REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 435/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Katarine Buljan članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Branka Medančića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice N. P., OIB: …, iz Z., koju zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u Odvjetničkom društvu K. i p. j.t.d., Z., protiv tuženika Klinički bolnički centar Z., Z., OIB: …, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R 389/2020- 2 od 29. svibnja 2020., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-3462/2018-49 od 15. siječnja 2020., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj Pr-3462/2018-67 od 22. prosinca 2020., u sjednici održanoj 23. veljače 2021.

r i j e š i o  j e:

I. Dopušta se tuženiku revizija protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R 389/2020-2 od 29. svibnja 2020., zbog slijedećih pravnih pitanja:

„Ima li vlastoručno potpisana Izjava tužitelja kojom se odriče svih drugih potraživanja s osnove naknade plaće za godišnji odmor koja su dospjela u trenutku davanja izjave značaj otpusta duga (čl. 203. do 206. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18)) posebice u situaciji kad je prilikom davanje izjave tužitelj znao da tuženik obračunava utužene dodatke samo na osnovnu plaću, a ne i na prekovremene sate, čime je posljedično znao da postoji i eventualna razlika naknade plaće zbog toga što nisu obračunati dodaci za prekovremeni rad (a koji ulaze u prosjek prethodnih plaća) tj. ima li tužiteljica pravo potraživati ispunjenje obveze u situaciji kada je s tuženikom sklopila sporazum da neće zahtijevati njeno ispunjenje i kad je u trenutku sklapanja tog sporazuma obveza čijeg se potraživanja odriče u cijelosti dospjela?

Ubrajaju li se sati odrađeni prema redovnom rasporedu radnog vremena na blagdan i neradni dan u mjesečni fond radnih sati te evidentiraju li se kao redovan rad uzimajući u obzir odredbe čl. 51. i čl. 52. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13, 96/15) te obvezujuća tumačenja Kolektivnog ugovora posebice Zaključak 153. Zajedničkog povjerenstva za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 21. prosinca 2015. godine kojim je utvrđeno da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati kao i da se sati rada blagdanom i neradnim danom i dan Uskrsa evidentiraju kao redovan rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu?

Jesu li radni dani koji ulaze u umnožak za izračun redovnog mjesečnog fonda radnih sati svi dani od ponedjeljka do petka obzirom je Zaključkom 153. Zajedničkog povjerenstva za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 21. prosinca 2015. godine utvrđeno da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati ili se dan blagdana koji padne u radni dan izuzima iz izračuna?

Da li je rad blagdanom automatski i prekovremeni rad čak i u uvjetima kada nije ostvaren mjesečni fond radnih sati?

Da li je sud u primjeni Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13, 96/15) vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora obzirom na odredbe čl. 18. i 19. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13, 96/15)?“

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.

Obrazloženje

Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude.

U odgovoru na prijedlog tuženika, tužiteljica je predložila isti odbaciti kao nedopušten.

Postupajući sukladno odredbama 387. st. 1. i 6. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), ovaj sud je ocijenio da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a zbog pravnih pitanja navedenih u izreci ovog rješenja, jer su ta pitanja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, osobito za razvoj prava kroz sudsku praksu, budući da je riječ o pravnim pitanjima o kojima nema prakse revizijskog suda, dok praksa nižestupanjskih sudova o tim pitanjima nije jedinstvena.

Ostala pitanja naznačena u prijedlogu nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer je u pogledu tih pravnih pitanja pobijana odluka utemeljena na pravnom shvaćanju podudarnom sa pravnim shvaćanjem revizijskog suda izraženim na osmoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Su-IV-56/19-18, koja je održana 9. prosinca 2019.

Slijedom navedenog, kako su u ovoj pravnoj stvari u odnosu na citirana pravna pitanja ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 387. st. 6. ZPP-a riješeno kao pod točkom I. izreke rješenja.

Zahtjev tužiteljice za naknadu troška sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije je odbijen jer je ocijenjeno, u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a, da ta radnja u postupku nije bila potrebna radi donošenja odluke povodom toga prijedloga, te je stoga odlučeno kao pod točkom II. izreke rješenja.

Zagreb, 23. veljače 2021.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug, v. r.