REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PAZINU
STALNA SLUŽBA U LABINU
G. Martinuzzi 2, 52220 Labin

R1-346/2021-59

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Zdenki Raguž
Zupičić, u izvanparničnom predmetu predlagatelja L. J., OIB …,
R. V., R. V., zastupanog po punomoćniku I.
V., odvjetniku u L., protiv protustranke V. G., OIB …,
L., P. V., zastupanog po punomoćnicama iz ZOU I. Z. i I.
Z. B., odvjetnicama u L., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice
nekretnine – civilne diobe, 27. veljače 2024.,

r i j e š i o j e

I. Određuje se civilna dioba - sudskom prodajom na javnoj dražbi
nekretnine k.č. …, u naravi kuća i dvorište, upisane u z.k. ul. … k.o. T., u
suvlasništvu predlagatelja L. J., OIB … u 5/8 suvlasničkih dijela
te protustranke V. G., OIB … u 3/8 suvlasničkih dijela.

II. Po pravomoćnosti ovoga rješenja, dioba će se provesti prema pravilima Ovršnog zakona.

III. Protustranka V. G., OIB … dužan je naknaditi
predlagatelju L. J., OIB … iznos od 201,72 EUR (dvjesto i
jedan euro i sedamdeset i dva centa) na ime troškova ovog postupka, u roku od 15
(petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je dostavio sudu prijedlog za razvrgnuće suvlasničke
zajednice protiv protustranke M. Š.. U prijedlogu navodi da su predlagatelj i
protustranka upisani kao suvlasnici na nekretnini označenoj kao k.č …, u naravi
kuća i dvorište, upisane u z.k. ul. … k.o. T.. Predlagatelj se izvansudskim putem
s protustrankom pokušao dogovoriti o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice na
predmetnoj nekretnini, međutim, između stranaka nije postignut nikakav dogovor.
Predlagatelju ne odgovara takva suvlasnička zajednica nekretnina te bi je isti htio
razvrgnuti sudskim putem. Radi navedenog predlaže da se izvrši civilna dioba
nekretnine.

2

2. Protustranka M. Š. izvijestila je ovaj sud kako više nije vlasnik
6/16 dijelova nekretnine označene kao k.č. …, u naravi kuća i dvorište, upisane u
z.k. ul. … k.o. T. budući je navedenu nekretninu darovala V. G..

3. Slijedom navedenog, predlagatelj je nakon podnošenja prijedloga za
civilnu diobu nekretnine k.č. …, u naravi kuća i dvorište, upisane u z.k. ul. …
k.o. T., kao protustranku označio G. V..

4. Protustranka V. G. protivi se prijedlogu za civilnim razvrgnućem i
predlaže fizičku diobu (etažiranje) na način da njemu pripadne podrum, a
predlagatelju garaža, cijeli kat iznad garaže i podrum i visoko potkrovlje. Ističe kako
će, po tom prijedlogu, predlagatelj Laris Juričić imati veći postotak nekretnine nego
što ima suvlasništvo. Ističe kako svaki dio predstavlja samostalnu jedinicu te da je
nekretnina, kao takva, podobna za etažiranje.

5. Predlagatelj ističe da nije suglasan da se razvrgnuće provede
etažiranjem. Ističe kako nije moguća ni geometrijska dioba te da suvlasnici nemaju
više stvari u suvlasništvu tako da nije moguće ni da svaki od suvlasnika dobije
pojedinu stvar (čl. 52 ZV-a). S obzirom na sve navedeno, ističe kako je u konkretnom
slučaju moguće provesti jedino civilnu diobu.

6. Proveden je dokazni postupak u kojem je izvršen uvid u z.k. izvadak na
stranici 2 spisa, u izvod iz katastarskog plana na stranici 30 spisa, u skicu izmjere na
stranici 31 spisa, u z.k. izvadak na stranicama 48 do 51 spisa, u nalaz sudskog
vještaka na stranicama 59 do 67 spisa, u posebnu geodetsku podlogu na stranici 88
spisa, u očitovanje mjerničkog vještaka na stranici 89 spisa, u fotografije na
stranicama 116 do 123 spisa, u geodetski elaborat na stranicama 124 do 158 spisa,
u očitovanje vještaka na stranicama 160 do 165 spisa, u nalaz sudskog vještaka za
graditeljstvo Lj. B. na stranicama 171 do 172 spisa, u očitovanje
vještaka na stranici 230 spisa, u z.k. izvadak na stranicama 222 do 225 spisa te u
zaključak državne geodetske uprave na stranicama 226 do 227. Nadalje, proveden je
očevid na licu mjesta, saslušana je svjedokinja Loreta Licul te vještak Lj.
B..

