Pr-815/18

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLIT

Ex Vojarna Sv. Križ, Dračevac

21 000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji ovog suda mr. sc. Ivani Erceg Ćurić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja C. L., iz D.,

OIB: … , zastupanog po punomoćniku M. K., odvjetniku u Z.,

protiv tuženice R. H., ministarstvo, OIB:…, zastupane po

O. državnom odvjetništvu u S., G.-upravni odjel, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 4. veljače 2021. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja I. Z., odvjetnika u Z. i punomoćnice zakonskog zastupnika tuženice M. P., sudske savjetnice u O. državnom odvjetništvu u

S., objavljene dana 31. ožujka 2021. godine,

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

Nalaže se tuženiku R. H., m i n i s t a r s t v o , zastupani po

Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, da tužitelju C. L. iz D.,

OIB:..., na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od

3.357,11 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 974,47 kn od 16.09.2013. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 466,05 kn od 16.11.2013. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 510,43 kn od 16.12.2013. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- - 1.145,70 kn od 16.02.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 936,26 kn od 16.01.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 978,82 kn od 16.02.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 257,50 kn od 16.06.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 245,79 kn od 16.07.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 235,10 kn od 16.08.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 772,49 kn od 16.09.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 267,80 kn od 16.02.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- - 736,77 kn od 16.04.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 537,96 kn od 16.08.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 245,59 kn od 16.09.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- - 513,51 kn od 16.10.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- - 1.075,92 kn od 16.11.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 770,26 kn od 16.01.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- - 289,35 kn od 16.05.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 1.006,43 kn od 16.06.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, ž

- - 526,09 kn od 16.07.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- - 513,28 kn od 16.09.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 844,79 kn od 16.10.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- - 268,80 kn od 16.11.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- - 1.096,70 kn od 16.12.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 574,46 kn od 16.01.2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- - 605,83 kn od 16.03.2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 504,86 kn od 16.07.2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi propisanoj čl.29. Zakona o obveznim odnosima, koja je određena uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena do 31.07.2015. godine, a od 01.08.2015. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje, koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3% poena, te da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 5.742,18 kn zajedno s zakonskim zateznim kamatama prema navedenoj stopi koja teče od presuđenja pa do isplate, a sve u roku od 8 dana. ".

Obrazloženje

Tužbom podnesenom pred sudom 3.10.2018. tužitelj navodi da je zaposlenik tuženice, djelatnik Područnog carinskog ureda Split, na radnom mjestu carinika, a sve sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 8.8.2013. do 14.8.2018. tužitelj da je ostvarivao prekovremeni rad koji mu nije plaćen u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati, u smjenama i turnusima i u radu na drugi način. Tužitelj napominje, da je poslodavac u mjesečni fond sati uračunavao i dane blagdana kada bi oni padali u radne dane od ponedjeljka do petka, a što da je pogrešan način određivanja redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Stoga, tužitelj da je ostvario prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji rad mu nije plaćen pošto su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženice kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

U odgovoru na tužbu od 22.3.2019. tuženica predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan. Navodi, da je između tužitelja i tadašnjih nadređenih rukovoditelja postignut dogovor prema kojem je tužitelj za sate u mjesecu kada je radio više od mjesečnog fonda radnih sati u narednom mjesecu kompenzirao sate iz prethodnog mjeseca. Stoga da tužitelju ne pripada naknada na ime ostvarenog prekovremenog rada u utuženom razdoblju pa predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

U podnescima od 3. i 13.5.2019. tuženica navodi kako su obračuni plaće za službenika izvršeni sukladno svim zakonskim propisima, napominje da rad službenika u turnusu koji je radio na dane blagdana, neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs, a koji dani su padali na dane od ponedjeljka do petka, predstavlja njegov redovan rad te da mu se osnovna plaća uvećava za svaki sat rada za dodatak propisan Kolektivnim ugovorom-rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, rad u turnusu, sve u skladu s odredbom čl. 38. st. 1. KU, da se uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad isplaćuje za stvarno odrađeni prekovremeni rad duži od mjesečnog fonda radnih sati, a ne zbog same činjenice da službenik radi u turnusu u dane blagdana, neradne dane i Uskrs koji padaju od ponedjeljka do petka i da u slučaju nadopune satnice C. uprava u cijelosti postupa u skladu s tumačenjem Zajedničke komisije br. 32/44 od 31.10.2014.

