Poslovni broj: Usž-599/20-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Marine Kosović Marković predsjednice vijeća, mr. sc. Inge Vezmar Barlek i Mirjane Čačić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice Općine Z. D., Z. D., koju zastupa punomoćnik M. B., odvjetnik u Odvjetničkom društvu B. & P. j.t.d., Z., protiv tuženice Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, Z., uz sudjelovanje zainteresirane osobe Zračne luke Z., Z. D., radi komunalnog doprinosa, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsIgr-204/19-8 od 5. rujna 2019., na sjednici vijeća održanoj 5. ožujka 2021.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsIgr-204/19-8 od 5. rujna 2019.
Obrazloženje
Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženice KLASA: UP/II-363-01/19-01/40, URBROJ: 2198/1-07/2-19-2 od 1. travnja 2019. kojim je poništeno rješenje o komunalnom doprinosu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Z. D., KLASA: UP/I-361-03/18-01/29, URBROJ: 2198/04-03-18-4 od 31. prosinca 2018., kojim je zainteresiranoj osobi utvrđena obveza plaćanja komunalnog doprinosa za rekonstrukciju i dogradnju glavne stajanke na k.č.zem. 656/14, 656/1, 656/15 i 656/32 k.o. Z., u iznosu od 50,00 kn/m³, odnosno ukupno 671.050,00 kn. Upravni sud u Splitu je osporeno rješenje ocijenio zakonitim pozivom na odredbu članka 77. stavka 4. točke 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, broj 68/18. i 110/18., dalje: ZKG).
Protiv navedene presude tužiteljica je podnijela žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu te pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da se prvostupanjski sud suglasio sa stajalištem kako stajanka (apron) spada u prometnu infrastrukturu, čime je pogrešno utvrđeno činjenično stanje, što je rezultiralo pogrešnom primjenom materijalnog prava. Navodi kako je člankom 2. stavkom 1. točkom 93. Zakona o zračnom prometu (Narodne novine, broj 69/09., 84/11., 54/13., 127/13. i 92/14.) definiran pojam zračnog prometa tako da je propisano da se pod time podrazumijeva letenje zrakoplova i kretanje zrakoplova po operativnim površinama aerodroma. Operativna površina definirana je kao dio aerodroma na zemlji ili vodi, određen za uzlijetanje, slijetanje ili vožnju zrakoplova, koji se sastoji od manevarske površine i stajanke. Manevarska površina je dio aerodroma na zemlji ili vodi (osim stajanke) određen za uzlijetanje, slijetanje ili vožnju zrakoplova, dok je stajanka (apron) definirana kao određeno područje na aerodromu namijenjeno za smještaj zrakoplova radi ukrcaja i iskrcaja putnika, ukrcaja i iskrcaja tereta ili pošte, opskrbe goriva te za parkiranje i održavanje zrakoplova. Zaključuje da operativni dio svakoga aerodroma pa tako i Zračne luke Z. čine manevarska površina i stajanka, a zračni promet odvija se na manevarskoj površini dok je stajanka namijenjena za smještaj zrakoplova te se na njoj promet odvija samo isključivo u slučaju kretanja zrakoplova po stajanki kada dolazi/odlazi sa ili na mjesto na kojem se obavljaju poslovi opisani naprijed navedenom odredbom. Smatra da stajanka ne predstavlja dio prometne infrastrukture jer nije namijenjena odvijanju zračnog prometa nego smještaju zrakoplova pa stoga rekonstrukcija i nadogradnja iste nije oslobođena plaćanja komunalnog doprinosa. Ukazuje da ne bi trebalo biti sporno da je stajanka uz manevarsku površinu operativni dio svakog aerodroma, međutim pogrešno je utvrđenje da samim time ista spada u prometnu infrastrukturu, jer se zračni promet odvija isključivo na operativnim dijelovima koji su namijenjeni za tu svrhu. Smatra da prometnu infrastrukturu na aerodromu predstavlja manevarska površina, ali ne i stajanka i predlaže Sudu da poništi pobijanu presudu. Tuženica i zainteresirana osoba nisu dostavile odgovore na žalbu iako su pozvane rješenjem od 9. listopada 2019.
Žalba nije osnovana.
Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 73. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima, Narodne novine, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – odluka Ustavnog suda RH i 29/17., dalje: ZUS) Sud ne nalazi postojanje nijedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita.
U ovom sporu je sporna primjena odredbe članka 77. stavka 4. točke 3. ZKG–a kojom je propisano da se komunalni doprinos ne plaća za građenje i ozakonjenje prometne, vodne, pomorske, komunikacijske i elektroničke komunikacijske infrastrukture.
U konkretnom slučaju zainteresiranoj osobi je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, Uprava za dozvole državnog značaja, Sektor građevinskih i uporabnih dozvola, KLASA: UP/I-361-03/18-01/000183, URBROJ: 531-06-2-1-226-18-0016 od 15. studenoga 2018. izdalo građevinsku dozvolu za rekonstrukciju građevine 1. skupine, infrastrukturne namjene, prometnog sustava zračnog prometa – rekonstrukcija i dogradnja glavne stajanke na civilnom dijelu Zračne luke Z.
Stoga, imajući na umu da je građevinska dozvola izdana za građevinu infrastrukturne namjene, prometnog sustava zračnog prometa Sud nalazi da je Upravni sud u Splitu na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.
Odredbe posebnog materijalnog zakona koji regulira područje zračnog prometa, nisu relevantne za ocjenu zakonitosti obveze plaćanja komunalnog doprinosa budući da se prema odredbi članka 76. stavak 1. ZKG–a komunalni doprinos plaća prilikom građenja građevine te se na temelju odredbe članka 84. stavak 1. ZKG–a rješenje o komunalnom doprinosu donosi po pravomoćnosti građevinske dozvole. Stoga su upravo činjenice utvrđene građevinskom dozvolom (pa i u pogledu vrste nekretnine za koju je dozvola izdana) relevantne za određivanje obveze plaćanja komunalnog doprinosa.
Zbog navedenog Sud je na temelju odredbe članka 74. stavak 1. ZUS-a žalbu kao neosnovanu odbio.
U Zagrebu 5. ožujka 2021.
Predsjednica vijeća
Marina Kosović Marković, v.r.