Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: I Kž-42/2021-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Snježane Hrupek-Šabijan i mr.sc. Marijana Bitange, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ive Kero, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog M. S., zbog kaznenih djela iz članka 246. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, dalje: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbi okrivljenog M. S., podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, broj Kov-1/2021. od 5. ožujka 2021., u sjednici vijeća održanoj 27. travnja 2021.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okrivljenog M. S. kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu odbijeni su prijedlozi za izdvajanje nezakonitih dokaza koje su podnijeli branitelji okrivljenog M. S. i to odvjetnik D. B. 29. siječnja 2021. i odvjetnik V. M. 26. veljače 2021.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni M. S., po branitelju, odvjetniku V. M., žaleći se zbog bitne povrede odredba kaznenog postupka i pogrešno, nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te povrede prava na pravično suđenje, predlažući Vrhovnom sudu Republike Hrvatske umjesto Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske da ukine pobijano rješenje i vrati predmet na ponovni postupak prvostupanjskom sudu.
3. Prije održavanja sjednice vijeća spis je u skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08.), dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Naime, nije u pravu žalitelj da izreka rješenja nije jasna te da je proturječna obrazloženju pobijanog rješenja, jer u izreci nije navedeno da li se prijedlozi za izdvajanje nezakonitih dokaza odbijaju kao neosnovani ili iz kojeg drugog razloga, čime upire na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 2. točka 11. ZKP/08. To stoga što je uvriježeno shvaćanje da se prijedlog može odbiti ili odbaciti, pri čemu odbijanje podrazumijeva da prijedlog nije osnovan, pa ispuštanje tog izraza, ne čini izreku nerazumljivom. K tome, iz obrazloženja rješenja je jasno da je sud odbio prijedloge za izdvajanje nezakonitih dokaza, meritorno odlučivši o tim prijedlozima. Uz to, valja ukazati da odredbe ZKP/08. u odnosu na vrste odluke koje sud može donijeti odlučujući o zakonitosti dokaza propisuju izričito jedino mogućnost odbačaja prijedloga za izdvajanje nezakonitih dokaza, pri čemu se većinom u sudskoj praksi prijedlozi odbijaju ili prihvaćaju.
6. Nadalje, nije u pravu žalitelj da nije jasan dan donošenja pobijanog rješenja jer je u obrazloženju navedeno da je sjednica optužnog vijeća održana 26. veljače 2021., da je u uvodu odluke naznačeno da je sjednica održana i 26. veljače 2021. i 5. ožujka 2021., dok je na kraju odluke upisan 5. ožujka 2021. Naime, nije sporno da je sjednica optužnog vijeća na kojoj je okrivljenik izložio svoj prijedlog za izdvajanjem nezakonitih dokaza održana 26. veljače 2021., dok je odluka o tom prijedlogu donesena na sjednici optužnog vijeća 5. ožujka 2021., što je i određeno na prvoj sjednici optužnog vijeća, pri čemu samo navođenjem 26. veljače 2021. u obrazloženju rješenja kao dana održavanja sjednice optužnog vijeća nije dovedena u pitanje zakonitost ovog rješenja, jer je prvostupanjski sud u obrazloženju rješenja istaknuo dan održavanja sjednice optužnog vijeća na kojoj je branitelj okrivljenika predložio izdvajanje nezakonitih dokaza. Uvidom u zapisnik o vijećanju i glasovanju utvrđeno je da je sjednica optužnog vijeća na kojoj je odluka donesena održana 5. ožujka 2021., slijedom čega nije sporan dan donošenja pobijane odluke.