U podnesku predanom na ročištu od 16.5.2019. kao i na zapisnik s tog ročišta tužitelj navodi kako nije imao nikakav dogovor sa rukovoditeljima službe u C. upravi kojim bi se odricao prava na dio plaće koju je ostvarivao prekovremenim radom te da se sati ostvareni u prekovremenom radu prema tumačenju povjerenstava KU ne mogu prenositi u slijedeći mjesec niti se satnica mogla nadopunjavati ostvarenim prekovremenim radom, a da taj prekovremeni rad ne bude plaćen tužitelju.

Tužitelj je podneskom od 19.3.2020. određeno postavio tužbeni zahtjev u skladu s nalazom i mišljenjem financijskog vještaka od 30.9.2019. pa je zatražena isplata razlike plaće po osnovi neplaćenih prekovremenih sati za razdoblje od kolovoza 2013. do srpnja 2018. u ukupnom bruto iznosu od 9.898,78 kn.

Podneskom od 13.8.2019. tužitelj postavlja tužbeni zahtjev na iznos od 10.129,06 kn, kako navodi, u skladu s dopunskim nalazom i mišljenjem. Međutim, u dopunskom nalazu i mišljenju od 10.3.2020. vještak potraživanje tužitelja obračunava na iznos od 3.357,11 kn, a ne na iznos od 10.129,06 kn. Za pretpostaviti je da je navedenu omašku uočio i tužitelj pa je podneskom od 1.2.2021. konačno postavio tužbeni zahtjev u skladu s dopunom nalaza i mišljenja vještaka od 10.3.2020. i zatražio isplata razlike plaće po osnovi neplaćenih prekovremenih sati u razdoblju od kolovoza 2013. do srpnja 2018. u ukupnom bruto iznosu od 3.357,11 kn.

Sud je pročitao spisu priložen zahtjev za mirno rješenje spora (list 5-6 spisa) od 14.8.2018. i odgovor zakonskog zastupnika tuženice od 26.9.2018. (list 7 spisa) iz sadržaja kojih proizlazi da je tužitelj u mirnom postupku podnio zahtjev tuženici za isplatu prekovremenih sati rada za razdoblje od 8.8.2013. do 14.8.2018. i da je tuženica zahtjev odbila jer da iz evidencije o radu ne proizlazi da je tužitelj u utuženom razdoblju odradio prekovremene sate, a da mu nisu plaćeni. Iz navedenog sud zaključuje da postoji identitet između podnesenog zahtjeva tužitelja iz mirnog postupka i tužbenog zahtjeva, da tužitelj i državno odvjetništvo u roku od 3 mjeseca nisu postigle nagodbu odnosno, nisu riješile spor na miran način pa da je tužitelj po proteku roka od 3 mjeseca, dana 3.10.2018. podnio tužbu. Dakle, tužitelj je postupio u skladu s odredbama čl. 186.a st. 1. i 5. ZPP-a.

Tijekom postupka izvedeni su dokazi čitanjem zahtjeva za mirno rješenje spora s priloženom potvrdom o primitku, dopisa tuženice od 26.9.2018., obračunskih isprava za isplatu plaća, evidencije o korištenju radnog vremena, tabele prekovremenih sati te spisu druge priložene dokumentacije, izveden je dokaz vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji za računovodstvo i financije D. C., dipl. oec.

Stranke su popisale trošak postupka.

Tužbeni zahtjev je osnovan.

Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće po osnovi neplaćenih prekovremenih sati u razdoblju od kolovoza 2013. do srpnja 2018.

