Poslovni broj: Usoz-14/20-5
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
I. A.
Z.
Grad Zadar
Gradsko vijeće
I. A. iz Z. podnio je Upravnom sudu u Splitu tužbu protiv Grada Zadra, radi poništenja Odluke o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi nekretnine označene kao čest. zem. 4156/5 k.o. C. („Glasnik grada Zadra“, 13/15.).
Rješenjem, poslovni broj: UsIgr-500/19-2 od 4. veljače 2020. Upravni sud u Splitu se oglasio nenadležnim i predmet ustupio ovom Sudu.
U tužbi (koju valja smatrati prijedlogom za ocjenu zakonitosti općeg akta) podnositelj u bitnom ističe da stanuje u U. I. R., u kući sagrađenoj na čest. 3798/24 i čest. 3798/10, obje u k.o. C., koje graniče s nekretninom oznake čest. 4156/5 k.o. Crno, koja je preko 30 godina u naravi put odnosno dijelom asfaltirana cesta, a dijelom makadamski put. Grad Zadar je u zemljišnim knjigama ishodio uknjižbu na nekretnini oznake čest. 4156/5 k.o. C. kao opće dobro – nerazvrstana cesta. 2010. godine Grad Zadar je obaviješten da je vlasnik čest. 3798/37, J. A., onemogućio promet po dijelu predmetne ceste, istovarivši na cestu sedam paleta građevinskog materijala. Na temelju prijave stanara, nadležno tijelo je donijelo rješenje kojim je J. A. naloženo uklanjanje paleta blokova, kao protupravno postavljenih predmeta, radi omogućavanja prometa. Grad Zadar je uklonio predmete s prometnice. Time je dokazano da je Grad Zadar upoznat s činjenicom da je riječ o nerazvrstanoj cesti koja se koristi za promet vozilima. Mišljenja je da Grad Zadar nije bio ovlašten tražiti promjenu namjene dijela predmetne nekretnine u neplodno zemljište bez da je prethodno donesena odluka o izdvajanju predmetnog dijela iz statusa općeg dobra. Ističe da je u konkretnom slučaju odlučna činjenica da nije trajno prestala potreba za korištenjem predmetnog dijela ceste, slijedom čega nisu ispunjene pretpostavke za izdvajanje iz statusa općeg dobra. Osporavanu Odluku smatra ništetnom jer je donesena protivno Ustavu i zakonima. Predlaže utvrđivanje ništetnosti, a podredno poništavanje osporavane Odluke.
S obzirom na činjenicu da podnositelj ne raspolaže pojedinačnom odlukom javnopravnog tijela koja se temelji na osporavanom općem aktu u smislu članka 83. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 29/17.; u daljnjem tekstu: ZUS), Sud je podnositeljev podnesak uzeo u razmatranje na temelju članka 83. stavka 2. ZUS-a.
Odgovarajućom primjenom članka 32. ZUS-a, prijedlog je dostavljen donositelju osporavane Odluke na očitovanje. Očitovanje nije dostavio donositelj osporavanog općeg akta, nego gradonačelnik Grada Zadra. U očitovanju je u bitnom istaknuto da je točna tvrdnja podnositelja prijedloga da je na dijelu nekretnine označene kao čest. zem. 4156/5 k.o. C. J. A. iskrcao palete građevinskog materijala i da su komunalni redari naložili uklanjanje jer je u zk. ul. za tu nekretninu, kao kultura upisan put. Međutim, nije točno da je taj dio nekretnine u naravi nerazvrstana cesta, već je riječ o dvorištu koje je J. A. koristio dugi niz godina. Nakon rješenja o uklanjanju paleta, J. A. se obratio Gradu Zadru s namjerom kupnje tog dijela nekretnine. Nakon što je pribavljeno pozitivno mišljenje nadležnog tijela u vezi s prodajom tog dijela nekretnine, izrađen je geodetski elaborat, klasa: 932-06/11-02/100 kojim je promijenjena kultura: iz kulture „put“ u „neplodno“ i to samo onog dijela koji nije put i kojim nitko ne prometuje. Na temelju geodetskog elaborata, Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Z. donio je rješenje, klasa: UP/I-932-07/11-02/176 od 4. travnja 2011. o promjeni kulture. Nakon provedenog postupka, Grad Zadar je raspisao javni natječaj i dio čest. zem. 4156/5 k.o. C., površine 106 m[2] , prodao J. A., ugovorom o kupoprodaji od 6. svibnja 2011. Budući da je prije no što se kupac zemljišta upisao kao vlasnik u zemljišne knjige stupio na snagu Zakon o cestama („Narodne novine“, 84/11.; u daljnjem tekstu: ZoC), kupac se obratio Gradu Zadru radi rješavanja problema oko upisa u zemljišne knjige te je Grad Zadar na temelju ZoC-a donio osporavanu Odluku. Gradonačelnik Grada Zadra nadalje ističe da podnositelj prijedloga nikada nije imao niti ima pristup predmetnoj nekretnini jer je između njegovih i predmetne nekretnine zid. Na svoje nekretnine podnositelj prijedloga pristupa s ceste: U. I. R., označene kao čest. zem. 4156/2 k.o. C. Pored toga, gradonačelnik Grada Zadra detaljno opisuje situaciju na predmetnom prostoru koja, kako smatra, nedvojbeno upućuje na zaključak kako nije riječ o putu, već o dvorištu J. A., u koje druge osobe (bez dopuštenja J. A.) nikada nisu imale pristup. Zaključno navodi da je parnični postupak koji je podnositelj prijedloga pokrenuo pred nadležnim sudom protiv Grada Zadra i J. A., radi poništenja kupoprodajnog ugovora, pravomoćno okončan na način da je podnositelj izgubio spor. Navodi da je Grad Zadar u skladu s člankom 103. ZoC-a donio osporavanu Odluku. Predlaže neprihvaćanje prijedloga.
