Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: I Kž-27/2021-6
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Turudića, univ.spec.crim., predsjednika vijeća te dr.sc. Tanje Pavelin i Tomislava Juriše, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Marine Kapikul, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog M. V., zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 1. i 4. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak i 101/17. i 118/18.– dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i optuženika podnesenim protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu od 25. siječnja 2021. broj 2 K-8/2019-5, u sjednici vijeća održanoj 14. travnja 2021.,
r i j e š i o j e
I U povodu žalbi državnog odvjetnika i optuženog M. V., a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana presuda te se predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
II Uslijed odluke pod točkom I, žalbe državnog odvjetnika i optuženog M. V. su bespredmetne.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom od 25. siječnja 2021., broj 2 K-8/2019-5, Županijski sud u Slavonskom Brodu proglasio je krivim optuženog M. V. zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa, izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavka 4. u vezi sa stavkom 1. KZ/11. te ga je za navedeno kazneno djelo na temelju članka 227. stavka 4. uz primjenu članka 48. stavak 2. i članka 49. stavak 1. točka 3. KZ/11. osudio na kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine.
2. Na temelju članka 54. KZ/11. u izrečenu kaznu zatvora 2 (dvije) godine optuženiku je uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 10. listopada 2017. u 23,00 sati do 19. listopada 2017.
3. Na temelju članka 65. i članka 72. KZ/11. optuženom M. V. je izrečena sigurnosna mjera – zabrana upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 (tri) godine, a zabrana se odnosi na B kategoriju vozila. Na temelju članka 67.a KZ/11. sigurnosna mjera – zabrana upravljanja motornim vozilom, počinje teći od dana izvršnosti presude, a u njezino trajanje se ne uračunava vrijeme koje optuženik provodi na izdržavanju kazne zatvora na koju je osuđen.
4. Na temelju članka 72. stavak 7. KZ/11. u vrijeme zabrane upravljanja motornim vozilom uračunato je vrijeme privremenog oduzimanje vozačke dozvole od 19. listopada 2017. do 20. studenog 2020.
5. Na temelju članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08.) naloženo je optuženom M. V. platiti troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08. u iznosu 15.384,20 kuna, plaćanje paušalne svote u smislu članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08. u iznosu 500,00 kn, što ukupno iznosi 15.884,20 kn, sve u korist državnog proračuna u roku 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe, te plaćanje eventualnog daljnjeg troška o visini kojeg će na temelju članka 148. stavka 4. ZKP/08. odlučiti predsjednik vijeća kad se ti podaci pribave.
6. Protiv te presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog odluke o kazni, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i optuženika osudi na kaznu zatvora u duljem trajanju.
7. Žalbu je podnio i optuženi M. V. po braniteljima M. P. i P. K., odvjetnicima u P., također zbog odluke o kazni s prijedlogom da se „pobijana presuda preinači u odluci o kazni i optuženiku izrekne blaža kazna“, a zatražena je i obavijest o sjednici vijeća.
8. Optuženik je podnio odgovor na žalbu, s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske žalbu državnog odvjetnika odbije kao neosnovanu.
9. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08. spis je dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
10. Sukladno članku 475. stavak 4. ZKP/08. sjednica drugostupanjskog vijeća održana je u odsutnosti uredno izviještenog državnog odvjetnika, optuženika i branitelja optuženika, odvjetnika M. P. i P. K. te optuženika.
11. Žalbe državnog odvjetnika i optuženika su bespredmetne.
12. Ispitujući u povodu žalbi državnog odvjetnika i optuženika prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti, na temelju članka 476. stavka 1. točke 1. ZKP/08., Visoki kazneni sud Republike Hrvatske utvrdio je da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. jer je izreka prvostupanjske presude, u odnosu na subjektivni element presuđenog kaznenog djela, proturječna razlozima presude zbog čega se presuda ne može ispitati.
12.1. Naime, iz činjeničnog i zakonskog opisa te pravne oznake kaznenog djela iz izreke pobijane presude proizlazi da je optuženik u odnosu na zabranjenu posljedicu odnosno izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu postupao s oblikom krivnje koji se naziva neizravna namjera. Kod ovakvih kaznenih djela, kada počinitelj postupa s neizravnom namjerom, isti je svjestan da uslijed stanja u kojem se nalazi i načina njegove vožnje može nastupiti zabranjena posljedica, odnosno da kršenjem blanketne norme može izazvati opasnost za živote i tijela drugih sudionika u prometu ili imovinu velikih razmjera, te unatoč tome na tako nešto i pristaje, dok se smrtna posljedica koja u takvim situacijama nastaje ima pripisati nehaju.
12.2. U ovom konkretnom slučaju prvostupanjski sud je utvrdio da je optuženik dana 10. listopada 2017. oko 22,05 sati, u A., općina K., upravljao osobnim automobilom zapadnom kolničkom trakom županijske ceste broj … u smjeru juga pri koncentraciji 1,64 g/kg apsolutnog alkohola u krvi, uslijed koje je bio apsolutno nesposoban za sigurnu vožnju, te brzinom 75 km/h, većom od dopuštene za naseljeno mjesto i s upaljenim kratkim svjetlima za osvjetljavanje ceste, što je protivno odredbama članka 199. stavka 2., članka 53. stavka 1. i članka 106. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08., 48/10., 74/11., 83/13., 158/13., 92/14. i 64/15. – dalje: ZSPC), pristajući da takvom vožnjom ugrozi druge sudionike u prometu, prednjom stranom nekočenog automobila pri brzini od oko 75 km/h frontalno naletio na stražnji dio tijela pješakinje koja je zadobila osobito teške i po život opasne ozljede, te je uslijed prijeloma baze lubanje i nagnječenje mozga ubrzo po ozljeđivanju nastupila njezina smrt.