Među strankama je sporno je li tuženica pravilno obračunala i isplatila prekovremene sate rada: koje je tužitelj u pojedinom mjesecu odradio duže od redovnog mjesečnog fonda radnih sati; koje je tužitelj odradio na blagdane i druge neradne dane koji su padali od ponedjeljka do petka, a imaju tretman prekovremenih sati.

Čanak 44. st. 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ br. 104/13., dalje KU/13) i čl. 38. st. 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ br. 112/17 i 12/18., dalje KU/17) propisuju da se prekovremenim radom kada je rad službenika organiziran u turnusu, smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

Čanak 44. st. 12. KU/13 i čl. 38. st. 12. KU/17 propisuje da su redovni mjesečni fond radnih sati, sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

Na temelju citiranih odredbi KU-a sud izvodi slijedeće zaključke: da se redovni mjesečni fond radnih sati dobije na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati, a isti ne uključuje blagdane koji „padaju“ od ponedjeljka do petka već samo radne dane; da su prekovremeni sati rada svi sati rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, bez obzira radi li se o satima odrađenima za vrijeme radnih dana ili o satima odrađenima za vrijeme blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i za Uskrs.

Kako bi se utvrdilo je li tuženica obračunala i isplatila tužiteljici ostvareni prekovremeni rad u skladu s odredbama KU-a, sud je izveo dokaz vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji za računovodstvo i financije D. C., dipl. oec.

Sudska vještakinja D. C. dostavila je u spis Izvješće o vještačenju od

30.9.2019. U nalazu napominje da je mjesečni fond sati zbroj radnih dana i dana blagdana koji su "pali" u dane od ponedjeljka do petka (za 40-satni radni tjedan). Redovni mjesečni fond radnih sati (RMFRS) da se dobije na način, da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati, a isti ne uključuje blagdane koji "padaju" od ponedjeljka do petka. Vještakinja C. daje mišljenje da je uvidom u dokumentaciju priloženu spisu utvrdila da je tužitelj u utuženom razdoblju radio u smjenama i da način izračuna koji je tuženica koristila prilikom izračuna plaće ne odgovara onome što opisano u kolektivnim ugovorima jer se prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Posljedično tome, tužitelju da su u utuženom razdoblju manje isplaćene plaće za ostvareni prekovremeni rad. Sudska vještakinja je na osnovi analize podataka i izračuna prikazanih u nalazu utvrdila da je tužitelju u utuženom razdoblju i po utuženoj osnovi, isplaćen manji iznos plaće u sveukupnom bruto iznosu od 9.898,78 kn (Tablica br. 2. stupac 8).

Tužitelj je prvotno u podnesku od 10.10.2019. izjavio prigovor na nalaz i mišljenje da bi na ročištu od 13.2.2020. odustao od izjavljenog prigovora. Tuženica je u podnesku od 20.11.2019. prigovorila da vještakinja prilikom obračuna potraživanja tužitelja nije uzela u obzir 18 iskorištenih slobodnih dana umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada.

