Broj: Jž-1911/2020

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sutkinja - Goranke Ratković kao predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća uz sudjelovanje više sudske savjetnice specijalistice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene M. B. K. zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17.) odlučujući o žalbi oštećenog D. K., podnesenoj po opunomoćeniku P.C., odvjetniku u Z., i žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, I. policijske postaje Zagreb, podnesenima protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: 14. PpJ-389/2020 od 25. rujna 2020., u sjednici vijeća održanoj 17. veljače 2021.

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se osnovanom žalba ovlaštenog tužitelja – Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, I. policijske postaje Zagreb, ukida se pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

II. Žalba oštećenog D. K. odbacuje se kao nedopuštena.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom okrivljena M. B. K. je, na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) oslobođena od optužbe zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci. Istom presudom je okrivljenica, na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, oslobođena obveze naknaditi trošak prekršajnog postupka.

2. Protiv prvostupanjske presude je žalbu podnio ovlašteni tužitelj - Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, I. policijska postaja Zagreb zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Podnositelj žalbe smatra pogrešnim stav suda o neprovođenju suočenja između okrivljenice i oštećenika zbog izostanka tehničkih preduvjeta za snimanje suočenja. Ističe se kako je suočenje u konkretnom slučaju vrlo bitno jer ne postoje drugi svjedoci, i ako je sud smatrao suočenje neophodnim, trebao ga je provesti. Ovlašteni tužitelj u žalbi predlaže ukidanje prvostupanjske presude i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

3. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio oštećeni D. K., po opunomoćeniku, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

4. Žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, I. policijske postaje Zagreb je osnovana, a žalba oštećenog D. K. je nedopuštena.

5. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbe ovlaštenog tužitelja, ovaj Sud je utvrdio da prvostupanjski sud činjenično stanje nije u potpunosti i pravilno utvrdio.

6. Prvostupanjski sud je tijekom postupka ispitao okrivljenu M. B. K., a u svojstvu svjedoka ispitao je D. K., te je pročitana dokumentacija koja se nalazi u spisu predmeta. Svoju odluku kojom okrivljenicu, na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona, oslobađa od optužbe, sud obrazlaže navodeći kako nije provodio dokaz suočenjem između okrivljenice i oštećenika iako u njihovim iskazima postoje nesuglasja o važnim činjenicama. Suočenje sud nije provodio zato što nema tehničkih mogućnosti za snimanje suočenja, a snimanje suočenja je, kako tvrdi sud, preduvjet za valjanost zapisnika o suočenju. Sud se poziva na članak 289. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19.).

7. Točno je da Prekršajni zakon ne sadrži odredbe o ispitivanju svjedoka, pa tako niti o suočenju, zbog čega se za ta pitanja, sukladno članku 82. stavku 3. Prekršajnog zakona, primjenjuju odredbe Zakona o kaznenom postupku. Točno je da je člankom 289. Zakona o kaznenom postupku propisano snimanje suočenja, odnosno ako suočenje nije snimljeno, zapisnik se ne može upotrijebiti kao dokaz. Međutim, navedena odredba se odnosi na dokaznu radnju ispitivanja svjedoka u prethodnom postupku (tijekom istrage ili istraživanja), a ne tijekom rasprave. Sukladno zaključku (82.9) sa sastanka predsjednika kaznenih odjela županijskih sudova i sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, održanog 20. i 21. listopada 2011. u Valbandonu, suočenje tijekom rasprave ne treba audio-video snimati. Takav stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske i takvo postupanje tijekom kaznenog postupka nije promijenjeno do danas.

8. Što se tiče žalbe oštećenog D. K., sukladno članku 192. stavku 1. Prekršajnog zakona, žalbu protiv prvostupanjske presude mogu podnijeti stranke, branitelj i oštećenik, s tim da je člankom 192. stavkom 3. istog Zakona pravo na žalbu oštećenika, koji nije ujedno i tužitelj, ograničeno samo na pobijanje presude zbog odluke o troškovima prekršajnog postupka. Kako je u konkretnom slučaju oštećeni D. K. žalbu podnio zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i bine povrede odredaba prekršajnog postupka, te zbog pogrešne primjene materijalnog prava, a on nije ujedno i tužitelj u ovom postupku (tužitelj je PU zagrebačka, I. policijske postaje Zagreb), valjalo je na temelju članka 204. stavka 2. točke 4. Prekršajnog zakona, njegovu žalbu odbaciti kao nedopuštenu.

9. U ponovnom postupku prvostupanjski će sud, cijeneći razloge ovog rješenja, ponovno detaljno i okolnosno ispiti okrivljenicu te svjedoka D. K., odnosno po potrebi će provesti i druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, a nakon toga će, ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku poštujući članak 185. Prekršajnog zakona

10. Stoga je, na temelju članka 206. stavka 1. i članka 204. stavka 2. točka 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 17. veljače 2021.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Martina Bastić, v. r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, u 7 otpravaka: za spis, okrivljenicu, braniteljicu, oštećenika, opunomoćenika i tužitelja.