjski sud s obzirom na  utvrđenu činjenicu da se radi o nekretnini koja je bila u dugogodišnjem posjedu obitelji R., da je prednik tužitelja R. G. pok. J. od osnutka katastara upisan kao posjednik, da je ovaj rođen 11.03.1899. a umro 1974., da se radi o nekretnini koja se koristila prema njenoj gospodarskoj namjeni neometano od bilo koga, zaključuje da je prednik tužitelja R. G. bio u posjedu prijepora do 6. travnja 1941. više od 40 godina te da je isti na predmetnim nekretninama stekao pravo vlasništva dosjelošću primjenom pravnih pravila paragrafa 1460 - 1472 OGZ-a koja da se  primjenjuju na konkretan slučaj na temelju  Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941.g. ("Narodne novine" broj: 73/91) a koja su propisivala da se na državnoj imovini vlasništvo moglo steći dosjelošću posjedovanjem kroz 40 godina, tako da je po njemu  stečeno vlasništvo  nasljeđivanjem prelazilo na njegove nasljednike te kupoprodajom na tužitelja, to prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja zaključujući  da su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću primjenom pravnih pravila jer da je prednik tužitelja R. G. bio u posjed istih više od 40 godina računajući do 6. travnja 1941.

13. Prvostupanjski sud ukazuje da je prednik prodavatelja, tj. njegov djed R. G. pok. J. već do 6. travnja 1941. stekao dosjelošću vlasništvo prijepornog zemljišta uzimajući u obzir da tužena ničim nije dokazala da prednici tužitelja ne bi bili pošteni posjednici odnosno da zbog zabilježenih agrarnih prijava na predmetnoj nekretnini upitna savjesnost na strani tužitelja odnosno njegovog prednika.

14. Prvostupanjski sud u prilog osnovanosti tužbenog zahtjeva ukazuje da se poštenje posjeda pretpostavlja osima ako se ne dokaže suprotno a u ovom postupku tužena da nije dokazala da se zabilježba agrarne prijave na predmetnoj nekretnini odnosila na prednike tuženika te prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja.

15. Osnovani su žalbeni navodi tužene da je ostvaren žalbeni razlog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te osnovano tužena sadržajem žalbe ukazuje, sud ne može tvrditi kako tužena tijekom postupka nije dokazala da bi se zabilježene agrarne prijave na predmetnoj nekretnini odnosile na prednike tužitelja kada sam nije izveo nužne dokaze koje je bio odlučio izvesti u tom smjeru.

16. Za navesti je da iz stanja spisa proizlazi da je sam tužitelj u spis predmeta podneskom od 25. studenog 2015. dostavio ispravu pod nazivom „Popis neriješenih prijava iz godine 1939." u kojoj je pod rednim brojem 31. naveden R. G. i braća pok. J. 1379. Iako tužitelj u podnesku od 9.rujna 2021. navodi da se predmetna isprava odnosi na zemljišta u selu V., očigledno je da u gornjem desnom uglu predmetne isprave jasno stoji „M.“ pri čemu je prvostupanjski sud na ročištu od 14. travnja 2016. odlučio da će se pregledati agrarna prijava AGR 1379 koja će se zatražiti od Državnog arhiva u Splitu i Zagrebu a koje dokaze prvostupanjski sud nije izveo.

17. Kada je sud do zaključenja prethodnog postupka u okviru prijedloga jedne stanke  riješio da će pribaviti agrarnu prijavu a sve radi razrješenja okolnosti da li se zabilježena agrarna prijava odnosi na sporne nekretnine u situaciji kao što je konkretna kada je tužena do zaključenja prethodnog postupka osporila činjenične navode tužitelja pa tako i tvrdnju tužitelja da su ispunjene pretpostavka za stjecanje prava vlasništva temeljem agrara pri čemu je tužena ukazivala da je potrebno  utvrditi s obzirom na činjenične navode tužitelja iznijete u tužbi te do zaključenja prethodnog postupka da li su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva od strane prednika tužitelja temeljem propisa koji su tada uređivali agrarne odnose ali i navod  tužene da stjecanje prava vlasništva temeljem agrara isključuje stjecanje vlasništva temeljem dosjelosti budući da se radi o dvije osnove stjecanja tada, tada  u procesnoj situaciji kao što je konkretna, kada prvostupanjski sud na okolnost agrarne prijave odlučio provesti dokaze koje nije izveo, niti je vezano uz isto utvrđivao odlučne činjenice, preuranjen te nepravilan zaključak prvostupanjskog suda da tužena nije dokazala da bi se zabilježene agrarne prijave na predmetnoj nekretnini odnosile na prednike tužitelja kada sam nije izveo određeni dokaz na tu okolnost.

18. Iz stanja spisa proizlazi da tužitelj u tužbi i tijekom postupka osnovanost svog tužbenog zahtjeva za utvrđenje prava vlasništva temelji na tvrdnji da je prednik tužitelja R. G. pok. J. bio obrađivač spornog zemljišta tj. da je isto prije Drugog svjetskog rata bilo vlasništvo Z. O. T. C. S.. L. za koje zemljište da je R. G. pok. J. kao težak crkvi plaćao dio uroda te da je to zemljište nakon  tog rata i baš u vrijeme stupanja na snagu Zakona o ukidanju agrarnih odnosa na području Dalmacije i Hrvatskog primora, R. G. pok. J. i dalje nastavio sa obradom zemljišta te po sili toga Zakona postao vlasnik istoga, nakon čega da je to vlasništvo prešlo na njegove slijednike.