Sudska vještakinja pozvana na otklon nedostataka u obračunu u spis 10.3.2020. dostavlja Dopunu Izvješća o vještačenju u kojoj navodi da je broj pripadajućih prekovremenih sati u svakom mjesecu utvrđen temeljem evidencije o radnom vremenu, a broj obračunatih prekovremenih sati temeljem platnih lista kako je tužena platila. Podatke koji se odnose na odrađene sate rada i iskorištene slobodne dane da su preuzeti iz evidencije o radnom vremenu tužitelja., da je izračunat višak sati kao razlika odrađenih sati, slobodnih dana i redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Sati plaćenih iskorištenih dana da su preračunati u omjeru 1 : 1,5 kako bi se dobili prekovremeni sati koji su na taj način plaćeni tužitelju (čl. 38. st. 14. KU). Sudska vještakinja je na osnovi analize podataka i izračuna prikazanih u dopunjenom nalazu podnijela mišljenje da je tužitelju u utuženom razdoblju po osnovi prekovremenog rada isplaćen manji iznos plaće u sveukupnom bruto iznosu od 3.357,11 kn. Tužitelj nije imao primjedbi na Dopunu Izvješća o vještačenju te je podneskom od 1.2.2021.konačno postavio tužbeni zahtjev na iznos od 3.357,11 kn dok tuženica u podnesku od 25.5.2020. prigovara obračunu prekovremenih sati: za mjesec kolovoz 2013. godine 16 sati i za mjesec studeni 2013. godine 8 sati, tvrdeći da je tužitelj u navedenom razdoblju radio u 40-satnom radnom tjednu i da niti jedan tjedan u navedenim mjesecima nije ostvario sate iznad propisanih 40 sati tjedno; za mjesec listopad 2013. godine 8 sati, tvrdeći da tužitelj nije mogao ostvariti višak sati jer je jedan dan iskoristio godišnji odmor, a ostatak mjeseca dane bolovanja; slijedom čega tuženica zahtijeva da se umanji broj neplaćenih prekovremenih sati za ukupno 32 sata.

Sudska vještakinja pozvana na očitovanje u spis 16.9.2020. podnosi Očitovanje na podnesak i prigovor tuženice odbijajući ih kao neosnovane u cijelosti. Pojašnjava kako slijedi: za mjesec kolovoz 2013. godine RMFRS da iznosi 160 radnih sati, a dobije se umnoškom 20 radnih dana (od ukupno 22 dana u mjesecu od čega su dva praznika „padala“ na radne dane) s 8 radnih sati. Tužitelj da je u kolovozu 2013. godine imao evidentirano 168 odrađenih sati (21 dan rada po 8 sati) te 8 sati plaćenog dopusta pa tako ukupni evidentirani sati iznose 176 sati odnosno 16 sati više od propisanog mjesečnog fonda radnih sati. Da tužitelj ne bi imao pravo na prekovremeni rad u kolovozu, da je trebao imati raspored rada od 19 dana po 8 sati te jedan dan od 8 sati plaćenog dopusta; za mjesec studeni 2013. godine RMFRS iznosi 160 sati, a dobije se umnoškom 20 radnih dana s 8 sati (od ukupno 21 dana od čega na jedan dan od ponedjeljka do petka „pada“ praznik). Tužitelj da je u mjesecu studenom 2013. godine imao evidentirano 10 dana rada po 8 sati, 10 dana godišnjeg odmora te jedan dan bolovanja. To znači da je odradio 80 sati, proveo na godišnjem odmoru 80 sati te 8 sati na bolovanju. Zbrojem tih sati u mjesecu studenom 2013. godine evidentirano je ukupno 168 sati, odnosno 8 sati viška. Da tužitelj ne bi imao pravo na prekovremeni rad u studenome, da je trebao imati raspored rada od 9 dana rada po 8 sati; za mjesec listopad 2013. godine RMFRS iznosi 176 sati, a dobije se umnoškom 22 radna dana s 8 sati (od ukupno 23 dana od čega na jedan dan od ponedjeljka do petka „pada“ praznik). Tuženica tvrdi da tužitelj nije mogao ostvariti prekovremeni rad jer je u tom mjesecu iskoristio jedan dan godišnjeg odmora, a ostatak mjeseca je proveo na bolovanju. Tužitelj je u mjesecu listopadu doista imao evidentirano 22 dana bolovanja po 8 sati te jedan dan godišnjeg odmora po 8 sati, što znači da je u mjesecu listopadu 2013. godine evidentirano ukupno 184 sati, odnosno 8 sati viška. Sukladno Tumačenju br. 4/43 Zajedničke komisije od 12. rujna 2019. godine, državni službenik ili namještenik koji se nalazi na bolovanju a radi u turnusima ili smjenama ili mu je rad organiziran na drugačiji način u smislu čl. 38. st. 11. KU, za vrijeme bolovanja u evidenciju radnog vremena upisuju mu se sati kada je prema redovnom rasporedu trebao raditi što je i napravljeno. S obzirom na sve navedeno, sudska vještakinja navodi kako ostaje kod nalaza i mišljenja danog u Dopuni Izvješća o vještačenju od 10.3.2020.