12.3. Međutim, iz djela obrazloženja prvostupanjske presude, gdje su izneseni razlozi koji se odnose na subjektivne elemente ovog kaznenog djela (stranica 9., 5. odlomak odozgo), sud prvog stupnja, kada obrazlaže oblik krivnje s kojim je postupao optuženik u odnosu na zabranjenu posljedicu, navodi da je "optuženik bio svjestan da vozeći u alkoholiziranom, pijanom stanju, zbog čega su njegove vozačke sposobnosti bile bitno smanjene, vještakinja za toksikologinja O. R. u svom nalazu kaže a sud utvrđuje da to znači, da je bio apsolutno nesposoban za sigurno upravljanje motornim vozilom, može izazvati prometnu nesreću i u njoj usmrtiti drugu osobu, pa je na to pristao."
12.4. Stoga, a imajući u vidu sve prethodno izloženo, po ocjeni suda drugog stupnja, postoji proturječje između izreke i razloga pobijane presude u pogledu odlučne činjenice odnosno oblika krivnje s kojim je kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu počinjeno te u odnosu na posljedicu (smrtnu) koja je tom prilikom nastupila.
12.5. Naime, iz izreke pobijane presude proizlazi da je optuženik u odnosu na zabranjenu posljedicu (ugrožavanje sigurnosti ostalih sudionika u prometu) postupao s neizravnom namjerom, dok se sama smrtna posljedica, koja je tom prilikom nastala kod žrtve J. I. ima pripisati njegovom nehaju, dok iz razloga koji su u prvostupanjskoj presudi dani u odnosu na ove okolnosti proizlazi da je optuženik i u odnosu na smrtnu posljedicu koja je nastupila kod žrtve, kao posljedica ove prometne nezgode, postupao s neizravnom namjerom (i na to pristao), pa bi se shodno tome onda radilo o nekom drugačijem i drugom kaznenom djelu od onog za koje je presuđen izrekom pobijane presude.
12.6. Stoga je, na temelju svega naprijed navedenog, u povodu žalbi državnog odvjetnika i optuženika, a po službenoj dužnosti, trebalo ukinuti prvostupanjsku presudu zbog počinjene bitne povrede odredaba kaznenog postupka i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i odluku.
13. Uslijed takve odluke žalbe državnog odvjetnika i optuženika postale su bespredmetne.
14. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja otklonit će postupovnu povredu na koju je ukazano ovim rješenjem, provest će sve do sada provedene dokaze, kao i one na koje stranke eventualno ukažu ili za koje se sam odluči da ih je potrebno provesti, nakon čega će donijeti novu, na zakonu utemeljenu odluku koju će zatim valjano i obrazložiti u smislu odredbe članka 459. ZKP/08. Pri tome će voditi računa o odredbi članka 415. ZKP/08. koja propisuje da rasprava započinje čitanjem optužnice nakon čega se, u smislu članka 419. stavak 2. ZKP/08., pozivaju stranke predložiti i obrazložiti dokazne prijedloge, a odluku o dokazima donosi raspravno vijeće nakon što je započela rasprava. Naime, donošenje odluke o prijedlozima stranaka nakon očitovanja stranaka, kada rasprava nije započela niti je bila u kontinuitetu njenog održavanja, u konkretnom slučaju doneseno je od strane raspravnog vijeća koje je u tom trenutku bilo tek u zasjedanju. Nadalje, prilikom donošenja nove odluke, pri eventualnom ponovnom izricanju sigurnosne mjere, sud će izreći i obrazložiti sigurnosnu mjeru na način kako je to propisano Kaznenim zakonom, posebno o načinu izricanja vremenskog trajanja ove sigurnosne mjere, koji će primijeniti u smislu članka 3. stavak 1. i 2. KZ/11., a u odnosu na eventualno ponovno izrečenu zabranu upravljanja B kategorijom vozila vodeći računa o odredbi članka 72. stavak 1. KZ/11. koja propisuje da se zabrana odnosi na sve kategorije vozila, a iznimno se određena kategorija vozila može izuzeti kada posebne okolnosti upućuju na to da se svrha mjere neće time ugroziti što je potrebno onda i obrazložiti. Nadalje, na temelju članku 455. stavak 2. točka 2. KZ/11., sud će pravilno naznačiti zakonski opis kaznenog djela sukladno propisu koji se na temelju članka 3. KZ/11. primjenjuje u postupku. Osim navedenog, pri ponovnom odlučivanju, sud će voditi računa o činjeničnom navodu iz optužnice da se pješakinja kretala '' uz rub kolnika ili prelazila cestu'' dok je optuženik predmetnom presudom oglašen krivim uz opis da se pješakinja kretala ''uz rub kolnika i prelazila cestu'' što je očito nemoguće i jedno isključuje drugo povezano s daljnjim utvrđenjem suda da se pješakinja nalazila u ''desnoj kolničkoj traci oko 1,2 m lijevo od desnog ruba kolnika…''.
15. Slijedom navedenog, na temelju članka 483. stavka 1. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 14. travnja 2021.
Predsjednik vijeća:
Ivan Turudić, univ.spec.crim.,v.r.