19. U parničnom postupku kako je to propisano odredbom čl. 2.st.1. ZPP-a sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku te u okviru iznijetih činjenica na kojima stranke temelje svoje zahtjeve (čl. 7.st.1. ZPP-a).

20. Uzimajući u obzir naprijed iznijete činjenične navode tužitelja prvostupanjski sud u provedenom postupku nije utvrđivao činjenicu da li je prednik tužitelja R. G. pok. J. bio obrađivač spornog zemljišta zbog čega je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno.

21. Kako prvostupanjski sud nije utvrđivao odlučnu činjenicu da li je prednik tužitelja R. G. pok. J. bio obrađivač,  da li je kao obrađivač sukladno tada važećim propisima stekao vlasništvo prijepornog zemljišta te da li su ispunjene pretpostavke za stjecanje vlasništva po tada važećim propisima koji uređuju agrarne odnose činjenično stanje u ovom predmetu ostalo je  nepotpuno utvrđeno zbog čega je prvostupanjsku presudu temeljem odredbe čl. 370. ZPP-a valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

22. U ponovnom suđenju prvostupanjski sud će utvrditi odlučne činjenice odnosno činjenicu da li je prednik tužitelja R. G. pok. J. bio obrađivač prijepornog zemljišta, da li se agrarna prijava zabilježena u zemljišnoj knjizi  1939. odnosi na prijeporno zemljište, da li je agrarni odnos razriješen na temelju Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije iz 1930. ("Službene novine" broj 279/30), odnosno po Zakonu o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja ("Narodne novine" broj 138/46 i 111/47) tj. da li su ispunjene pretpostavke za stjecanje vlasništva na strani istog prema tada važećim propisima o ukidanju agrarnih odnosa.

23. Ukoliko je prednik tužitelja kao obrađivač stekao vlasništvo prijepornog zemljišta temeljem naprijed citiranih propisa tako njegovo stečeno pravo nasljeđivanjem prelazilo je na njegove slijednike te nasljednike te su isti u takvom slučaju bili pošteni posjednici prijepora.

24. Ukoliko pak prednik tužitelja R. G. pok. J. nije bio obrađivač spornog zemljišta potrebno je ocijeniti da li je isti bio pošteni ili nepošteni posjednik prijepora te da li je takav njegov posjed prešao na njegove nasljednike jer samo pošteni posjednik prijepora može steći pravo vlasništva dosjelošću a na kojem pravom osnovu prvostupanjski sud  u pobijanom odluci temelji stjecanje vlasništva po tužitelju.

25. Nepošteni posjednik nekretnina ne može steći pravo vlasništva dosjelošću neovisno o dužini trajanja njegova posjeda tj. neovisno o činjenici da li se u posjedu nekretnine nalazi 20, 40 ili više godine te neovisno o činjenici da li se radi o nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske.

26. Prvostupanjski sud pritom mora imati u vidu i činjenicu da ukoliko je prednik tužitelja R. G. stekao pravo vlasništva nekretnine temeljem agrara da u tom slučaju istu nije mogao steći u vlasništvo dosjelošću posjedovanjem iste do 6. travnje 1941. jer se radi o dvije osnove za stjecanje prava vlasništva koje se isključuju.

27. Pri tome prvostupanjski sud mora imati u vidu i činjenicu da je isti bio rođen 11. ožujka 1899. a umro 1974., te da je u travnju 1941. imao 42 godine što dovodi u pitanje pravilnost zaključka prvostupanjskog suda da su na strani istog bile ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva prijepornog zemljišta do 6. travnja 1941. tj. prema odredbama pravnog pravila paragrafa 1460 - 1472 OGZ-a koja se primjenjuju na temelju odrede Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("NN." broj: 73/91) jer bi to značilo da je u posjed zemljišta stupio kao dijete od godinu ili dvije.

28. Nakon što sud prvog stupnja upotpuni činjenično stanje te utvrdi  naprijed navedene relevantne činjenice u okviru dokaza stranka koji su u ovom postupku iznijeti do zaključenja prethodnog postupka ponovno će odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja.

29. Kako je zahtjev tužitelja usmjeren na utvrđenje vlasništva na točno određenom realnom dijelu sporne nekretnine koja je u suvlasništvu tuženih, u ovom sporu tuženi imaju položaj jedinstvenih i nužnih suparničara, pa se u tom smislu tretiraju i parnične radnje ili propuštanje pojedinog suparničara na način da se uzima u obzir radnja koja je najpovoljnija za sve suparničare.

30. Zbog navedenog žalba prvo tužene ima učinak i na sve ostale suparničare tj. tužene koji žalbu nisu podnijeli, tako da je uvaženjem žalbe prvo tužene prvostupanjsku presudu valjalo ukinuti u cijelosti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje primjenom odredbe čl. 370. ZPP-a i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

31. U ponovnom postupku će prvostupanjski sud utvrditi odlučne činjenice na koje mu je ukazano te ponovo odlučiti o tužbenom zahtjevu.

 

U Rijeci 28. veljače 2024.

Predsjednica vijeća

           Filka Pejković