7. Iz z.k. izvatka na stranici 2 spisa proizlazi da je nekretnina označena
kao k.č. … kuća i dvorište, z.k. ul. … k.o. T. upisana kao suvlasništvo
predlagatelja L. J. u 8/16 i 1/8 suvlasničkih dijelova i Š. M. u 6/16
suvlasničkih dijelova.

8. Na očevidu održanom 9. ožujka 2018., mjernični vještak B. F.
identificirao je nekretninu koja je predmet diobe te je naloženo građevinskom
vještaku da utvrdi je li moguća fizička dioba predmetne nekretnine, ukoliko je - je li
svrsishodna i na koji je način moguća te da izvrši procjenu predmetne nekretnine u
zatečenom stanju, kao i da izvrši procjenu stanja prije nego što je predlagatelj izveo
radove na njoj.

9. Sudski vještak građevinske struke Lj. B. u svom nalazu na
stranicama 59 do 67 spisa navodi da je izvršio procjenu nekretnine k.č. …,
upisane u z.k. ul. … k.o. T. na lokaciji S.. U momentu izvršnog očevida
utvrđeno je da su na građevini izvedeni radovi rušenja u sklopu kojih je skinut krovni

3

pokrov, krovna konstrukcija, porušeni pregradni zidovi, odstranjene sve instalacije.
Od konstruktivnih dijelova građevine na katu iste preostali su samo nosivi zidovi.
Prostor prizemlja u kojem se nalazi podrum – konoba i prostor pod voltom ostao je u
nepromijenjenom stanju Radovi rušenja izvedeni su zajedno sa rušilačkim
radovimana susjednom dijelu građevine na k.č. …k.o. T., koja u naravi čini
cjelinu sa k.č. … k.o. T.. Prema zaključku sa održanog očevida, potrebno je
izvršiti procjenu vrijednosti građevine na k.č. … k.o. T. u stanju prije izvršenih
rušilačkih radova. Prostor građevine čine prizemlje u kojem se nalazi podrum –
konoba, te poluotvoreni prostor pod voltom. Prostor građevine čine prizemlje u kojem
se nalazi podrum – konoba, te poluotvoreni prostor pod voltom. Prostor kata (prije
rušenja) čine hodnik, kuhinja i spavaća soba. Nosivi zidovi građevine su kameni,
pregradni zidovi bili su zidani ciglom, međukatna i stropna konstrukcija (porušena) su
drvene isto tako i porušena krovna konstrukcija. Na osnovu vizualnog pregleda
preostalih dijelova građevine može se zaključiti da je građevina prije rušenja imala
karakteristike uobičajenih starih stambenih zgrada iste namjene. Vrijednost građevine
m2 71,80 x 1.900,00 = 136.420,00 kn, te vrijednost zemljišta površina zemljišta
133,00 m2, cijena zemljišta 148,00 kn/m2 = 19.684,00 kn. Ukupna vrijednost
nekretnina na k.č. … k.o. T. iznosi 156.104,00 kn. Prema podacima iz
vlasničkog lista, vlasništvo nekretnina na k.č. … k.o. T. je sljedeće:
predlagatelj L. J. je vlasnik u 5/8 dijela i protustranka V. G. je vlasnik u
3/8 dijela. Uvažavajući suvlasničke dijelove i ukupnu korisnu površinu zgrade od
71,80 m2, suvlasnicima bi pripadale površine i to: predlagatelju L. J. 71,80 x
5/8 dijela = 44,90 m2, te protustranci V. G. 71,80 x 3/8 = 26,90 m2.
Uvažavajući geometrijske karakteristike građevine kao cjeline te veličine suvlasničkih
dijelova, vještak je mišljenja da fizička dioba nekretnine nije preporučljiva. Osim toga,
ističe kako otežavajući faktor predstavlja i činjenica da je pristup građevini preko
nekretnine označene kao k.č. … k.o. T., koja je u suvlasništvu 31 osobe.
Vještak nadalje ističe kako fizičkom diobom prema suvlasničkim dijelovima nije
moguće formirati dvije samostalne uporabne cjeline koje bi se mogle nesmetano
koristiti.