7. Žalitelj pobijajući osnovanost prvostupanjskog rješenja navodi da prvostupanjski sud nije proveo prethodno suđenje o zakonitosti dokaza u skladu s člankom 350. stavkom 2. ZKP/08., tvrdeći da mu je na taj način povrijeđeno pravo na pravično suđenje i počinjenja bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 2. ZKP/08. Međutim, isti ispušta iz vida da će sud tek ako je to potrebno za odluku o zakonitosti dokaza izvesti dodatne dokaze, a koja potreba u konkretnom slučaju nije postojala, pa prvostupanjski sud dokaze nije izvodio. Naime, prvostupanjski sud je u skladu s ustaljenom sudskom praksom odbio prijedlog za izdvajanjem zapisnika o ispitivanju svjedoka kod državnog odvjetnika, jer ti svjedoci nisu ispitani po prijedlogu obrane u skladu s člankom 234. stavku 3. u vezi sa stavkom 1. ZKP/08, pa državni odvjetnik nije bio dužan obavještavati obranu o mjestu i vremenu njihovog ispitivanja, što je jasno i potpuno obrazložio prvostupanjski sud, pa nema mjesta izvođenju bilo kakvih drugih dokaza, na što upire žalitelj. Isto tako, pravilno zaključuje prvostupanjski sud da nije jasno iz kojeg razloga se traži pribavljanje spisa Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, Klasa UP/I- 471-02/18-01/411, jer iz spisu priležeće dokumentacije nije sporno u kojem razdoblju je provođen porezni nadzor. Pritom nezadovoljstvo žalitelja sadržajem tih dokumenata ne predstavlja ocjenu njihove zakonitosti već ocjenu vjerodostojnosti, o čemu odlučuje raspravni sud u slučaju potvrđivanja optužnice. Slijedom izloženoga, u konkretnom slučaju neprovođenja suđenja o zakonitosti dokaza ne podrazumijeva odbacivanje prijedloga, na što ukazuje žalitelj, jer je prvostupanjski sud pravilno odlučio odbivši te prijedloge, pa nije time počinjena ni bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 2. točka 11. ZKP/08. jer izreka nije proturječna razlozima rješenja. Ovdje valja dodati da pozivanje žalitelja na odredbu članka 351. stavak 3. ZKP/08. je promašeno, s obzirom da se ne radi o pravnoj situaciji da je prijedlog za izdvajanje nezakonitih dokaza podnesen protivno članku 350. stavak 2. i 3. ZKP/08.
8. Nadalje, u pravu je žalitelj da je sud u pisanom otpravku rješenja unio pogrešnu uputu o pravnom lijeku, no taj propust nije od nikakvog značaja na zakonitost ovog rješenja, niti su povrijeđena prava okrivljenika, s obzirom da je isti podnio žalbu višem sudu, koji ju je razmotrio.
9. Suprotno tvrdnji žalitelja prvostupanjski sud je pravilno odbio prijedloge okrivljenog M. S. podnesene po braniteljima okrivljenika, odvjetniku D. B. i V. M. za izdvajanje nezakonitih dokaza i to zapisnika o ispitivanju svjedoka S., V. i K. te dokaza koji su označeni pod točkama 13., 50., 53. i 61. optužnice i to informacije o visini novoutvrđenih obveza u poreznom nadzoru Porezne uprave, Područni ured Zagreb, Klasa: UP/I-471-02/18-01/411, Ur.broj: 513-07-01-18-3 od 6. prosinca 2018. (list 250- 261), službene zabilješke Porezne uprave, Područni ured Zagreb, Klasa: UP/I-471- 02/18-01/411, Ur.broj: 513-07-01-18-8 od 28. prosinca 2018. (list 556-577) sa pojašnjenjem (list 551-555), službene zabilješke Porezne uprave, Područni ured Zagreb, Klasa: UP/I-471-02/18-01/411, Ur.broj: 513-07-01-19-17 od 19. veljače 2019. (list 620-623) te nalaza i mišljenja financijsko-knjigovodstvenog vještaka s privicima (list 797-825), što je valjano i dostatno obrazložio, koje obrazloženje prihvaća i drugostupanjski sud.
9.1. To stoga što su ti dokumenti sačinjeni tijekom i nakon poreznog nadzora u skladu s poreznim propisima, radi provjere i utvrđivanja činjenica koje su važne za oporezivanje, pri čemu izjave dane tijekom poreznog nadzora ne predstavljaju obranu u kaznenom postupku, slijedom čega ne postoji niti jedan razlog zbog kojeg bi te dokumente valjalo izdvojiti iz spisa, a s time u vezi i nalaz i mišljenje vještaka, koji je sačinjen na temelju tih isprava. K tome, ni okrivljenik u prijedlozima kao ni u žalbi ne navodi niti jedan razlog koji te isprave čini nezakonitim dokazima, pri čemu nezadovoljstvo okrivljenika sadržajem tih dokumenata kao i nalazom i mišljenjem vještaka kao što je prethodno istaknuto predstavlja ocjenu njihove vjerodostojnosti a ne zakonitosti, što pak može biti zadatak raspravnog suda, a ne optužnog vijeća.
10. Slijedom izloženoga, prvostupanjski sud je s pravom odbio prijedlog okrivljenog M. S. za izdvajanjem tih dokaza kao nezakonitih, bez provođenja prethodnog suđenja o njihovoj zakonitosti, čime nije počinjena nijedna povreda na koju je okrivljenik ukazao.
11. Budući da navodima žalbe utvrđenja prvostupanjskog suda nisu s uspjehom dovedena u sumnju, dok ispitivanjem pobijanog rješenja drugostupanjski sud nije našao povrede na koje, u smislu odredbe članka 494. stavka 4. ZKP/08., pazi po službenoj dužnosti, trebalo je, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 27. travnja 2021.
Predsjednik vijeća:
Željko Horvatović, v.r.
