Republika Hrvatska

Županijski sud u

Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: 19 Gž-604/2020-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca i to Sanje Prosenice, predsjednice vijeća, Blanke Pervan, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Mirjane Macure, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A. R. iz K. G., …, OIB: …, zastupane po punomoćniku D.

Č., odvjetniku iz K. K., …, protiv tuženice

M. Z. iz L. A., …, S. A.

D., OIB: … zastupane po punomoćniku M. K., odvjetniku iz

Z., …, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude

Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Po-126/13 od 4. veljače 2020., u sjednici vijeća održanoj 15. travnja 2021.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice A. R. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Po-126/13 od 4. veljače 2020.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

„I. Odbija se u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se da je ništetan i bez ikakvog pravnog učinka Ugovor o zajmu koji je potvrđen po Javnom bilježniku S. H. iz Z. pod brojem OV-1264/12, zaključen između tužitelja i tuženika, pa se tužitelj ovlašćuje da temeljem ove presude zatraži i postigne upis brisanja založnog prava na nekretnini označenoj kao čest. zgr. … k.o. K. G. upisanog u predmetu … Općinskog suda

u Splitu, Stalne službe u Kaštel Lukšiću od dana 12.03.2012. na temelju Ugovora o zajmu br. … solemniziranog pred javnim bilježnikom S. H., Z.,

OV-1264/12 od 02.03.2012.g. radi osiguranja tražbine u iznosu od 9.634,84 EUR (slovima: devet tisuća šesto trideset četiri eura i osamdeset četiri centa) s godišnjim kamatama od 6,98 % plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB na dan plaćanja, rokom otplate 02.08.2019.g. te s eventualnim ovršnim troškovima u korist tuženika.

Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana naknadi tužitelju parnični trošak uvećan za zatezne kamate koje teku od presuđenja do isplate po stopi od 12 % godišnje, a u slučaju promjene stope zatezne kamate po stopi koja se određuje uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena.“.

II. Dužna je tužiteljica u roku 15 dana naknaditi tuženoj parnični trošak u iznosu od 6.093,75 kn.“

2. Protiv citirane presude žalbu je izjavila tužiteljica zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o parničnom trošku. Tvrdi da je pobijana presuda opterećena bitnom povredom iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku, jer ne sadrži jasne i određene razloge o odlučnim činjenicama te ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. Prvostupanjski je sud propustio utvrditi odlučnu činjenicu da tužiteljica ne poznaje tuženicu, nikada nisu razgovarale, ona nije pristupila sudu niti je dala svoj stranački iskaz. Vidljivo je da je pregovarala isključivo sa "zaposlenicom Ivanom" koja je radila u uredu u Z. te je prilikom ovjere ugovora bila kod javnog bilježnika i rečeno joj je da se s tuženicom ne može komunicirati, jer je Amerikanka, pa se postavlja opravdano pitanje je li predmetni ugovor uopće sklopljen, jer je vidljivo da se ugovorne strane nisu suglasile o bitnim sastojcima ugovora, što i nisu mogle zbog jezične barijere i upitnog identiteta tuženice. Spisu prileži dopis U. sa suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u predmetu K-US-139/12 od 24. siječnja 2019. iz kojeg proizlazi da su se okrivljenici koristili imenima M. Z. i dr. kao fiktivnim zajmodavcima koji su zaključivali lihvarske ugovore. Tuženica u konkretnom postupku žrtva je krađe identiteta i nema saznanja o sklapanju predmetnog ugovora s tužiteljicom. U postupku je utvrđeno da je tuženica strana fizička osoba koja ne govori hrvatski jezik; da tužiteljica govori samo hrvatski jezik; da parnične stranke tijekom sklapanja ugovora nisu komunicirale te da joj je u javnobilježničkom uredu rečeno da tuženica ne razumije hrvatski jezik, pa smatra da ugovor o zajmu i nije sklopljen. Prvostupanjski je sud pogrešno utvrdio činjenično stanje, jer navodi da tužiteljica nije dokazala svoju tešku materijalnu situaciju i stanje nužde, jer je njezina mirovina iznosila 1.800,00 kuna, živjela je sa sinom, ratnim veteranom oboljelim od PTSP alkoholičarom bez primanja kojeg je uzdržavala. U tom je razdoblju pokušala ishoditi kredit od banke, ali nije uspjela, pa je posegnula za kreditom koji se nudio u "Plavom oglasniku". Svjedoci J. R. i D. R. potvrdili su da je bila u teškoj materijalnoj situaciji. Dokazi izvedeni u postupku ukazuju na uhodane zelenaške poslove koji prelaze međunarodne granice, pa smatra da je u postupku dokazala sve pretpostavke na temelju kojih bi se predmetni ugovor imao smatrati zelenaškim. Ugovor je zaključen iskorištavanjem njezinog teškog materijalnog stanja, koje je tuženici bilo poznato jer je založila vlastitu kuću, odnosno nekretninu u kojoj stanuje, a vrijednost koje je mnogostruko veća od vrijednosti zajma; da se javila na oglas objavljen u "Plavom oglasniku" i da postoji nerazmjer između onoga što joj je dano na temelju ugovora o zajmu, sve pod uvjetom da je od tuženice primila novčani iznos, a nije, pri čemu ističe da je starije životne dobi, niske naobrazbe i lakomislena, što je prvostupanjski sud i uočio prilikom njezinog stranačkog saslušanja. Prvostupanjski je sud svoju ocjenu dokaza izveo na način suprotan odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku i dokaze nije prosudio po slobodnom uvjerenju i na temelju savjesne i brižljive ocjene, već selektivno, na njezinu štetu. Sud ne cijeni činjenicu da tuženica nije pristupila i dala svoj stranački iskaz. Predlaže pobijanu presudu preinačiti i usvojiti tužbeni zahtjev, odnosno istu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu ovaj drugostupanjski sud nalazi da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 - dalje: ZPP) koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP ("Narodne novine", broj 70/19), a na koju ukazuje žalba, jer je u obrazloženju presude dao razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni, pa se ista može ispitati. Isto tako o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

