Republika Hrvatska

Poslovni broj: Gž-599/2019-3

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji mr. sc. Seniji Ledić, u izvanparničnom predmetu predlagateljice Republike Hrvatske, OIB: …, zastupane po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu i protustranke N. T. iz V., OIB: …, radi osnivanja nužnog prolaza, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj R1-72/2018-9 od 18. listopada 2018., dana 22. ožujka 2021.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba protustranke te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj R1-72/2018-9 od 18. listopada 2018.

Obrazloženje

Pobijanim je rješenjem osnovan nužni prolaz osnivanjem prava stvarne služnosti puta, i to prava staza i prava kolnika, u korist nekretnine pod oznakom kč. br. 4606/2 jednokatna stambena zgrada, objekt slobodnostojećeg tipa i građevinsko zemljište od 269 čhv upisane u zk.ul. 1002 k.o. V. preko nekretnine pod oznakom kč.br. 4614/4 livada od 182 čhv upisane u zk.ul. 788 k.o. V., i to u površini od 100 m², širine 3 m, a koji put je na skici očevida geodetskog vještaka C. d.o.o. Z. od 11. svibnja 2017. omeđen točkama od 1 do 16, i koja skica predstavlja sastavni dio izreke ovog rješenja (točka I. izreke). Ujedno je naloženo predlagateljici Republici Hrvatskoj isplatiti protustranci N. T. naknadu za osnivanje nužnog prolaza u iznosu od 8.600,00 kuna (točka II. izreke), a određeno je i da će nakon pravomoćnosti ovog rješenja i nakon izvršene isplate rješenje biti dostavljeno zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda radi provedbe točke I. izreke.

Protiv tog rješenja žalbu podnosi protustranka N. T. bez preciznog navođenja žalbenih razloga, kao i bez prijedloga odlučivanja u drugom stupnju.

Na žalbu nije odgovoreno.

Žalba je neosnovana.

S obzirom na činjenicu da žalitelj žalbu nije podnio zbog žalbenog razloga bitne postupovne povrede, u vezi s ovim žalbenim razlogom je odlučeno u granicama ovlaštenja iz članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14, dalje: ZPP), koji se primjenjuje po osnovi pravnog pravila iz paragrafa 21. stavka 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku ("Službene novine" od 1. kolovoza 1934., broj 175 - IX), čija je, pak, primjena utemeljena na odredbi članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine" broj 73/91).

Na taj je način utvrđeno da donošenjem pobijanog rješenja, kao ni u postupku koji je prethodio njegovu donošenju, sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

Predmet je postupka osnivanje nužnog prolaza osnivanjem prava stvarne služnosti puta, i to prava staza i prava kolnika, u korist nekretnine oznake kč.br. 4606/2 zk.ul. 1002 k.o. V. preko nekretnine oznake kč.br. 4614/4 zk.ul. 788 k.o. V., kao i isplata naknade za osnivanje nužnog prolaza.

Između stranaka tijekom postupka nije bilo sporno da je predlagateljica Republika Hrvatska vlasnica nekretnine oznake kč.br. 4606/2, jednokatna stambena zgrada, object slobodnostojećeg tipa i građevinsko zemljište od 269 čhv, upisana u zk.ul. 1002 k.o. V., dok je protustranka N. T. vlasnik nekretnine upisane pod oznakom kč.br. 4614/1 livada od 182 čhv, upisana u zk.ul. 788 k.o. V..

Pored ove nesporne činjenice u postupku je, pregledom izvoda iz katastarskog plana za kč. br. 4606/2 k.o. V., geodetskim vještačenjem i neposrednim opažanjem suda na očevidu na licu mjesta, utvrđeno da ova nekretnina nema nikakvu putnu vezu s javnim putem, već se do nje dolazi preko kč. br. 4614/1 i kč. br. 4613/3 preko kojih u naravi postoji put koji služi za pristup do kč.br. 4606/2 k.o. V.

Vještačenjem je nadalje utvrđeno da je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veće od štete na poslužnoj nekretnini kč. br. 4614/1 upisane u zu. 788 k.o. V. jer se kč. br. 4614/1 k.o. V. dijelom od cca 230 m² već nalazi unutar dvorišta kojeg čini i kč.br. 4602/5 k.o. V., dok dio kč. br. 4614/1 k.o. V. zauzima služni put u površini od 100 m² širine i širine 3 m².

Vodeći računa o potrebama povlasnih nekretnina i tome da posluženo zemljište kč. br. 4614/1 zk.uč. 788 k.o. V. bude što manje opterećeno, određen je pravac nužnog prolaza u korist nekretnine u vlasništvu predlagateljice kč. br. 4606/2 u skladu s dosadašnjim načinom korištenja puta budući da tako najviše odgovara konfiguraciji terena. On je omeđen točkama 1 do 16 geodetskog vještaka C. d.o.o. iz Z. od 11. svibnja 2017., a koja skica predstavlja sastavni dio izreke ovog rješenja.

Također je utvrđeno da otvaranjem nužnog prolaza protustranka trpi štetu zbog djelomičnog umanjenja vrijednosti nekretnine u iznosu od 8.600,00 kuna.

Ovakva činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud jer je sud prvog stupnja za ova utvrđenja dao jasne i uvjerljive razloge koji nisu dovedeni u sumnju žalbenim navodima protustranke, a imaju činjeničnu i pravnu podlogu.