Osporavanu Odluku donijelo je Gradsko vijeće Grada Zadra, na sjednici održanoj 12. listopada 2015. na temelju članka 103. ZoC-a i članka 27. Statuta Grada Zadra („Glasnik Grada Zadra“, 9/09., 28/10., 3/13., 9/14. i 2/15.-pročišćeni tekst). Odluka je objavljena u „Glasniku Grada Zadra“, 13/15.
Osporavana Odluka glasi:
Odluka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi nekretnine označene kao čest. zem. 4156/5 k.o. Crno
Članak 1.
Ukida se status javnog dobra u općoj uporabi neotuđivom vlasništvu Grada Zadra na nekretnini označenoj kao čest. zem. 4156/5 k.o. Crno u površini od 196 m².
Članak 2.
Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru brisanje upisa općeg dobra- nerazvrstana cesta dana na upravljanje Gradu Zadru, i uknjižba prava vlasništva u korist Grada Zadra za cijelo ne nekretnini označenoj kao čest. zem. 4156/5 k.o. Crno u površini od 196 m².
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Glasniku Grada Zadra“. Za ocjenu zakonitosti osporavane Odluke neposredno je mjerodavan članak 103. ZoC- a koji propisuje:
„Članak 103.
(1) Kada je trajno prestala potreba korištenja nerazvrstane ceste ili njezinog dijela može joj se ukinuti status javnog dobra u općoj uporabi, a nekretnina kojoj prestaje taj status ostaje u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.
(2) Odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi nerazvrstane ceste ili njezinog dijela donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
(3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka dostavlja se nadležnom sudu radi provedbe brisanja statusa javnog dobra u općoj uporabi nerazvrstane ceste u zemljišnoj knjizi.“
Člankom 134. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske, između ostalog, je propisano da jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje i dr.
Člankom 130. Ustava propisano je da su u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalna i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela.
Člankom 19. stavkom 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13. – pročišćeni tekst, 137/15. – ispravak, 123/17., 98/19. i 144/20.) propisano je da općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima, a među kojima su i poslovi koji se odnose na uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, promet na njihovom području i dr.
Prema članku 98. stavku 1. ZoC-a, nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim tim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu toga Zakona, među kojima su, pored ostalih i:
– ceste koje povezuju naselja,
– ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja,
– pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina,
– druge ceste na području naselja i gradova.
Iz mjerodavne odredbe članka 103. stavka 1. ZoC-a proizlazi da nerazvrstanoj cesti može biti oduzet status javnog dobra u općoj uporabi. Ovlast za ukidanje toga statusa ZoC daje predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave. Pretpostavka za ukidanje statusa javnog dobra u općoj uporabi trajni je prestanak potrebe korištenja nerazvrstane ceste ili njezinog dijela.
Polazeći od ovlasti jedinica lokalne samouprave u području prostornog i urbanističkog planiranja, uređenja naselja kao i prometa na njihovom području, Sud ne smatra upitnim pravo jedinice lokalne samouprave da samostalno, u skladu s mjerodavnim propisima kojima je uređeno prostorno i urbanističko planiranje, odredi namjenu određene čestice zemlje te u vezi s tim utvrdi trajni prestanak potrebe korištenja nerazvrstane ceste.
Dokumentacija koja je dostavljena Sudu u tijeku ovoga postupka (osobito izvješće o terenskom uviđaju Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom Grada Zadra od 12. siječnja 2011. i geodetski elaborat od 22. veljače 2011.) dokazuje da predmetna nekretnina, po svojoj namjeni, nije javnoprometna površina. S obzirom na navedeno, Sud smatra da je u konkretnom slučaju ispunjena zakonska pretpostavka propisana člankom 103. stavkom 1. ZoC-a za ukidanje statusa javnog dobra u općoj uporabi, tim više što je aktom nadležnog tijela promijenjena namjena predmetne čestice zemlje. Stoga Sud ocjenjuje da osporavana Odluka nije u nesuglasju sa ZoC-om na temelju kojega je donesena.
Slijedom iznesenog, Sud je na sjednici vijeća održanoj 23. ožujka 2021. ocijenio da nisu ispunjene pretpostavke za ocjenu zakonitosti osporavane Odluke po službenoj dužnosti.
U Zagrebu 23. ožujka 2021.
PREDSJEDNICA VIJEĆA
dr. sc. Sanja Otočan, v.r.