10. Na predmetni nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo
Lj. B., predlagatelj nije imao primjedbi, dok je protustranka istaknula
prigovore navodeći da vještak nije priložio službeni dokument - kopije plana
katastarske čestice …, već je priložio posebnu geodetsku podlogu koju je izradio
sudski vještak za geodeziju još 2011. godine. Navodi da je to isti PGP koji je izradio
za G. M. i F. Š. i da je taj PGP samo prepravio, odnosno
protuzakonito mijenjao granice parcele. Protustranka nadalje ističe da iz posmatranja
geometrijske karakteristike građevine proizlazi da postoje tri zasebne neovisne
cjeline. Pod broj 1 – to je prvi kat 37,10 m2, kojemu treba nadodati u polovici prvog
kata i visoko potkrovlje + 18,55 m2. Pod broj 2 – konoba – podrum od 23 m2. Pod
broj 3 – pod voltu od 11,70 m2. Navodi kako je građevinski vještak trebao izraditi i
priložiti presjek objekta pa da bi se vidjelo da postoji visoko potkrovlje. Kada se
visoko potkrovlje pripoji 1 katu s kojim čini cjelinu, dodatno se povećava u metrima
kvadratnim njegov udio u suvlasništvu od 26,9 m2 te da sve zasebne cjeline imaju
pristup nekretnini jedino sa čestice …. Od izgradnje objekta koji je smješten na
k.č. …, sve tri postojeće zasebne cjeline oduvijek imaju pristup sa k.č. ….
Nije mu jasno na osnovu čega je građevinski vještak zaključio da je to otežavajući
faktor. Za njega nije, osim ako je mislio za predlagatelja u ovom postupku te stoga
ističe kako bi bilo dobro ako im vještak može to detaljnije objasniti. Njegov suvlasnički

4

udio iznosi 26,90 m2 pa kada se uzme u obzir zasebna cjelina konoba – podrum od
23 m2 ili dio pod voltom od 11,70 m2, stava je da se može izvršiti etažiranje jer su
pojedinačno obje manje od površine njegovog vlasničkog udjela. Ističe kako je to bio
posao stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo kojeg je trebao obrazložiti i priložiti, a
nije. Zaključno, protustranka ističe kako postoje tri zasebna ulaza za navedene tri
zasebne cjeline. (1 kat + visoko potkrovlje, konoba - podrum, i pod voltom) gdje je
jasno da se može izvršiti etažiranje nekretnine, ali prije toga se granice čestice
moraju vratiti na stanje kako je izrađeno geodetskim elaboratom iz 2011. godine.

11. Na prigovore protustranke, stalni sudski vještak za graditeljstvo
Lj. B. pismeno se očitovao (stranice 171 do 172 spisa) navodeći da, što se
tiče vjerodostojnosti geodetske podloge, da je ista preuzeta od izrađivača iste F.
B. dipl. ing. geod. Površina potkrovlja ne može se tretirati kao površina
korisnog stambenog prostora jer je visina u najnižem dijelu samo 1,10 m, što je
manje od minimalne visine od 1,50 m utvrđene pravilnikom o izračunu korisnih
površina. Nadalje ističe da što se tiče mišljenja o mogućnosti fizičke diobe, da ostaje
pri iznesenom mišljenju da nije moguća fizička dioba (etažiranje) i to zbog
geometrijskih karakteristika i položaja pojedinih dijelova građevine. Potkrovlje se ne
može uzeti kao korisni stambeni prostor pa tako niti kao dio pojedine cjeline.

12. Vještak za graditeljstvo Lj. B. u svom iskazu navodi da
pretpostavlja da bi eventualni dio u suterenu, kao samostalna uporabna cjelina,
odgovarao veličini suvlasničkog dijela protustranke te da je suglasan da, ukoliko mu
sud odredi, izvrši etažiranje i da ishodi potvrdu nadležnog dijela ukoliko bude sve
odgovaralo propisima. Vještak nadalje iskazuje da iako predmetna nekretnina nema
krova, da bi ista mogla dobiti potvrdu nadležnog tijela jer je bitno da je nekretnina
legalna te da bi, prilikom eventualne izrade etažnog elaborata, utvrdio bi li svaka
samostalna jedinica predmetne nekretnine trebala imati svoj pristup.

13. Sud je, tim u vezi, pribavio i dodatno očitovanje vještaka za graditeljstvo
Lj. B. u pogledu navoda protustranke kako je etažiranje predmetne
nekretnine moguće pa tako vještak u svojem očitovanju od 27. veljače 2023.
(stranica 230 spisa) navodi da se isti konzultirao s Upravnim odjelom za prostorno
uređenje i gradnju Istarske županije, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Labin
te da je utvrdio da nije moguće izvršiti etažiranje predmetne nekretnine u zatečenom
stanju. Naime, ističe kako predmetna građevina nema osnovne konstruktivne dijelove
(nedostaju krov i dio zidova) te da se kao takva ne može podijeliti po dijelovima koji bi
predstavljali uporabne cjeline. Ističe kako nadležno tijelo ne može izdati potrebnu
potvrdu na plan posebnih dijelova građevine ukoliko ista ne udovoljava osnovnim
uvjetima građenja i ukoliko nije legalna.

