Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: 22 Gž-37/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda mr. sc. Dražana Penjaka, kao predsjednika vijeća, te Svjetlane Vidović, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Arijane Bolanča, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja H. M., iz Z., OIB: ..., zastupanog po Zajedničkom odvjetničkom uredu M. M. i I. F. iz Z., protiv tuženika: 1. N. K. iz Z., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku D. L., odvjetniku u Z., 2. D. Š. iz Z., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku D. L., odvjetniku u Z., 3. Z. B. iz Z., OIB: ..., zastupanog po punomoćnici A. B., odvjetnici u Z. i 4. D. K. iz C., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku Z. G., odvjetniku u Z., radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, odlučujući o žalbi tuženika pod 3. protiv djelomične presude na temelju priznanja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj 53 P-1548/20-18 od 10. rujna 2020., u sjednici vijeća održanoj 4. ožujka 2021.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda na temelju priznanja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj 53 P-1548/20-18 od 10. rujna 2020. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

Prvostupanjskom je djelomičnom presudom na temelju priznanja usvojen tužbeni zahtjev postavljen u tužbi u odnosu na tuženike pod 1., pod 2. i pod 4. te je utvrđeno da je tužitelj vlasnik k.č.br. 5574/66, u naravi zgrada, ... ulica, površine 11 m[2] , koja nekretnina je upisana u zemljišnu knjigu kod zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk. ul. 5803 k.o. Grad Z.

Protiv navedene odluke žalbu podnosi tuženik pod 3. pobijajući je zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava; dakle, žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP). Predlaže presudu ukinuti.

Žalba je osnovana.

Prvostupanjski sud je donio pobijanu presudu na temelju priznanja u odnosu na tuženike pod 1., pod 2. i pod 4. uz obrazloženje da su navedeni tuženici kao suvlasnici k.č.br. 5574/66 što da je razvidno iz priloženog zemljišnoknjižnog izvatka, priznali tužbeni zahtjev i da se radi o zahtjevu kojim isti mogu slobodno raspolagati, a pozivom na odredbu članka 37. stavak 5. i 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 94/17; dalje: ZV).

Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak proizlazi:

- da je u Z.U. 5803 k.o. Grad Z., upisana kat. čest. 5574/7 kuća br. 41 i dvorište, ... ulica, površine 155 m ; kat. čest. 5574/65 zgrada ... ulica, površine 11 m ; te kat. čet. 5574/66 zgrada ... ulica, površine 11 m[2] , dok su u vlastovnici upisani suvlasnički dijelovi s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO na E1 do E-9;

- da je u A listu temeljem prijavnog lista sa diobnim nacrtom R. N. br. 240/2000 potvrđenog po Gradskom zavodu za katastar i geodetske poslove pod br. Klasa:932-06/00- 01/3381, Ur. br:251-15-02/1-2000-3 dana 6.12.2000., te prijavnog lista sa kopijom katastarskog plana R.N. br. 363/2001 potvrđenog po Gradskom zavodu za katastar i geodetske poslove pod br. Klasa:932-06/01-01/1171, Ur. br:251-15-02/1-2001-4 dana 18.5.2001., mijenjan broj, oblik, površina, izgrađenost, te kućni broj kod čk. br. 5574/7 stambena zgrada u Z., ... ulica br. 45, površine 49,2 čhv. ili 177 m[2] , na: - čk. br. 5574/7 kuća br. 41 i dvorište ... ulica, površine 155 m , - čk. br. 5574/65 zgrada ... ulica, površine 11 m , - čk. br. 5574/66 zgrada ... ulica, površine 11 m[2] ;

- da je etažno vlasništvo upisano temeljem Međuvlasničkog ugovora od 2. svibnja 2017., Ugovora o upravljanju stambenom zgradom od 26. lipnja 2017., Popisa objekata u zgradi od 21. studenog 2017., te na temelju odredbe čl. 15. i 17. Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu prava vlasništva posebnog dijela nekretnine („Narodne novine“, broj 121/13. i 61/18., dalje: Pravilnik), te odredbe čl. 367. i 370 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96 - 94/17).

Odredbom članka 201. ZPP propisano je da, ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima - jedinstveni suparničari, smatraju se oni kao jedna parnična stranka, tako da se u slučaju ako pojedini suparničari propuste koju parničnu radnju učinak parničnih radnji što su ih poduzeli drugi suparničari proteže i na one koji te radnje nisu poduzeli.

Po mnijenju ovog drugostupanjskog suda, a imajući u vidu gore prezentirani sadržaj zemljišnoknjižnog uloška za sada proizlazi da su tuženici jedinstveni (a i nužni) suparničari. Da i sam tužitelj smatra da je tako, razvidno je iz činjeničnih navoda tužbe gdje tužitelj predlaže da ga se, za slučaj da sud smatra da se radi o jedinstvenim suparničarima pozove na uređenje tužbe glede pasivne legitimacije.

Za slučaj različitosti poduzetih radnji jedinstvenih suparničara, primijenit će se pravila o otklanjanju kolizije na način da se uzima najkorisnija radnja, što je najčešće radnja osporavanja zahtjeva odnosno, u konkretnom slučaju žalba tuženika pod 3.

Jedinstveni suparničari mogu samo zajednički priznati tužbeni zahtjev odnosno, ne mogu samostalno priznati tužbeni zahtjev; dok obični suparničari nastupaju neovisno. Glede jedinstvenih suparničara donosi se jedinstvena odluka suda. Ako jedan ili neki od jedinstvenih suparničara podnese žalbu uzima se da su ga podnijeli svi jedinstveni suparničari što znači da se ex lege učinci tog pravnog lijeka protežu i na ostale takve suparničare.

Formalni suparničari su uvijek obični suparničari a materijalni suparničari mogu biti obični ako njihov međusobni odnos ne zahtijeva rješenje spora na jedinstven način.

Imajući u vidu upis u Z.U. 5803 k.o. Grad Z., kao i činjenični supstrat tužbe iz kojega proizlazi da se tužitelj poziva na dosjelost kao osnov stjecanja vlasništva (a ne na eventualno odredbe članka 367. do 369. ZV), to proizlazi da se u odnosu na tuženike spor može riješiti samo na jedinstven način jer se ne radi o tzv. „običnom“ suvlasništvu i time običnim suparničarima već se radi o suvlasništvu koje je „neodvojivo“ povezano s odgovarajućim etažnim vlasništvom. Naime, prema odredbi članka 66. stavak 1. ZV, vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine (etažno vlasništvo) proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno.

Ako tužitelj traži da se utvrdi vlasnikom zgrade (u naravi garaža), sukladno načelu pravnog jedinstva nekretnine time posljedično traži i razvrgnuće na zemljištu koje služi za redovnu uporabu zgrade pa tužbom mora obuhvatiti sve suvlasnike.

Slijedom navedenog, a zbog počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 4. ZPP na koju povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP), valjalo je ukinuti pobijanu presudu na temelju priznanja pozivom na odredbu članka 369. stavak 1. ZPP i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje uz uputu da u daljnjem tijeku postupka vodi računa o tome da su tuženici jedinstveni i nužni suparničari.

U Splitu 4. ožujka 2021.

Predsjednik vijeća:

mr. sc. Dražan Penjak, v. r.