6. Nisu počinjene ni druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, po čl. 365. st. 2. ZPP.

7. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.

1. u svezi čl. 8. ZPP, na koju ukazuje jer je prvostupanjski sud u postupku izvedene dokaze prosudio po slobodnom uvjerenju koje je, i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, opravdao uvjerljivim i logičnim razlozima, za koje se može provjeriti imaju li pravnu i činjeničnu osnovu.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o zajmu broj … od 2. ožujka 2012. kojeg je tužiteljica, kao zajmoprimac zaključila s M. Z., kao zajmodavcem i koji je Ugovor kao privatna isprava potvrđen od Javnog bilježnika S. H. iz Z. pod brojem OV-1264/12 od 2.

ožujka 2012. i zahtjev radi brisanja založnog prava na nekretnini označenoj kao čest. zgr. …. k.o. K. G. na teret ½ dijela vlasništva tužiteljice, radi osiguranja tražbine od 9.634,84 EUR-a. Tužiteljica tužbeni zahtjev temelji na tvrdnji da je zaključeni pravni posao, ništetan jer je riječ o zelenaškom pravnom poslu, odnosno da je Ugovor o zajmu zaključila u stanju nužde, odnosno teškog materijalnog stanja te postupajući lakomisleno.

9. Prvostupanjski je sud u postupku utvrdio slijedeće činjenice:

- da je tuženica kao zajmodavac s tužiteljicom kao zajmoprimcem zaključila Ugovor o zajmu broj … od 2. ožujka 2012. kojim je Ugovorom zajmodavac

M. Z. tužiteljici A. R. kao zajmoprimcu dala iznos od 9.634,84 EUR-a

radi "financiranja ulaganja u poslovne svrhe zajmoprimca", odnosno kunski iznos od 73.000,00 kuna prema srednjem tečaju H. narodne banke (dalje: HNB) za EUR te je radi osiguranje vraćanja zajma tužiteljica založila ½ dijela čest. zgr. 230/2, dvora od 73 m2 i kuće od 80 m2 upisanih u zk. ul. … k.o. K. G. (list

spisa 8),

- da tužiteljica kao zajmoprimac nije niti jednim dijelom ispunila svoju ugovornu obvezu,

- da je tužiteljica osobno potpisala Isplatnicu broj …, da joj je 2. ožujka 2012. isplaćen novčani iznos od 73.000,00 kuna po Ugovoru o zajmu broj …(list spisa 32),

- da je u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Kaštel Lukšić, zk. ul. … k.o. K. G., na temelju Ugovora o zajmu od 2.

ožujka 2012. na teret dijela vlasnosti tužiteljice od ½ dijela čest. zgr. … upisano pravo zaloga u iznosu od 9.634,84 EUR-a, s godišnjim kamatama od 6,98% u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB na dan plaćanja, rokom otplate 2. kolovoza 2019. i ovršnim troškovima, u korist tuženice M. Z. (list spisa 12),

