Republika Hrvatska
Županijski sud u
Zadru
Zadar, Borelli 9
Poslovni broj: 20 Gž-405/2020-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca Blanke Pervan, predsjednice vijeća, Sanje Prosenice, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Željka Đerđa, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. Š. iz S., OIB: …, zastupanog po punomoćnicima-odvjetnicima iz Zajedničkog
odvjetničkog ureda D. S. i I. M. iz Š., protiv tuženika G. V., OIB: …., zastupanog po zakonskom
zastupniku, a ovaj po punomoćnicima-odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda A. B. i I. K. iz Š., radi utvrđenja prava
vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1425/2017-22 od 5. prosinca 2019., u sjednici vijeća održanoj 8. travnja 2021.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja M. Š. i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1425/2017-22 od 5. prosinca 2019.
II Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika G. V. za naknadom parničnog troška na ime sastava odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1. Uvodno označenom presudom odlučeno je:
"I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja, koji glasi:
"Utvrđuje se da je M. Š. (OIB:…) vlasnik dijela nekretnine katastarski označene kao kat.čest. br. … (Z.U. …) K.O. Z., koji je na skici mjesta očevida koju izradio K. V., geod., dana 12. lipnja 2018.g., označen slovima E-F-G-H-E površine 38 m2, koja skica je sastavni dio ove presude."
II Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana, na ime naknade parničnih troškova, tuženiku isplati iznos od 5.000,00 kn."
2. Protiv navedene presude žalbu je izjavio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, uz prijedlog da se pobijana presuda preinači, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3. U žalbi ističe da je ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku jer se pobijana presuda ne može ispitati s obzirom da su razlozi o odlučnim činjenicama nejasni i proturječni. Ističe da iz svih dokaza izvedenih tijekom postupka nedvojbeno proizlazi da je tužitelj pravo vlasništva na spornoj nekretnini stekao temeljem kupoprodaje. Naime, prodavatelj A. V. prodao je za cijelo svoju nekretninu oznake čest. … k.o. Z. te su kupci zaključili Ugovor o diobi od 10. listopada 1983., a prije toga su na teren izveli geodeta koji je napravio nacrt 15. prosinca 1981. koji jasno pokazuje da je sastavni dio nekretnine koja je pripala tužitelju bila i nekretnina koja je predmet ovog postupka. U katastarskom operatu naznačena je manja površina svih novoformiranih nekretnina nego što one imaju površinu u stvarnosti te prilikom parcelacija površina koja je predmet ovog postupka nije pripojena tužiteljevoj nekretnini iako je sporna nekretnina sastavni dio čest. … k.o. Z.. Na dijelu sporne nekretnine da je vidljivo kako se nalazi betonski podest do kojeg vode metalne stepenice povezane sa kućom tužitelja, da je predmet spora u cijelosti ograđen betonskim zidom, a dijelom metalnom ogradom te da se parkirni prostor nalazi unutar granice betonskog zida. Svjedoci koji su saslušani tijekom ovog postupka da su potvrdili kako sporna površina ne predstavlja bilo kakvu javnu površinu. Put koji se danas nalazi na terenu da se i ranije u istim gabaritima nalazio na mjestu gdje se nalazi i danas i bio vlasništvo tuženika te izvan granica suhozida. Unutar granica suhozida, a to je i nekretnina koja je predmet ovog postupka, nalazila se nekretnina koja je ranije bila u vlasništvu A.
V. te je kupnjom i diobom pripala tužitelju. Prijeporna nekretnina u naravi ne predstavlja nikakav javni put, a sve ovo da ima za posljedicu pogrešnu primjenu materijalnog prava. Nadalje ističe da je u legalizaciji kuće išao 2013. te da je tada utvrđeno da je njegova čestica umanjena za 25 do 30 m2. Što se tiče troškova postupka ističe da bi trebao platiti trošak koji predstavlja skoro njegove dvije mirovine. Kod parcele M. V. da je bilo proširenje puta te ga je zatvorila
Mjesna zajednica koja je počela graditi skladište što je M. srušio i da od tada počinje njihova havarija jer ih se prijavljuje građevinskoj inspekciji.
4. Tuženik u odgovoru na žalbu tužitelja ističe da je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, da je na tužitelju teret dokaza kojima potkrepljuje činjenične navode u postupku. Tužitelj nije mogao steći pravo vlasništva dosjelošću stoga što mu nedostaje poštenje pa je stoga prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo, pa i u dijelu kada ističe da tužitelj ne može steći pravo vlasništva na temelju pravnog posla bez uknjižbe u zemljišne knjige. Predlaže da mu se obistini trošak sastava odgovora na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući prvostupanjsku presudu ovaj drugostupanjski sud nalazi da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, da izreka iste nije nerazumljiva te da ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, kao i da su u presudi navedeni razlozi o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ili proturječni što znači da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje ZPP), na koju ukazuje žalba tužitelja.
7. Nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti po čl. 365. st. 2. istog Zakona.
8. Stoga žalba tužitelja zbog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka nije osnovana.
9. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi vlasnikom dijela čest. …k.o. Z. koja je na skici lica mjesta vještaka K. V. od 12. lipnja 2018.
označena slovima E-F-G-H-E površine 38 m2
10. U ovoj fazi postupka nisu prijeporne slijedeće činjenice:
- da je tužitelj 21. kolovoza 1980. zajedno s kupcima B. V. i V. M. od prodavatelja A. V. pok. T. kupio čest. 7299/2 k.o. Z. i
- da je upisan kao zemljišnoknjižni vlasnik čest. … k.o. Z. koja nekretnina je nastala od matične čest. …k.o. Z..
11. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da tužitelj na temelju kupoprodaje nije mogao steći pravo vlasništva realnog dijela čest. … k.o. Z..
12. Naime, kao pravnu osnovu tužitelj ističe pravni posao pa je posljedično tome modus stjecanja prava vlasništva uknjižba u zemljišne knjige, a kako to proizlazi iz odredbe čl. čl. 120. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17 - dalje ZVDSP).
13. Prema tome, kod derivatnog stjecanja tužitelj ne može osnovano tražiti utvrđenje da je vlasnik utužene nekretnine.
14. Daljnji razlog radi kojeg je prvostupanjski sud pravilno odbio tužbeni zahtjev proizlazi iz činjenice što sam prodavatelj A. V. u svom iskazu
decidirano navodi da je predmet kupoprodaje bila čest. … k.o. Z. sve do zida i zajedno s tim zidom, da je prije formiranja čest. … k.o. Z. (koja je nastala od čest. …) granicu između čest. … i puta oznake čest. … upravo
predstavljao zid položen na tadašnjoj čest. … k.o. Zaton, kao i da je uz taj zid bilo nabacano kamenje, da ga je netko od kupaca pitao što je s tim nabacanim kamenjem, na što da je on odgovorio da to kamenje nikada nije svojatao i da ne zna na čijoj se nekretnini ono nalazi. Na taj način prodavatelj A. V. direktno opovrgava tvrdnju tužitelja kako je prijeporna nekretnina bila predmet kupoprodaje pa posljedično tome nije pravno odlučna ni činjenica što je na traženje kupaca napravljena skica iz 1981. prema kojoj je prijeporna nekretnina sastavni dio nekretnine tužitelja.
15. Kako i svjedok A. G., zajedno sa svjedokom A. V.,
iskazuje da je čest. … oduvijek bio put, kao i da je to bio jedini put kojim su vlasnici zemljišta od S. mogli dolaziti do svojih terena to je pravilan zaključak prvostupanjskog suda kako tužbeni zahtjev nije utemeljen.
16. Nadalje, kako se tužitelj na zemljištu kupljenom po Kupoprodajnom ugovoru od 21. kolovoza 1980., upisao u zemljišne knjige to nedvojbeno upućuje na zaključak da taj pravni posao ne predstavlja pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva spornog dijela čest. … k.o. Z.. Stoga, nisu utemeljeni žalbeni navodi tužitelja u pravcu toga da je i ovaj sporni dio stekao kupoprodajom pri čemu valja istaći da se pretežni dio žalbe ogleda u navodima tužitelja kojima elaborira dosadašnji tijek postupka i nabraja sve provedene dokaze u ovom postupku, a kojim navodima nije doveo u pitanje pravilnost i zakonitost pobijane prvostupanjske presude jer je sud prvog stupnja ocjenjujući sve provedene dokaze u skladu s odredbom čl. 8. ZPP pravilno utvrdio da predmet kupoprodaje nije bila sporna čestica, kao i da pravo vlasništva nije mogao steći dosjelošću stoga što nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 159. ZVDSP budući da je tužitelj uslijed okolnosti ovog konkretnog slučaja (provedenog postupka parcelacijom i sklapanja Ugovora o diobi sa kupcima B. V. i V. M.) nedvojbeno mogao zaključiti da mu ne pripada pravo na posjed predmeta spora.
17. Konačno, iz spisa predmeta proizlazi da sporni dio čest. …k.o. Z.
predstavlja put tj. javno dobro na kojoj nekretnini se zbog njezine pravne prirode pravo vlasništva ne može stjecati dosjelošću (odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-3916/1994 od 31. siječnja 1996.)
18. Ovo, stoga, što uzurpacija javnog dobra ne mijenja njegovu namjenu.
19. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP i čl. 380. toč. 2. ZPP (jer se odluka o troškovima postupka sadržana u presudi smatra rješenjem – čl. 129. st. 5. istog Zakona) odbiti kao neosnovanu žalbu tužitelja i potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu.
20. Zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška na ime sastava odgovora na žalbu odbijen je kao neosnovan jer nije riječ o trošku koji je bio nužan za vođenje ovog postupka (čl. 155. ZPP).
Zadar, 8. travnja 2021.
Predsjednica vijeća
Blanka Pervan, v.r.
