Broj: Jž-1505/2021

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I KE  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sutkinja - Goranke Ratković kao predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice specijalistice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene R.F., zbog prekršaja iz članka 20. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 137/09., 14/10., 60/10.), odlučujući o žalbi oštećenog kao tužitelja B.F., podnesenoj putem opunomoćenika P.P., odvjetnika u P., protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Labinu, broj: 27. Pp J-568/2019 od 19. listopada 2020., u sjednici vijeća održanoj 17. ožujka 2021.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba oštećenog kao tužitelja B.K. i potvrđuje pobijana presuda.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je okrivljena R.F., na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.), oslobođena od optužbe da bi počinila prekršaj iz članka 20. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisan u izreci.

Istom presudom je određeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2.Protiv te presude je oštećeni kao tužitelj – B.K., pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Podnositelj žalbe navodi da je izreka presude proturječna razlozima presude (članak 195. stavak 1. točka 11. Prekršajnog zakona) jer je sud okrivljenicu oslobodio od optužbe na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona, a razloge koje je dao za takvu odluku odgovaraju razlozima za primjenu članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona. Podnositelj žalbe citira dio obrazloženja pobijane presude na kojem temelji takvu svoju tvrdnju, a isti glasi: „U takvim navodima okrivljenice nisu sadržani elementi zabrane ili onemogućavanja korištenja imovine kao bitni elementi bića inkriminiranog prekršaja, slijedom čega sud izvodi zaključak da u postupanju okrivljenice nije ostvareno zakonsko biće inkriminiranog prekršaja…“. Nadalje, podnositelj žalbe navodi da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje, a s obzirom na sadržaj spornog e-maila iz prosinca 2017. Po mišljenju podnositelja žalbe, sadržaj tog e-maila je upravo takav da se jasno vidi kako je okrivljenica njemu zabranila da on do završetka postupka podjele bračne stečevine, na nekretnine čiji je samovlasnik, dovodi osobe koje ona ne odobrava. Time je okrivljenica njemu zabranila da svoje nekretnine koristi na način kako on to želi, stavljajući mu u izgled da će u protivnom ona poduzimati radnje koje svima donose nepotrebni stres.

Podnositelj žalbe predlaže da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenica proglasi krivom.

3.Žalba nije osnovana.

4.Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih se pobija prvostupanjska presuda, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj Sud, u skladu sa gore navedenom odredbom, pazi po službenoj dužnosti.

5.U odnosu na žalbeni navod o počinjenoj bitnoj povredi odredaba prekršajnog postupka jer da je izreka presude proturječna obrazloženju, ovaj Sud nalazi takav žalbeni navod neosnovanim. Naime, odredbom članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona propisano je da će se okrivljenik osloboditi od prekršaja ako djelo za koje se optužuje nije po propisu prekršaj. U konkretnom slučaju, prvostupanjski sud nije utvrdio da djelo koje se okrivljenici stavlja na teret nije prekršaj već je utvrdio da okrivljenica svojim postupanjem nije počinila prekršaj za koji se tereti, tj. nije utvrdio da bi se u okrivljeničinom postupanju ostvarilo biće predmetnog prekršaja, slijedom čega ju je, i po ocjeni ovog Suda, pravilno oslobodio od optužbe na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona.

Prvostupanjski je sud za svoju odluku dao valjane i argumentirane razloge koje prihvaća i ovaj Sud, slijedom čega nije ostvarena bitna povreda na koju se podnositelj žalbe poziva.

Osim toga, prvostupanjski je sud, tijekom dokaznog postupka, utvrdio točan sadržaj spornog e-maila što je bilo činjenično pitanje, zaključujući po provedenom dokaznom postupku da okrivljenica upućujući takav e-mail oštećenom B.K., nije počinila prekršaj ekonomskog nasilja. Ovaj Sud je mišljenja, a kako je to i sam prvostupanjski sud zaključio, da okrivljenica takvim obraćanjem oštećeniku samo iznosi svoju molbu da on, do okončanja spora oko bračne stečevine, ne dovodi na spornu nekretninu svoje partnerice tim više što smatra da takvo njegovo postupanje nije za dobrobit njihove kćerke.

6.Zbog naprijed izloženih razloga, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 17. ožujka 2021.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Martina Bastić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Pazinu, Stalnoj službi u Labinu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenicu, oštećenika kao tužitelja, opunomoćenika