REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Berislavićeva 11, Zagreb
Poslovni broj: 4 Pž-5385/2020-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Lenka Ćorić, u pravnoj stvari tužitelja REPUBLIKA HRVATSKA, OIB 52634238587, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Puli-Pola, protiv tuženika OPĆINA VRSAR, Trg Degrassi 1, Vrsar, OIB 03592077573, kojeg zastupa punomoćnik Anka Zaharija, odvjetnica u Rovinju, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o tužiteljevoj i tuženikovoj žalbi protiv rješenja Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-298/2019-14 od 16. rujna 2020., 8. veljače 2021.
r i j e š i o j e
Uvažavaju se tužiteljeva i tuženikova žalba, ukida rješenje Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-298/2019-14 od 16. rujna 2020. i predmet vraća tom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
Rješenjem poslovni broj P-298/2019-14 od 16. rujna 2020. Trgovački sud u Pazinu se oglasio apsolutno nenadležnim u ovoj pravnoj stvari, ukinuo sve provedene radnje i odbacio tužbu.
Tužitelj je podnio žalbu protiv rješenja zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 34.b Zakona o parničnom postupku i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi navodi da je riječ o sporu koji ulazi u nadležnost trgovačkog suda u skladu s odredbom čl. 34.b Zakona o parničnom postupku, kao i da je tužba podnesena prije stupanja na snagu Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, s time da ukazuje i na odredbe drugih zakona na koje se pozivao u tužbi. Smatra da o sporovima radi utvrđivanja prava vlasništva odlučuje sud, a ne upravno tijelo. Ističe da sud nije naveo o kojim nekretninama je riječ u smislu odredbe čl. 1. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, zatim, da prijelaznim i završnim odredbama toga zakona nije određena sudbina započetih parničnih postupaka, kao i da se tim zakonom uređuju imovinsko- pravni odnosi na temelju zahtjeva trgovačkih društava, nastalih pretvorbom društvenih poduzeća – nositelja prava korištenja, upravljanja i raspolaganja na turističkom zemljištu. Predlaže da ovaj žalbeni sud ukine pobijano rješenje i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
Tuženik je podnio žalbu protiv rješenja zbog pogrešne primjene odredbe čl. 16. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku. U žalbi navodi da upravno tijelo nije nadležno za donošenje odluke o stjecanju prava vlasništva dosjelošću na temelju odredbi Zakona o udruženom radu i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Predlaže da ovaj žalbeni sud ukine pobijano rješenje i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
Žalbe su osnovane.
Pobijano rješenje ispitano je na temelju odredbe čl. 365. st. 2. u vezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19; dalje: ZPP) u granicama žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava (čl. 356. ZPP-a).
Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja proizlazi da je predmet spora utvrđivanje prava vlasništva na nekretninama koje u naravi predstavljaju kamp Porto Sole, zatim, da tužitelj tvrdi da je postao vlasnik tih nekretnina na temelju odredbi Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije („Narodne novine“ broj 92/10, 50/20), koji je prestao važiti 2. svibnja 2020., kao i da je odredbama čl. 20. do 26., 33. i 34. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu („Narodne novine“ broj 50/20) za utvrđivanje prava vlasništva propisana nadležnost upravnih tijela. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud se, na temelju odredbe čl. 16. st. 1. ZPP-a, oglasio nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari, ukinuo provedene radnje i odbacio tužbu.
Prema odredbi čl. 16. st. 1. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu suvlasnička zajednica između Republike Hrvatske i trgovačkog društva na kampu osnovana temeljem čl. 6. st. 2. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, upisana u zemljišnu knjigu ili ne, tim se zakonom razvrgava na način da trgovačko društvo postaje vlasnik građevina i zemljišta u kampu koji su procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe i koji su uneseni u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije i zemljišta tlocrtne površine ispod građevina kojemu se pridodaje procijenjeno zemljište, a Republika Hrvatska postaje vlasnik zemljišta i građevina u kampu koji nisu procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe i koji nisu uneseni u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije.
Nadalje, prema odredbama čl. 17. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, obuhvat kampa, procijenjeni i neprocijenjeni dijelovi kampa i vlasnici u kampu utvrđuju se rješenjem (st. 1.), koje donosi nadležno ministarstvo (st. 2.), dok prema odredbi čl. 18. st. 1. toga zakona u svrhu utvrđivanja obuhvata kampa, procijenjenih i neprocijenjenih dijelova kampa te u svrhu razvrgnuća suvlasništva s Republikom Hrvatskom na kampu trgovačko društvo, putem osobe koja je posebnim zakonom ovlaštena za obavljanje stručnih geodetskih poslova, izrađuje geodetski elaborat. Također, prema odredbama čl. 19. toga Zakona, zahtjev za donošenje rješenja iz čl. 17. toga Zakona podnosi trgovačko društvo (st. 1.), a ako trgovačko društvo u propisanom roku ne podnese zahtjev za donošenje rješenja, dokumentaciju iz st. 2. toga članka pribavlja ministarstvo na teret trgovačkog društva i donosi rješenje po službenoj dužnosti (st. 4.).
