Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli

Poslovni broj: 19 Gž Ovr-131/21-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Blanki Pervan, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja mldb. N. M. G., OIB: …, iz R. S., B., …, zastupane po

majci i zakonskoj zastupnici P. M.-P., a ona zastupana po punomoćnicima, odvjetnicima iz O. društva P. i dr. iz V.,

…, protiv protivnika osiguranja V. v. d.d., OIB: …, V., …, zastupanog po glavnom uredniku I.

K., radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagateljice osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Ovr-380/20 od 5. veljače 2021., dana 8. travnja 2021.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagateljice osiguranja mldb. N. M. G. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Ovr- 380/20 od 5. veljače 2021.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"Odbija se prijedlog predlagateljice osiguranja mldb. N. M. G.

za donošenjem privremene mjere predviđene odredbom čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17), kao neosnovan. "

2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavila predlagateljica osiguranja zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine propisane su odredbom čl. 346. Ovršnog zakona i slijedom odredbi tog članka Zakona bila je dužna kumulativno ispuniti dvije pretpostavke i to vjerojatnost postojanja tražbine i vjerojatnost opasnosti da bi neizricanjem mjere bilo spriječeno ili znatno otežano ostvarenje tražbine. Iako je svojim navodima detaljno opisala razloge zbog kojih je došlo do miješanja u njezinu privatnost, prvostupanjski je sud zaključio da navedeni podaci nisu nformacije o predlagateljici osiguranja koji bi predstavljali nezakonito miješanje u njezinu privatnost. Cijeli je slučaj započeo emisijom N. T. P. od 3. rujna 2020.

u kojoj je majka predlagateljice istupila pod punim imenom i prezimenom i iznijela inkriminirajuće navode o svom bivšem liječniku i partneru. Sud prvog stupnja neshvatljivo zaključuje da identitet predlagateljice osiguranja nije otkriven niti je povrijeđeno njezino pravo na privatnost, čime čini apsolutno bitnu procesnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku i pobijano rješenje nije moguće ispitati. Takav zaključak suda suprotan je ispravama u spisu i zaključku pravobraniteljice za djecu od 17. rujna 2020. te zaključku N. vijeća časti

H. novinarskog društva od 12. studenog 2020. N. je vijeće I. K. izreklo težu opomenu jer su njegovi tekstovi primjer opetovanog i teškog kršenja etičkih postulata novinarske struke. Sud je u pobijanom rješenju zaključio da se u spornim člancima nisu navodili podaci i informacije o predlagateljici osiguranja koji bi bili nezakonito miješanje u njezinu privatnost, što pokazuje potpunu neosjetljivost prema zaštiti djece i njihovih interesa. U tekstovima protivnika osiguranja javno su izneseni osobni podaci o malodobnoj predlagateljici: da je u Ljubljani u tijeku sudski postupak o pitanju predlagateljice: da se raspadom veze roditelja otvorilo pitanje kome će pripasti zajedničko dijete: da je u tijeku sudski postupak kod O. sodišća u L., da postupak traje više od dvije godine i

da će se na kraju postupka znati hoće li predlagateljica i koliko biti i s drugim roditeljem, kao i to da spor u L. vodi majka u ime djeteta i traži potpunu zabranu kontakata oca i djeteta. Predlagateljica se u tekstovima protivnika osiguranja ne spominje usput, već predstavlja okosnicu pisanja protivnika osiguranja o "slučaju psihijatar" na koji se način bez ikakvog senzibiliteta mldb. dijete javno eksponira, plasiraju se njezini privatni podaci radi veće čitanosti tjednika protivnika osiguranja, bez obzira na povredu njezinog prava osobnosti i njezinih najboljih interesa. Predlaže žalbu uvažiti, pobijano rješenje ukinuti i vratiti na ponovan postupak pred drugim sucem pojedincem.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Iz spisa predmeta proizlazi da je predlagateljica osiguranja mldb. N. M. G. podnijela prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere zabrane protivniku osiguranja objavljivanja svakog podatka i informacije o predlagateljici osiguranja, uključujući njezine osobne podatke, dob, spol, mjesto rođenja i stanovanja, škole te podataka o sudskim i drugim postupcima koji su u tijeku ili su prethodno vođeni, sve do pravomoćnog okončanja parničnog postupka kojeg će, radi opravdanja te privremene mjere, mldb. predlagateljica osiguranja pokrenuti.

