REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Jž-1720/2020.

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sutkinja Goranke Ratković kao predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog J.M. i dr., zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17. i 126/19.), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja – Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave virovitičko-podravske, Policijske postaje Orahovica, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini od 28. rujna 2020., broj: Pp 9. J-355/2020, u sjednici vijeća održanoj 17. veljače 2021.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba ovlaštenog tužitelja – Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave virovitičko-podravske, Policijske postaje Orahovica osnovanom, ukida se pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1.Pobijanom presudom, na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okrivljeni J.M. i okrivljena Ž.M. su oslobođeni od optužbe zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci, te je određeno da troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2.Protiv te presude je ovlašteni tužitelj – Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava virovitičko-podravska, Policijska postaja Orahovica pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnim sankcijama. U žalbi se navodi kako je datum počinjenja djela u optuženju naveden sukladno Izjavi oštećene koju je dala u Centru za socijalnu skrb Slatina, a iz koje izjave proizlazi da se prekršaj dogodio upravo 28. lipnja 2020. Nadalje, podnositelj smatra da su okolnosti događaja takve (fizički napad na oštećenicu od strane supruga i svekrve) da je nedvojbeno i samo po sebi jasno da je takvim postupcima kod nje prouzročen osjećaj uznemirenosti i povrede dostojanstva.

Tužitelj predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3.Žalba je osnovana.

Razmotrivši predmet, te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ovaj Sud je našao, da u prvostupanjskom postupku činjenično stanje nije u potpunosti i pravilno utvrđeno, odnosno, da je prvostupanjska odluka preuranjena.

4.Tijekom prvostupanjskog postupka sud je ispitao oboje okrivljenika, a u svojstvu svjedoka je ispitao oštećenu T.M. i D.M., te je pročitao dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta. Uzimajući izvedene dokaze u obzir sud zaključuje da utuženog dana – 28. lipnja 2020. nije bilo nikakvog nasilničkog ponašanja u obitelji. Oštećena T.M. navodi da ne zna zašto je policija navela kao datum počinjenja 28. lipnja 2020., iako je do nasilja došlo 27. lipnja 2020., ali sud smatra kako je vrijeme počinjenja bitno (konstitutivno) obilježje prekršaja i nije ga ovlašten samoinicijativno mijenjati, a na raspravi nije bio tužitelj čime je propuštena mogućnost eventualne izmjene optužnog prijedloga u tom dijelu.

5.Pravilno sud smatra da nije ovlašten mijenjati konstitutivna obilježja prekršaja samoinicijativno, ali vrijeme počinjenja predmetnog prekršaja nije njegovo bitno obilježje. U konkretnom slučaju, ukoliko bi se nesporno radilo o istom djelu i o istom događanju, tj. ukoliko bi se bilo utvrdilo s nespornom sigurnošću da se predmetni događaj zbio 27. lipnja 2020., kako je u postupku i iskazivala oštećena, a ne 28. lipnja 2020., kako je optuženo, sud je mogao optužni prijedlog izmijeniti precizirajući vrijeme počinjenja na dan 27. lipnja 2020. Na taj način sud ne bi dirao u okolnosti koje su bitne za identitet djela i ne bi prekoračio optužni prijedlog. Jedino o čemu bi u tom slučaju sud morao voditi računa je to da okrivljenici u svakom trenutku budu upoznati sa takvom izmjenom tj. da im se omogući iznošenje obrane i u odnosu na dan 27. lipnja 2020.

6.Nadalje, pogrešno prvostupanjski sud smatra da se u činjeničnom opisu prekršaja ne navode konstitutivna obilježja prekršaja u vidu nastupa posljedice kod oštećenice i to kroz povredu dostojanstva i uznemirenosti. Naime, okrivljenicima se, a kako je to činjenično opisano, stavlja na teret fizički oblik nasilja, a za fizički oblik nasilja nije potrebno ostvarenje posljedice u vidu povrede dostojanstva i uznemirenosti. Činjenica je da je tužitelj u optužni prijedlog unio opise navodnih ozljeda koje bi oštećenica inkriminirane zgode bila zadobila te je time potpuno nepotrebno taj činjenični opis opteretio. Za ostvarenje bića prekršaja nasilja u obitelji počinjenog fizičkim nasiljem ne traži se nastup ikakvih ozljeda.

7.U ponovnom postupku prvostupanjski će sud, cijeneći razloge ovog rješenja, ponovno detaljno i okolnosno ispiti okrivljenike te svjedokinju T.M., odnosno po potrebi će provesti i druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, a na okolnost je li se utuženi događaj uopće zbio, pa će u skladu sa utvrđenim precizirati i vrijeme počinjenja djela pazeći da se okrivljenicima omogući iznošenje obrane i u odnosu na datum počinjenja koji nije naveden u optuženju, a nakon toga će, ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku poštujući članak 185. Prekršajnog zakona. Pri donošenju svoje odluke, a u slučaju osuđujuće presude, prvostupanjski sud će imati na umu da se u konkretnom slučaju okrivljenicima na teret stavlja prekršaj fizičkog nasilja pri čemu činjenični opis ne treba sadržavati opise posljedica u vidu tjelesnih ozljeda jer takav vrsta posljedica nije konstitutivni element ovog prekršaja.

Iz navedenih razloga u smislu odredbe članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona trebalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

Zagreb, 17. veljače 2021.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Martina Bastić, v. r.

Goranka Ratković, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Virovitici u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i ovlaštenog tužitelja.