Konačno, prema odredbama čl. 20. toga Zakona, rješenjem iz čl. 17. toga Zakona utvrđuju se katastarske čestice koje su formirane na procijenjenim dijelovima kampa kao predmet prava vlasništva trgovačkog društva, katastarske čestice koje su formirane na neprocijenjenim dijelovima kampa kao predmet prava vlasništva Republike Hrvatske, potvrđuje se da su trgovačko društvo i Republika Hrvatska stvarni vlasnici tih katastarskih čestica i daje nalog općinskom sudu nadležnom za postupanje u zemljišnoknjižnim predmetima za provedbu rješenja u zemljišnoj knjizi (st. 1.), a ako je na dan stupanja na snagu toga zakona na pojedinim katastarskim česticama u obuhvatu granica kampa kao vlasnik upisana treća osoba, ministarstvo u tom postupku utvrđuje činjenice, rješava sva druga prethodna pitanja bez čijeg rješavanja nije moguće riješiti predmetnu stvar, osim utvrđivanja granice pomorskog dobra, te utvrđuje stvarnog vlasnika tih katastarskih čestica (st. 2.). U slučaju iz st. 2. toga članka isprave i dokaze u svrhu rješavanja prethodnih pitanja pribavlja ministarstvo po službenoj dužnosti, a stranke u postupku su svi uknjiženi vlasnici u zemljišnoj knjizi i svi posjednici upisani u katastru zemljišta-nekretnina.
Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da se upravni postupak provodi u svrhu realizacije zakonom određenog razvrgnuća suvlasničke zajednice, koja postoji između tužitelja i trgovačkog društva (koje prema čl. 2. st. 1. t. 13. Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu podrazumijeva trgovačko društvo koje obavlja ugostiteljsko- turističko i/ili drugu gospodarsku djelatnost, nastalo pretvorbom društvenog poduzeća - nositelja prava korištenja, upravljanja i raspolaganja na turističkom zemljištu temeljem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća („Narodne novine“ broj: 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94, 9/95, 21/96 i 118/99) i drugim aktima te trgovačko društvo koje je nastalo statusnom promjenom tog društva, kao i trgovačko društvo kojemu je u temeljni kapital unesena građevina gospodarske namjene izgrađena na neprocijenjenom građevinskom zemljištu te trgovačko društvo čiji je osnivač trgovačko društvo koje je provelo pretvorbu temeljem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća („Narodne novine“ broj: 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94, 9/95, 21/96 i 118/99), i to (u pravilu) na zahtjev trgovačkog društva, a treće osobe sudjeluju kao stranke u tom postupku ako su uknjižene kao vlasnici pojedinih čestica u obuhvatu granica kampa – sve s ciljem da se riješe prethodna pitanja i konačno utvrdi koje čestice pripadaju trgovačkom društvu, a koje tužitelju.
Prema ocjeni ovoga suda, neovisno o tome što treća osoba ima svojstvo stranke u upravnom postupku koji se vodi radi razvrgnuća suvlasničke zajednice između tužitelja i trgovačkog društva, to ne znači da utvrđivanje prava vlasništva na pojedinim česticama u obuhvatu granica kampa, na kojima je kao vlasnik upisana treća osoba, ne može biti predmet parnice koja je već u tijeku i vodi se između tužitelja i treće osobe, pa je za postupanje u ovoj pravnoj stvari nadležan sud. Na takav zaključak upućuje i činjenica da prijelaznim i završnim odredbama Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu nije uređena sudbina već započetih postupaka u kojima je stranka treća osoba.
Odredba čl. 34.b ZPP-a, na čiju povredu ukazuje tužitelj, odnosi se na razgraničenje nadležnosti između sudova različite vrste, no, iz navoda žalbe proizlazi da tužitelj pobija prvostupanjsko rješenje i zato što smatra da je za postupanje nadležan sud, a ne upravno tijelo. Iz toga slijedi da je učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. u vezi s čl. 16. st. 1. i 2. ZPP-a, zbog čega je prvostupanjski sud donio nepravilno i nezakonito rješenje, koje žalitelji s pravom pobijaju.
Zato su, na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP-a, tužiteljeva i tuženikova žalba uvažene, ukinuto prvostupanjsko rješenje i predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
Zagreb, 8. veljače 2021.
Sudac
Lenka Ćorić
Broj zapisa: eb2f7-09948
Kontrolni broj: 0203c-4c905-e8340
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=LENKA ĆORIĆ, L=ZAGREB, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