Naime, žalitelj u žalbi prigovara pravcu nužnog prolaza i traži da se nužni prolaz pomakne na južni dio čestice do potoka te da se širina nužnog prolaza uskladi sa širinom pristupne ceste.

Međutim, ovakvi žalbeni navodi ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja zato što je vještačenjem, a i neposrednim opažanjem suda s očevida, utvrđeno da trasu nužnog prolaza nije moguće pomaknuti južnije zbog konfiguracije terena koji je na tom tijelu u nagibu prema potoku, dok pomicanje sjevernije nije moguće s obzirom da je početak te trase ujedno i završna točka kolnika pa tu nema tzv. tehničke logike s obzirom na radijus projektiranja ceste.

Osim toga, trasa ucrtanog puta je ucrtana u najboljoj mogućoj trasi zato što prati pravac te skreće najkraćim mogućim putem prema obiteljskoj kući u čiju se korist osniva pravo nužnog prolaza. S aspekta građevinskog projektiranja, ucrtani pravac je idealan jer bi bilo kakvo pomicanje trase bilo lošije rješenje od određenog zato što ne bi pratilo ulicu kojoj se pristupa te bi izazvalo nepotrebne devijacije u trasi koje bi negativno utjecale na optimalnost i logičnost korištenja puta.

Što se, pak, tiče širine puta od 3 m na koju žalitelj prigovara, sud je dao vrlo detaljne, ozbiljne i razborite razloge zbog koji je odredio upravo put u ovoj širini, a u bitnom zbog toga što je ovaj širina usklađena propisima i prostornim planom Općine V..

U odnosu na žalbeni prigovor da je iznos jednokratne naknade u visini od 8.600,00 kuna nizak, odgovoriti je da je sud na uvjerljiv način otklonio ovakve tvrdnje žalitelja isticane i tijekom prvostupanjskog postupka, jer je sud imao na umu da naknada protustranci kao vlasniku poslužne nekretnine kojom je uspostavljen nužni prolaz ne može biti manja od one na koju bi on imao pravo da se u interesu Republike Hrvatske provodi izvlaštenje, pa je sud utvrdio iznos novčane naknade određen i u skladu sa Zakonom o izvlaštenju i određivanju naknade, zatim prema članku 24. stavku 1. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina ("Narodne novine", broj 78/15), a također i u skladu s koeficijentima za preračunavanje umanjenja prema prilogu 3. Pravilnika o metodama procjene i vrijednosti nekretnina ("Narodne novine", broj 105/15).

Nužni prolaz, prema definiciji iz članka 191. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15, dalje: ZV), je služnost puta koju je osnovao sud na zahtjev vlasnika nekretnine do koje nema nikakve veze ili nema prikladne putne veze s javnim putom, time da se, u smislu stavka 2. istog članka, na nužni prolaz primjenjuju pravila koja vrijede za služnost puta, ako glede nužnog prolaza nije što posebno određeno.

Osim toga, prema odredbi članka 224. stavka 1. ZV, nužni prolaz preko neke nekretnine kao poslužne osnovat će svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veće od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine.

Prema stavku 3. istog članka, sud će svojom odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti da se ona osniva u korist određene nekretnine kao služnost prava staze, progona stoke, kolnika ili svega zajedno, vodeći računa o potrebama povlasne nekretnine i o tome da poslužno zemljište bude što manje opterećeno; no nikad ne može osnovati prolaz u korist određene osobe, niti općeg dobra, dok je stavkom 4. istog članka propisano da će sud odlukom o osnivanju nužnog prolaza odrediti obvezu vlasniku nekretnine u čiju se korist osniva taj prolaz da vlasniku poslužne nekretnine plati punu novčanu naknadu za sve što će on trpjeti i biti oštećen, koja naknada ne može biti manja od one na koju bi on imao pravo da se u interesu Republike Hrvatske provodi izvlaštenje te će osnutak nužnog prolaza uvjetovati posebnom isplatom te naknade ako se stranke glede naknade nisu drugačije sporazumjele.

Dakle, imajući na umu sadržaj i pravni domašaj citirane zakonske odredbe zaključiti je da se prijedlogom za otvaranje nužnog prolaza može udovoljiti ako su za to ispunjene sljedeće pretpostavke: da do povlasne nekretnine nema nikakve ili nema prikladne prometne veze s javnim putom i da je korist od osnivanja nužnog prolaza za gospodarenje tom (povlasnom) nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini.

Cijeneći pravilna činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda i sadržaj te pravni domašaj citiranih zakonskih odredaba, drugostupanjski sud ocjenjuje da je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je na temelju odredbe članka 224. u vezi člankom 191. stavkom 1. ZV kao osnovan prihvatio prijedlog predlagateljice i kada je na teret poslužne nekretnine u vlasništvu protustranke osnovao navedeni nužni prolaz uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva (predlagateljice) da protustranci plati punu naknadu poslužne nekretnine u visini od 8.600,00 kuna.

Prema tome, kako je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, a kako pri tome nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je odbiti žalbu žalitelja kao neosnovanu i na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP riješiti kao u izreci.

Split, 22. ožujka 2021.

Sutkinja:

mr. sc. Senija Ledić, v. r.