REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2430/2020-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Viktorije Lovrić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. Š. pok. I. (OIB: ...), K. J., kojeg zastupa punomoćnik K. B., odvjetnik u S., protiv tuženika M. Š. pok. I. (OIB: ...) iz P., kojeg zastupa punomoćnik D. M., odvjetnik u S., radi ispravka i brisanja zk stanja, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije, protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž Zk-955/2018-2 od 14. studenog 2019., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P2-2059/10 od 16. svibnja 2018., u sjednici održanoj 30. ožujka 2021.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž Zk-955/2018-2 od 14. studenog 2019., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P2-2059/10 od 16. svibnja 2018.
Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da se prvo postavljeno pitanje u prijedlogu za dopuštenje revizije, kojim se u bitnom pita je li drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 375. ZPP kada je odbio kao neosnovanu žalbu, a u obrazloženju presude uopće nije ocijenio žalbene navode koji su od odlučnog značaja za pravilno rješenje spora, ne može smatrati važnim u smislu odredbe 385.a st. 1. ZPP, jer polazi od pogrešne pretpostavke da drugostupanjski sud nije ocijenio sve žalbene navode koji su od odlučnog značaja za pravilno rješenje spora, pa stoga o odgovoru na tako postavljeno pitanje ne ovisi ishod spora.
Ni drugo postavljeno pravno pitanje u prijedlogu, kojim se pita može li u situaciji kada su obje parnične stranke daroprimatelji u istom ugovoru o darovanju kojim ugovorom im je zajednički prednik kao darovatelj izvršio darovanje nekretnina koje su predmet spora, tužitelj biti samostalan i pošten posjednik u odnosu na nekretnine koje su darovane tuženiku i na kojima je tuženik stekao samostalan posjed po istom ugovoru kao pravnoj osnovi, ne može se smatrati važnim u smislu odredbe 385.a st. 1. ZPP, jer polazi od pogrešne pretpostavke da su predmetne nekretnine darovane i tuženiku te da je on na njima stekao samostalan posjed. Naime, iz utvrđenja u postupku na kojima sud temelji osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi da su nekretnine darovane tužitelju te da on na njima ima samostalan i pošten posjed više od 20 godina. Stoga o odgovoru na tako postavljeno pitanje ne ovisi ishod spora.
Ni treće postavljeno pitanje, kojim tuženik pita radi li se, u situaciji kada se tužbom zahtjeva upis prava vlasništva na nekretnini tvrdeći da se radi o ostavini zajedničkog prednika parničnih stranaka za koju tužitelj smatra da ima jače pravo, iako su obje parnične stranke zajednički nasljednici istog prednika, o nasljedničkoj tužbi iz čl. 144. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 52/71, 47/78, 71/91, 377/94, 56/94 i 48/03), odnosno može li nasljednička tužba iz čl. 144. Zakona o nasljeđivanju biti postavljena kao deklaratorna tužba na utvrđenje prava vlasništva i ovlaštenje na upis prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, nije važno pitanje u smislu odredbe 385.a st. 1. ZPP jer svoju ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva nižestupanjski sudovi su utemeljili na odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15), pa o odgovoru na tako postavljeno pitanje ne ovisi ishod spora.
Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 387. st. 5. ZPP, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 30. ožujka 2021.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil, v.r.
