Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: II Kž-112/2021-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Snježane Hrupek–Šabijan i Marije Balenović, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Marine Kapikul, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog J. P., zbog kaznenog djela iz članka 230. stavka 2. u svezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Dubrovniku, broj Kov-2/2021 od 26. ožujka 2021. o produljenju istražnog zatvora nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 19. travnja 2021.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okrivljenog J. P. kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranim prvostupanjskim rješenjem nakon podignute optužnice protiv okrivljenog J. P., zbog kaznenog djela razbojništva iz članka 230. stavka 2. u svezi sa stavkom 1. KZ/11., na temelju članka 124. i članka 127. stavka 4. u svezi sa člankom 131. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08.), produljen je istražni zatvor protiv okrivljenog J. P. po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavka 1. točki 3. ZKP/08.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni J. P. osobno i po braniteljici, odvjetnici I. K., iz svih zakonom dopuštenih razloga, koje žalbe se sadržajno nadopunjuju, pa će biti razmatrane kao jedinstvena žalba, s prijedlogom da se "pobijano rješenje preinači na način da se okrivljeniku ukine istražni zatvor i istoga odmah pusti na slobodu.''
3. Pobijano rješenje sa žalbom je u skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljeno Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Prema ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio postojanje opće kao i posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenog J. P. iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. i to kao nužne i za sada jedine prikladne mjere kojom će se ostvariti istražnozatvorska svrha. Jednako tako, prvostupanjski je sud iznio i dostatne razloge u odnosu na nemogućnost zamjene mjere istražnog zatvora nekom blažom mjerom.
6. Budući da je za svoju odluku, iznio jasne, valjane i dostatne razloge, bez proturječja, a koje razloge u cijelosti prihvaća i drugostupanjski sud, neosnovan je žalbeni navod okrivljenika kako je upitno postoji li u konkretnom slučaju osnovana sumnja da je baš okrivljenik počinio to kazneno djelo koje mu se podignutom optužnicom stavlja na teret jer u dosadašnjem tijeku postupka nije utvrđena niti jedna činjenica kojom se nedvojbeno utvrđuje da se okrivljenik tempore criminis nalazio u mjenjačnici kao mjestu počinjenja kaznenog djela.
6.1. Tako je prvostupanjski sud pravilno utvrdio i valjano obrazložio kako osnovana sumnja da je okrivljeni J. P. počinio kazneno djelo koje mu se podignutom optužnicom stavlja na teret u ovom kaznenom postupku, proizlazi iz dokaza na kojima se ista temelji, a osobito iz sadržaja iskaza svjedokinja M. P. i M. K., potvrde o privremenom oduzimanju predmeta od okrivljenika, snimke nadzornih video-kamera te provedenog biometrijskog vještačenja lica okrivljenika iz kojeg proizlazi da je usporedbom nespornih fotografija okrivljenika i snimki video nadzornih kamera utvrđeno kako je na spornoj i nespornoj fotografiji vrlo vjerojatno ista osoba, a izraz ''vrlo vjerojatno ista osoba'' je najveći stupanj utvrđene podudarnosti kod biometrijske identifikacije lica.
6.2. U pogledu ostalih žalbenih navoda okrivljenika, drugostupanjski sud napominje kako isti predstavljaju polemiziranje s podignutom optužnicom u dijelu postojanja osnovane sumnje, uslijed čega su isti ocijenjeni kao neosnovani.
6.3. Stoga je i prema ocjeni drugostupanjskog suda, ispunjena opća zakonska pretpostavka iz članka 123. stavka 1. ZKP/08. za primjenu mjere istražnog zatvora. Naime, za odlučivanje o postojanju temeljne pretpostavke za primjenu mjere istražnog zatvora dostatan je odgovarajući stupanj osnovane sumnje da je okrivljenik počinio kazneno djelo za koje se tereti u ovom postupku, što je ovdje i ostvareno, kako je prethodno utvrđeno, dok će odluku o kaznenoj odgovornosti okrivljenika i o stupnju njegove krivnje, u slučaju potvrđivanja optužnice, ocjenjujući sve izvedene dokaze pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, donijeti raspravno vijeće tek na završetku dokaznog postupka.
7. Nadalje, u odnosu na postojanje opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, imajući u vidu težinu i okolnosti kaznenog djela koje se okrivljeniku stavlja na teret kao i zapriječenu kaznu te iskazani stupanj upornosti, bezobzirnosti i kriminalne volje, kao i činjenicu da je okrivljenik pravomoćno osuđivana osoba u dva navrata (posljednji put 2018. zbog kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama iz članka 190. stavka 2. KZ/11.) Visoki kazneni sud Republike Hrvatske ocjenjuje kako je s pravom prvostupanjski sud produljio istražni zatvor protiv okrivljenika iz zakonske osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08.
9. Slijedom izloženog, prvostupanjski sud s pravom zaključuje da kvaliteta i značaj iznesenih okolnosti koje opravdavaju daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenog J. P. upućuje na zaključak da se, za sada, svrha istražnog zatvora u konkretnoj situaciji može otkloniti jedino primjenom mjere istražnog zatvora iz zakonske osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08.
10. S obzirom na to da žalbenim navodima nije dovedena u sumnju osnovanost pobijanog rješenja niti je ispitivanjem istog, sukladno odredbi članka 494. stavka 4. ZKP/08., drugostupanjski sud utvrdio povrede na koje pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 19. travnja 2021.
Predsjednik vijeća:
Željko Horvatović, v.r.