- da je tužiteljica 2. ožujka 2012. Izjavom o vrijednosti nekretnine potvrdila da realna vrijednost ½ dijela čest. zgr. … (dvora i kuće), upisanih u zk. ul… k.o. K. G. iznosi 202.500,00 kuna, te da je suglasna da se ista Izjava "može koristiti kao moje očitovanje za sporazumno određenje vrijednosti nekretnine sukladno odredbama Ovršnog zakona", koja je Izjava ovjerena pred Javnim bilježnikom S. H. broj: OV-1262/12 od 2. ožujka 2012. (list spisa 33),

- da je tužiteljica svojom Izjavom korisnika zajma od 2. ožujka 2012. koju je osobno potpisala navela da "…u ulozi korisnika zajma: nije u nuždi, niti u teškoj financijskoj situaciji, nema teških imovinskih neprilika…" te da nije smanjene sposobnosti rasuđivanja te je potpuno sposobna svaki mjesec podmiriti ratu po Ugovoru, kao i to da se odriče zahtjeva za poništenjem Ugovora sa zajmodavcem (list spisa 40) i

- da se pred U. za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta pod brojem K-US-139/12 vodi istraga protiv niza fizičkih osoba radi kaznenog djela lihvarskih ugovora iz čl. 233. st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj: 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11 i 143/12) te da su se okrivljenici u tom postupku između ostalih koristili i imenom tuženice - M. Z., ali da tijekom istrage nije utvrđeno da bi se u postupanju tih osoba ostvarila potrebna bitna obilježja navedenih kaznenih djela. Isto tako je utvrđeno da je pokrenut kazneni postupak pred Županijskim sudom u Zagrebu u odnosu na taksativno navedene fizičke osobe, ali da među oštećenicima "nije obuhvaćena A. R." (list spisa 81).

10. Prvostupanjski je sud pobijanom presudom odbio postavljeni tužbeni zahtjev kao neosnovan, jer je zaključio da u konkretnome nisu ispunjene zakonske pretpostavke za primjenu odredbi o ništetnosti spornog ugovora. Smatra da je nelogično i neživotno da bi tužiteljica potpisala Ugovor o zajmu i primitak iznosa od 73.000,00 kuna, a da nije primila nikakav novčani iznos, jer je primitak novca potvrdila potpisanom Isplatnicom (list spisa 32). Sud prvog stupnja ističe da je sama tužiteljica u svom stranačkom iskazu navela da je bila svjesna da ukoliko ne otplati zajam, može ostati bez kuće. Smatra da su se ugovorne stranke sporazumjele o bitnim sastojcima ugovora, visini novčanog iznosa zajma i vremenu njegova trajanja jer je ugovor o zajmu konsenzualni ugovor, nastaje samim sporazumom ugovornih strana o bitnim sastojcima ugovora. Nadalje, zaključuje da je tužiteljičin navod da bi vratila predmetni zajam da je imala kome, nelogičan i neuvjerljiv jer je svoju obvezu iz Ugovora o zajmu mogla ispuniti i polaganjem dugovane stvari (novca za vjerovnika) kod suda ili javnog bilježnika.

11. Pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je zaključio da predmetni Ugovor o zajmu od 2. ožujka 2012. kojim je tužiteljica založila ½ dijela čest. zgr. … k.o. K. G. nije ništetan, jer nije dokazala da se radi o zelenaškom ugovoru.

12. Odredbom čl. 499. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 78/15 i 29/18 – dalje: ZOO) propisano je da se ugovorom o zajmu obvezuje zajmodavac predati zajmoprimcu određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu poslije stanovitog vremena isti iznos novca odnosno istu količinu stvari iste vrste i kakvoće.

13. Prema odredbi čl. 329. st. 1. ZOO ništetan je ugovor kojim netko, koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili za nekog trećega korist koja je u očitom nesrazmjeru s onim što je on drugom dao ili učinio, ili se obvezao dati ili učiniti.

14. Pravni učinak zelenaškog ugovora ogleda se u činjenici da je takav ugovor ništav pravni posao, dakle, da pravno ne postoji. Na zelenaški se ugovor na odgovarajući način primjenjuju odredbe ZOO-a o posljedicama ništavosti.

15. Da bi se ugovor smatrao zelenaškim moraju se, u vrijeme njegova sklapanja, ostvariti slijedeći elementi: objektivni elementi na strani oštećenika (stanje nužde ili teške materijalne prilike) kao i subjektivni na strani oštećenika (nedovoljno iskustvo ili njegova lakomislenost odnosno zavisnost od zelenaša). Isto tako se trebaju ispuniti i objektivni elementi na strani zelenaša, da je za sebe ili trećeg ugovorio korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je oštećeniku dao, te da je znao ili morao znati za stanje nužde i teške materijalne prilike oštećenika.

