- 1 -              Revd 895/2024-2

Broj: Revd 895/2024-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća i mr.sc Senije Ledić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. Š.., OIB..., iz K., zastupanog po punomoćniku I. U., odvjetniku iz Z., protiv tuženika A. p. d.o.o., OIB..., V., zastupanog po djelatniku tuženika J. Đ., dip. pravniku, radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza ugovora o radu, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R-473/2020-10 od 11. listopada 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Pr-189/2019-11 od 29. siječnja 2020., u sjednici održanoj 27. veljače 2024.,

r i j e š i o   j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R-473/2020-10 od 11. listopada 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Pr-189/2019-11 od 29. siječnja 2020. u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP).

2. Tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije navodi da je u parničnom postupku u kojemu je donesena pobijana presuda drugostupanjski sud počinio određene osobito teške povrede odredaba parničnog postupka te je pogrešno primijenio materijalno pravo čime je ujedno povrijedio njegova temeljna ljudska prava zajamčena čl. 3., čl. 14. st. 2. i čl. 29. Ustava RH i čl. 6.1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava.

3. Sadržaj tuženikova prijedloga za dopuštenje revizije se dijelom svodi na pritužbe o načinu na koji su niži sudovi ocijenili dokaze odnosno o tome kako su utvrdili činjenično stanje, dakle na razloge koje se ne mogu isticati u reviziji niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima.

3.1. Glede tuženikovih navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo i uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaći da čl. 6. st. 1. EKLJP i čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.

3.2. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižim sudovima tuženiku bilo omogućeno izjasniti se o zahtjevima i navodima tuženika, iznositi činjenice i predlagati dokaze te na taj način ravnopravno sudjelovati u postupku. Ujedno, u pobijanoj presudi drugostupanjski je sud odgovorio na sve odlučujuće navode tuženika. Presuda je detaljno obrazložena te se ne može smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom.

3.3. Nadalje pritužba u prijedlogu vezana uz povredu čl. 3. i čl. 14. Ustava RH je nedovoljno obrazložena. Naime, tuženik niti ne navodi u odnosu na koju vrednotu Ustava RH su povrijeđena njegova temeljna ljudska prava (čl. 3. Ustava RH), a niti po kojoj od osnova navedenima u spomenutom čl. 14. Ustava RH je navodno bio diskriminiran i/ili u odnosu na koju grupu pojedinaca je navodno bio diskriminiran. U svakom slučaju, ništa u postupku pred nižim sudovima ne ukazuje da je tuženik bio diskriminiran po bilo kojoj osnovi.

3.4. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tuženik nije imao pravično suđenje te da su mu povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena čl. 3., čl. 14. st. 2. i čl. 29. Ustava RH.

4. Kako, imajući u vidu izneseno, tuženik nije učinio vjerojatnim temeljna ljudska prava na koja ukazuje, prijedlog za dopuštenje revizije je trebalo odbaciti sukladno odredbi čl.389.a st. 4. i st. 5. ZPP.

Zagreb, 27. veljače 2023.

                            Predsjednik vijeća:

                            Ivan Vučemil, v.r.