Pristupanje sadržaju
- 1 - Poslovni broj: Usž-1524/23-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Mirjane Čačić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Grada Š., Š., protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Z., uz sudjelovanje zainteresirane osobe M. J., Š., radi provođenja geodetskog elaborata, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 16 UsI-543/2022-9 od 16. siječnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 27. veljače 2024.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 16 UsI-543/2022-9 od 16. siječnja 2023.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-932-07/21-07/125, URBROJ: 541-11/2-22-2 od 21. siječnja 2022., kojim se odbijaju žalbe tužitelja i P. P. izjavljene protiv rješenja Područnog ureda za katastar Š., KLASA: UP/I-932-07/20-02/1948, URBROJ: 541-26-02/5-20-4 od 30. studenog 2020. Tim prvostupanjskim rješenjem se u katastarskom operatu k. o. Š. u posjedovnom listu broj: 1500 mijenjaju podaci temeljem geodetskog elaborata kojim je predložena parcelacija k. č. br. 3375/1 k. o. Š. na novonastale k. č. br. 3375/1, 3375/43 i 3375/44 k. o. Š., pri čemu se ne mijenja površina prvobitne čestice niti upisani nositelji prava.
2. Tužitelj je protiv osporene presude izjavio žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra pogrešnim ocjenu prvostupanjskog suda da je tuženik pravilno otklonio tužiteljeve prigovore pozivom na odredbu članka 64. stavka 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", broj: 112/18.), prema kojoj su za izradbu geodetskih elaborata kojim se osnivaju nove katastarske čestice u katastru nekretnina mjerodavni podaci sadržani u katastarskom operatu, a tko tvrdi da oni nisu točni, treba to dokazati. Upire na članak 101. stavak 1. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj: 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21. i 114/22.), kojom je propisano da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi i vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Poziva se na rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-6326/2011 i dr. od 7. veljače 2017., kojim je, u točki 28.1. obrazloženja, navedeno da se pravo vlasništva na cestama stječe ex lege. Akt upisa u zemljišne knjige nema konstitutivni značaj, a što znači da javnopravni subjekti, kao stjecatelji po samom zakonu, nemaju obvezu uknjižiti svoje pravo vlasništva odnosno izostanak uknjižbe ne znači da vlasništvo nisu stekli. Tužitelj je i u žalbi na prvostupanjsko rješenje, kao i u tužbi, naveo da se predmetnim geodetskim elaboratom zahvaća dio nerazvrstane ceste – ulice … u Š., tako da ni tuženik ni prvostupanjski sud ne mogu reći da nisu znali da podaci sadržani u katastarskom operatu nisu točni te se zbog toga ne mogu pozivati na članak 64. stavak 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina kao razlog za odbijanje prigovora. Dio čest. br. 3375/1 k.o. Š. predstavlja nerazvrstanu cestu, što je moralo biti poznato i prvostupanjskom tijelu, tuženiku i prvostupanjskom sudu jer je ta činjenica vidljiva i iz Registra prostornih jedinica Državne geodetske uprave. Smatra da se, s obzirom da je pobijanim elaboratom obuhvaćen i dio nerazvrstane ceste, na taj dio ne mogu primjenjivati odredbe Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine", broj: 59/18. i 112/18.) jer su u suprotnosti s odredbama članka 131. – 133. Zakona o cestama, a koje reguliraju evidentiranje nerazvrstanih cesta koje još nisu evidentirane u katastarskom operatu. Slijedom svega navedenog, tužitelj smatra da osporena presuda nije ispravna te predlaže ovom Sudu usvojiti žalbu, poništiti prvostupanjsku presudu i otkloniti nedostatke te presudom riješiti stvar.
3. Tuženik i zainteresirana osoba, uredno pozvani, nisu dostavili odgovore na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 29/17. i 110/21. – dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja te da time nije povrijedio zakon na njegovu štetu.
6. Naime, prema odredbi članka 66. stavka 1. ZUS-a, protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava.
7. Sud nalazi da se, suprotno žalbenim navodima, osporena presuda prvostupanjskog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj citiranom zakonskom odredbom iz razloga na koje tužitelj upire u žalbi. To stoga jer je, prema podacima sveza spisa, prvostupanjski sud osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama koji su u postupku pravilno i u potpunosti utvrđeni, nakon čega je, pravilnom primjenom relevantnih odredaba Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i Pravilnika o geodetskim elaboratima, na koje se izrijekom pozvao, osnovano zaključio da su u konkretnom slučaju ispunjeni zakonom propisani uvjeti za provedbu predmetnog geodetskog elaborata na način kako je to učinjeno prvostupanjskim rješenjem (dosadašnje i novo stanje), jer su za njegovu provedbu pribavljene zakonom propisane isprave, čiju vjerodostojnost tužitelj nije ničim doveo u sumnju.
8. Na drukčiji zaključak ne ukazuju ni žalbeni navodi, kojima tužitelj ponavlja prigovore istaknute u žalbi protiv prvostupanjskog rješenja i u tužbi, a na koje su se, otklanjajući njihovu osnovanost, detaljnim i argumentirano obrazloženim razlozima osvrnuli već i tuženik i prvostupanjski sud. Navedene razloge, zbog nepotrebnog ponavljanja, prihvaća i ovaj Sud, jer su utemeljeni na dokazima koji prileže svezu spisa i na pravilnom tumačenju relevantnih odredaba materijalnog prava primijenjenog u postupku.
9. Pritom ovaj Sud nalazi potrebnim dodatno naglasiti da su i tuženik i prvostupanjski sud valjanim razlozima, utemeljenim na odredbama članka 64. stavka 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina te članka 131. stavka 4. Zakona o cestama, tužitelju jasno obrazložili da su za izradbu geodetskog elaborata kojim se osnivaju nove čestice u katastru nekretnina mjerodavni podaci sadržani u katastru, a u kojem nije evidentiran dio nerazvrstane ceste na koji ukazuje tužitelj, zbog čega nema zapreke da novim, odgovarajućim geodetskim elaboratom, u kojem će biti evidentiran prijeporni dio ceste, tužitelj zatraži promjenu podataka u katastarskom operatu po toj osnovi.
10. Kako je, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku razvidno da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom materijalnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima tužitelja, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe. Ovo osobito imajući u vidu da tužitelj pravilnost osporene presude pobija ukazujući na iste činjenice i dokaze na kojima je presuda utemeljena, ali ih drukčije tumači, dajući u stvari svoje viđenje i ocjenu činjeničnog stanja utvrđenog u postupku te svoju interpretaciju primijenjenog materijalnog prava, što nije od utjecaja na drukčije rješenje ove upravne stvari.
11. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a, žalbu odbiti kao neosnovanu.
U Zagrebu 27. veljače 2024.
Predsjednica vijeća
Senka Orlić-Zaninović, v.r.