16. Kraj činjenice da je sama tužiteljica u svom stranačkom iskazu navela da je bila svjesna da ukoliko ne otplati kredit "… da joj mogu uzeti kuću …", da joj je to bilo jasno, te da kako sama navodi, "problem leži u tom što ona nije imala gdje ni kome plaćati taj kredit" (list spisa 106), da i ne tvrdi da je između vrijednosti ugovorom preuzetih obveza postojao očiti nerazmjer u vrijeme sklapanja ugovora, da je ona prema utvrđenju suda prvog stupnja primila novac, jer je primitak i potvrdila svojim potpisom na Isplatnici broj … od 2. ožujka 2012. (list spisa 32), pa je sud prvog stupnja i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda osnovano zaključio da predmetni Ugovor o zajmu nema elemenata zelenaškog ugovora i slijedom nije ništetan.

17. Navodi tužiteljice da bi predmetni Ugovor o zajmu bio prividan pravni posao predstavlja tek uopćenu činjeničnu tvrdnju, koju uostalom tužiteljica tek po prvi puta iznosi u žalbi, pa takva njezina činjenična tvrdnja i nije uzeta u razmatranje, jer je suprotna odredbi čl. 352. st. 1. ZPP.

18. Prividan (fiktivan) jest onaj ugovor koji je nastao suglasnošću volja ugovornih strana da se stvori samo privid o sklapanju ugovora, o čemu u konkretnome nema dokaza.

19. Isto su tako neosnovani žalbeni navodi tužiteljice da parnične stranke zapravo nikada i nisu zaključile ugovor o zajmu jer se nisu suglasile o njegovim bitnim sastojcima, budući da nikada nisu komunicirale i imale kontakta, jer je, suprotno tim žalbenim navodima sporni Ugovor o zajmu potpisan od ugovornih strana i potvrđen od strane javnog bilježnika pod brojem Ov-1264/2012 od 2. ožujka 2012. pa ima snagu ovršnog javnobilježničkog akta te je upravo tužiteljica pred Javnim bilježnikom S. H. iz Z. izjavila da "prihvaća pravne posljedice koje iz toga proizlaze i da to odgovara njezinoj pravoj volji" (list spisa 11).

20. Za nastanak ugovora o zajmu dovoljno je da se stranke suglase o nastanku obveze jedne strane da drugoj preda određeni iznos novca ili drugih zamjenjivih stvari i obveze druge strane da prvoj vrati isti iznos novca, odnosno istu količinu stvari. Za nastanak ugovora o zajmu ugovorne strane se ne moraju suglasiti ni o vremenu vraćanja, jer ugovor može biti zaključen bilo na određeno ili na neodređeno vrijeme, niti o kamati, jer ZOO sadržava pretpostavku u svezi s obvezom plaćanja kamata u slučaju kad ona nije ugovorena.

21. Predmetnim je Ugovorom o zajmu ugovorena predaja točno određenog iznosa novca i obveza tužiteljice da ga vrati u točno određenom vremenu, uz ugovorenu kamatnu stopu od 6,98% godišnje, pa predmetni Ugovor ima sve bitne sastojke.

22. Za kazati je i to da tvrdnja tužiteljice o postojanju zelenaškog ugovora isključuje postojanje prividnog ugovora, jer jedno isključuje drugo.

23. Upravo je na tužiteljici kao oštećeniku bio teret dokaza da je Ugovor sklopljen pod okolnostima navedenim u čl. 329. st. 1. ZOO i da su se pri sklapanju Ugovora ostvarili svi navedeni elementi na njezinoj strani i strani tuženice (zelenaš), što u konkretnome, i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, tužiteljica nije učinila.

24. Slijedom toga, i po ocjeni ovog suda drugog stupnja, prvostupanjski je sud pravilnom primjenom materijalnog prava iz čl. 329. st. 1. ZOO zaključio da je predmetni Ugovor o zajmu valjan, da ne postoje razlozi za njegovu ništetnost i odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan te pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 1. u svezi čl. 155. ZPP obvezao tužiteljicu da tuženici naknadi prouzročeni parnični trošak.

25. Slijedom iznesenog, trebalo je, po čl. 368. st. 1. ZPP, odbiti žalbu tužiteljice i potvrditi pobijanu presudu suda prvog stupnja.

U Zadru 15. travnja 2021.

Predsjednica vijeća

Sanja Prosenica, v.r.

Broj zapisa: eb2fa-2fb28

Kontrolni broj: 01761-8ecc9-31178

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=SANJA PROSENICA, L=ZADAR, O=ŽUPANIJSKI SUD, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Županijski sud u Zadru potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.