14. Svjedokinja L. L. u svom iskazu navodi da je glede izmjene
granica k.č. … k.o. T., odnosno sadašnja k.č. … k.o. T., došlo do
izmjene granice i evidentiranja izvedenog stanja ceste i da je promjena provedena u
katastarskom operatu 12.02.2023. temeljem Rješenja OS u Pazinu,
Zemljišnoknjižnog odjela. Ranija površina k.č. … bila je 133 m2, a sada je
njezina nova površina 91 m2. Do 1960., predmetna nekretnina je imala površinu 730
m2 i onda je došlo do cijepanja navedene čestice po prijedlogu zainteresiranih
stranaka Š. R., Š. A. i Š. A. te je tada predmetna parcela
imala površinu 133 m2. Navodi kako nije došlo do izmjene ni površine ni izmjene

5

granica na predmetnoj nekretnini. Povodom predstavke V. G. koju je isti
uputio uredu za katastar da je došlo do nekakvog protuzakonitog postupanja u
pogledu k.č. ….. k.o. T., odgovorom od

15. studenog 2019. godine utvrđeno je da izvršena homogenizacija koja je
geometrijsko poboljšanje digitalnog katastarskog plana, a da se to ne smatra
promjenom položaja oblika niti površine katastarske čestice. Predmetna nekretnina
je, bez obzira na zahvate na susjednoj parceli, uvijek ostala ista i u granicama i u
površini. Ističe kako je po predstavki V. G. izvršen stručni nadzor u njihovom
uredu za katastar i da je utvrđeno da nije došlo do nikakvih promjena i da je sve
izvršeno prema zakonu, a to da je sve sadržano u odgovoru koji je dostavila sudu. U
obavijesti je naveden razlog zbog čega je izvršen ispravak digitalnog katastarskog
plana i kako je proveden postupak homogenizacije katastarskih planova. Iz same
obavijesti je utvrđeno da nije došlo do mijenjanja granica te da je katastar poduzeo
sve radnje prema službenoj dužnosti.

15. Ostale dokaze koji su izvedeni, sud nije posebno analizirao jer je stava da isti nisu od važnosti za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

16. Odredbom čl. 50 st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
("Narodne novine" 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06,
141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje: ZV) propisano je
da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim
odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako
takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao
pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona.

17. Odredbom članka 50. st.2. ZV-a propisano je da ako sud nije glede
načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. tog članka, sud će djeljive pokretne
stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. S tim u vezi, stavkom 4. istog članka,
propisano je da ako dioba iz stavka 2. tog članka nije moguća, a da se znatno ne
umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi
prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno
razvrgnuće).

18. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka graditeljske struke, kojeg
ovaj sud prihvaća kao stručno i objektivno sačinjenog, proizlazi da geometrijska
dioba predmetne nekretnine, prema suvlasničkim udjelima, nije moguća. Radi
navedenog, sud je odlučio da će se, po pravomoćnosti ovog rješenja, provesti
civilno razvrgnuće prema pravilima ovršnog postupka tj. prodajom nekretnine na
javnoj dražbi.

19. Predlagatelj potražuje naknadu troškova ovog postupka i to na ime
troška predujma za vještačenje iznos od 537,93 EUR, dok protustranka ne potražuje
naknadu troškova ovog postupka.

20. Nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju troškovi
sudske pristojbe, troškovi očevida i vještačenja, dok trošak po punomoćniku ne
predstavlja nužan trošak i isti pada na stranke, sve sukladno stavku 4. paragrafa 20.
Zakona o vanparničnom postupku iz 1934. godine (ZVP).

6

21. Polazeći od toga da je predlagatelj L. J. suvlasnik nekretnine
koja je predmet ovog postupka u 8/16 i i 1/8 suvlasničkih dijela, što svedeno na
zajednički nazivnik iznosi 5/8 suvlasničkih dijelova, a da je protustranka V. G.
suvlasnik predmetne nekretnine u 3/8 suvlasničkih dijelova, to predlagateljev udio u
suvlasništvu iste iznosi 62,50 % , dok za protustranku iznosi 37,50 %.

22. Obzirom na navedeno, budući da je predlagatelj osnovano zatražio
naknadu troškova ovog postupka u iznosu od 537,93 EUR jer za uplatu istog spisu
prileži dokaz, to je protustranka istome dužna naknaditi 37,50% navedenog iznosa,
odnosno iznos od 201,72 EUR te ga je sud na isto obvezao ovim rješenjem.

23. Slijedom svega navedenog, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Labinu 27. veljače 2024.

Sutkinja

Zdenka Raguž Zupčić, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest)
dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi ovome sudu, a o
žalbi odlučuje nadležan županijski sud.

DNA:

- predlagatelju putem punomoćnika
- protustranci putem punomoćnica