Sudska vještakinja je priložila novi izračun sati i iznosa u skladu s prijedlogom tuženice i ukoliko bi se utvrdilo da tužitelj u navedenim mjesecima nije radio u turnusima ili smjenama pa tako obračunava manje isplaćenu plaću na ime prekovremenog rada u ukupnom iznosu od 1.406,16 kn pojedinačno po mjesecima prikazano u stupcu br. 8. Tablice br. 2. Napominje da bi u tom slučaju bilo potrebno poništiti obračun negativnih sati u mjesecu siječnju 2014. (-20 sati iz retka 6. Tablice br. 1) jer su isti proizašli zbog korištenja slobodnih dana odobrenih na temelju prekovremenog rada iz 2013. godine kojeg tuženica osporava podneskom od 25.5.2020. godine. Naime, da nije logično da bi se tužitelju poništili sati prekovremenog rada u 2013. godini, a da umanjenje sati iz siječnja 2014. ostane već se u tom slučaju evidentirani slobodni dani u siječnju 2014. imaju smatrati kao nadopuna satnice pa je potrebno ukloniti iznos umanjenja od -1.145,70 kuna iz obračuna danog u Tablici br. 2. te bi manje isplaćena naknada bruto plaće tužitelju tada iznosila ukupno 2.551,87 kn. Tuženica na ročištu od 4.2.2021. izjavljuje da nema nema primjedbi na izračun potaživanja tužitelja u iznosu od 2.551,87 kn.

Sud ne prihvaća kao ispravan obračun izvršen u skladu s prijedlogom tuženice iz Očitovanja na podnesak i prigovore od 16.9.2020. jer kako vještakinja navodi, takav obračun bi važio samo u slučaju kada b se utvrdilo da je tužitelj u kolovozu 2013., studenom 2013. i listopadu 2013. radio u redovnom radu. Međutim, tužitelju je u cijelom razdoblju rad bio organiziran u turnusu tj. tužitelj je rad obavljao naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48 (čl. 44. st. 8. KU/13 i čl. 38. st. 8. KU/17), što je utvrdila sudska vještakinja uvidom u evidenciju o radnom vremenu tužitelja, a što i sama tuženica u podnesku od 26.8.2019. ističe kao bitnu okolnost odnosno, da je tužitelj tijekom utuženog razdoblja radio turnusu u ciklusima 12-24-12-48 naizmjenično tijekom mjeseca.

Sud kao ispravan obračun prihvaća onaj iz Dopune Izvješća o vještačenju od 10.3.2020. jer je izvršen na temelju dokumentacije priložene spisu i u skladu s citiranim odredbama KU-a pa kako je u skladu s njim konačno postavljen tužbeni zahtjev, prihvaćen je kao osnovan i tuženici je naloženo da isplati tužitelju razliku plaće po osnovi neplaćenih prekovremenih sati u razdoblju od kolovoza 2013. do srpnja 2018. u bruto iznosu od 3.357,11 kn.

Tužitelju je na svaki pojedinačni dio iznosa priznata zatezna kamata tekuća od 16-og dana u idućem mjesecu (čl. 84. st. 3. Zakona o radu, "Narodne novine" br. 149/09., 61/11., čl. 92. st. 3. Zakona o radu, „Narodne novine“ br. 93/14., 127/17.), izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak prema odredbama članka 14. i 45. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14. i 136/15. – dalje ZPD).

Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19., u tekstu ZPP).

Omjer uspjeha stranaka procjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu. Vrijednost predmeta spora od podnošenja tužbe do 18.3.2020. iznosila je 10.129,06 kn, od 19.3.2020. do 31.1.2021. iznosila je 9.898,78 kn, a od 1.2.2021. do zaključenja raspravljanja iznosila je 3.357,11 kn.