6. Polazeći od odredbe čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 93/14 i 73/17 - dalje: OZ) prema kojoj se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari (toč. I.) ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Obje ove pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene, jer u protivnom, nisu ispunjeni uvjeti za određivanje privremene mjere iz čl. 346. st. 1. OZ.

7. Prema odredbi čl. 341. st. 2. OZ u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaći zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja, time da je u prijedlogu dužan navesti činjenice na kojima temelji zahtjev za određivanje privremene mjere, te predložiti dokaze kojima se ti navodi potkrjepljuju.

8. Prema sadržaju konkretnog prijedloga radi osiguranja može se zaključiti da predlagateljica osiguranja predlaže određivanje konkretne privremene mjere kojom bi se zabranilo protivniku osiguranja objava svakog osobnog podatka o predlagateljici osiguranja, podataka o sudskim i drugim postupcima koji su u vezi s njom, uključujući objavu isprava iz sudskih i drugih postupaka, kako u tiskanom izdanju tjednika V. v., tako i na internetskom portalu te na društvenim mrežama, koja mjera se predlaže do pravomoćnog okončanja parničnog postupka kojeg će, kako bi opravdala izricanje ove privremene mjere, pokrenuti predlagateljica osiguranja.

9. Osnovna je dužnost predlagatelja osiguranja da u prijedlogu, kako je to izričito navedeno u odredbi čl. 341. st. 2. OZ, istakne zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, a koju tražbinu ima prema protivniku osiguranja.

10. Iako prijedlog predlagateljice osiguranja sadrži opširno obrazloženje, iz cijelog sadržaja prijedloga nije vidljivo o kakvoj se nenovčanoj tražbini radi, a koju je predlagateljica osiguranja ovlaštena osigurati predloženom privremenom mjerom.

11. Naime, iz prijedloga predlagateljice osiguranja nije razvidno kakvu tražbinu uopće ima prema protivniku osiguranja, radi li se o novčanoj ili nenovčanoj tražbini (tražbini koja se može sastojati od davanja, činjenja, nečinjenja ili trpljenja), niti je učinjeno vjerojatnim postojanje opasnosti da će, bez određivanja predložene privremene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ispunjenje tražbine. Pri tome je za istaći da predlagateljica osiguranja nije ovlaštena zahtijevati osiguranje tražbine koja će eventualno nastati u budućnosti, bez obzira na postojanje eventualnih okolnosti koje ukazuju da bi tražbina predlagatelja osiguranja u budućnosti mogla nastati, niti se može zahtijevati osiguranje nenovčane tražbine koja ne postoji, već postoje samo okolnosti koje upućuju na to da bi tražbina mogla nastati u budućnosti.

12. U situaciji kada predlagateljica osiguranja u svom prijedlogu za osiguranje nije točno označila tražbinu koju ima prema protivniku osiguranja i čije osiguranje traži, prvostupanjski je sud, po ocjeni ovog suda drugog stupnja pobijanim rješenjem pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 346. st. 1. OZ kada je prijedlog predlagateljice osiguranja mldb. N. M. G. odbio kao neosnovan.

13. Na osnovi iznesenog valjalo je po čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu predlagateljice osiguranja i potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja.

Zadar, 8. travnja 2021.

Sutkinja

Blanka Pervan, v.r.

Broj zapisa: eb2f9-9d8c6

Kontrolni broj: 0108a-6f9ef-6f4ba

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=BLANKA PERVAN, L=ZADAR, O=ŽUPANIJSKI SUD, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web

adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-

dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Županijski sud u Zadru potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.