Utoliko je uspjeh tužitelja u konkretnom slučaju valjalo cijeniti do smanjenja tužbenog zahtjeva tj. do 18.3.2020. u omjeru od 66,5%, od 19.3.2020. do 31.1.2021. u omjeru od 67%, a nakon smanjenja tužbenog zahtjeva od 1.2.2021. do zaključenja raspravljanja u omjeru od 100%.

Međutim, prilikom obračuna troška za fazu postupka do 18.3.2020. tužitelju valja priznati 33% od ukupnog troška, a ne 66,5% jer se omjer uspjeha tužitelja od 66,5% treba prebiti s omjerom uspjeha tuženice od 33,5% pa se dobije postotak od 33%. Na isti način tužitelju za fazu postupka od 19.3.2020. do 31.1.2021. nakon prebijanja valja priznati 34% od ukupnog troška, a za fazu postupka od 1.2.2021. do zaključenja raspravljanja valja mu priznati 100% od ukupnog troška.

Tužitelju je tako za fazu postupka do 18.3.2020. prema popisanom trošku i prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, dalje Tarifa) nastao sljedeći trošak: za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora, za sastav tužbe, za sastav podnesaka od 28.3.19. i 10.10.19. za svaku radnju zatraženi iznos od 500,00 kn, za sastav podneska od 16.5.19. iznos od 125,00 kn (Tbr. 8. t. 3. Tarife), nije priznat trošak sastava podneska od 11.9.19. jer nije bio potreban za vođenje parnice (čl. 155. ZPP-a), trošak zastupanja po punomoćniku na 4 ročišta na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari, za svaku od navedenih radnji zatraženi iznos od 500,00 kn, što zbrojeno i uvećano za 25% PDV-a daje iznos od 5.156,25 kuna, od čega je tužitelju valjalo priznati 33% na ime troška postupka pa se dobije iznos od 1.701,56 kn.

Za fazu postupka od 19.3.2020. do 31.1.2021. tužitelju je nastao trošak sastava podneska od 17.3.20. u iznosu od 500,00kn, sastava podneska od 9.7.20. u iznosu od 125,00 kn (Tbr. 8. t. 3. Tarife), trošak zastupanja po punomoćniku na 1 ročištu na kojem se raspravljalo o glavnoj stvari u iznosu od 500,00 kn, što zbrojeno i uvećano za 25% PDV-a daje iznos od 1.406,25 kuna, od čega je tužitelju valjalo priznati 34% na ime troška postupka pa se dobije iznos od 478,12 kn.

Za fazu postupka od 1.2.2021. do zaključenja glavne rasprave tužitelju je nastao trošak sastava 1 podneska u iznosu od 500,00 kn, trošak zastupanja po punomoćniku na 1 ročištu na kojem se raspravljalo o glavnoj stvari u iznosu za 500,00 kn i trošak zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 250,00 kn što zbrojeno i uvećano za 25% PDV-a daje iznos od 1.562,50 kn od čega je tužitelju valjalo priznati 100% iznosa.

Kada se zbroje iznosi od 1.701,56 kn, 478,12 kn i 1.562,50 kn te kada se pridoda iznos od 2.000,00 kn na ime troška vještačenja dobije se iznos od 5.742,18 kn koliko je naloženo tuženici da isplati tužitelju na ime naknade parničnog troška.

Na dosuđeni iznos parničnog troška tužitelju pripadaju zakonske zatezne kamate od presuđenja pa do isplate na temelju čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona ( "Narodne novine" br. 112/12., 25/13.,93/14., 55/16., 73/17.).

Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Splitu, 31. ožujka 2021.

S U T K I NJ A

mr.sc. Ivana Erceg Ćurić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka čl. 354. st. 2 t. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

-pun. tužitelja

-ODO

-spis

Broj zapisa: eb2f9-47cf1

Kontrolni broj: 06aa5-70684-c920a

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=IVANA ERCEG ĆURIĆ, L=SPLIT, O=OPĆINSKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web

adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-

dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.