REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: I Kž 38/2021-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ileane Vinja kao predsjednice vijeća te Ranka Marijana i Melite Božičević-Grbić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Dubravke Kovačević kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv zatvorenika M. O., zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 4. u vezi sa st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11. i 144/12. – dalje: KZ/11. – I.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Sisku od 21. prosinca 2020. broj Ik I-711/2020-13., u sjednici održanoj 4. veljače 2021.,
r i j e š i o j e :
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana.
Obrazloženje
Pobijanim rješenjem, na temelju čl. 59. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje: KZ/11. – II.), u vezi s čl. 157. st. 1. i čl. 159. st. 3. Zakona o izvršavanju kazne zatvora ("Narodne novine" broj 128/99., 55/00., 59/00. – ispravak, 129/00., 59/01., 67/01. – ispravak, 11/02. – ispravak, 190/03. – pročišćeni tekst, 76/07., 27/08., 83/09., 18/11., 48/11. – odluka i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 125/11. – Kazneni zakon, 56/13., 150/13. i 98/19. – dalje: ZIKZ), zatvorenik M. O. s osobnim podacima kao u prvostupanjskom rješenju, uvjetno je otpušten s izdržavanja kazne zatvora u trajanju četiri godine i deset mjeseci. Zatvoreniku, koji kaznu izdržava na temelju pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog suda Sisku od 11. srpnja 2016. broj K-719/15. i presuda Županijskog suda u Osijeku od 5. listopada 2016. broj Kžmp-8/2016., zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 4. u vezi sa st. 1. KZ/11. – I., uvjetni otpust bi na temelju pobijanog rješenja trajao do očekivanog isteka kazne 20. veljače 2022., s tim da će datum otpusta biti određen posebnim nalogom suca izvršenja. Utvrđeno je da je boravište zatvorenika, po izlasku na slobodu, u P., M. E. 12. Primjenom čl. 161. st. 2. ZIKZ-a određeno je da uvjetno otpušteni zatvorenik M. O. može promijeniti mjesto prebivališta, odnosno boravišta, samo uz suglasnost suca izvršenja Županijskog suda u S., kojem je, sukladno čl.
I Kž 38/2021-4
165. ZIKZ-a, zatvorenik obvezan javiti se radi nadzora u vezi pomoći tijekom uvjetnog otpusta. Na temelju čl. 163. ZIKZ-a, uvjetno otpušteni zatvorenik obvezan je javiti se … upravi …, … postaji P., odmah po otpustu i dalje jednom mjesečno do isteka uvjetnog otpusta, kao i P. uredu S., odmah po uvjetnom otpustu, a dalje prema pojedinačnom programu postupanja koji će za zatvorenika izraditi P. ured.
Protiv tog rješenja žalbu je podnio državni odvjetnik, bez posebno istaknutih žalbenih osnova, iako iz sadržaja žalbe proizlazi žalbena osnova pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže pobijano rješenje preinačiti, odnosno predmet uputiti na ponovno odlučivanje.
Spis je, u skladu s odredbom čl. 495. u vezi s čl. 474. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19.
– dalje: ZKP/08.), koji se u ovom postupku primjenjuje prema odredbi čl. 44. st. 2. ZIKZ-a, bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
Žalba nije osnovana.
Protivno žalbenom navodu državnog odvjetnika, prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, na temelju kojeg je osnovano zaključio da su kod zatvorenika M. O. ispunjene pretpostavke iz čl. 59. KZ/11. – II., koje opravdavaju primjenu uvjetnog otpusta.
Naime, iz izvješća Kaznionice u L. – P. proizlazi da se zatvorenik prvi put nalazi na izdržavanju kazne zatvora, ranije nije osuđivan te nema novih kaznenih postupaka u tijeku. Tijek izdržavanja kazne je po svemu uredan, uz ponašanje u skladu s pravilima kućnog reda i korektan odnos prema službenicima i drugim zatvorenicima. Zatvorenik priznaje kazneno djelo te osjeća iskrenu krivnju i žaljenje, a kaznu prihvaća. U provedbi pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora zatvorenik je ocijenjen naročito uspješnim. Aktualno nije radno angažiran, zbog zdravstvenih razloga, ali je do listopada 2020. ostvarivao naročito uspješne radne rezultate. Zatvorenik se nalazi na otvorenom odjelu, a odobrene pogodnosti je uredno koristio. Osiguran mu je poslijepenalni prihvat, kao i zaposlenje, a zadržao je i podršku obitelji.
U izvješću je predloženo pozitivno rješenje prijedloga za uvjetni otpust. Nije u pravu državni odvjetnik kada tvrdi da je neosnovano uvjetno otpuštanje zatvorenika zbog težine kaznenog djela zbog kojeg je osuđen. Ta okolnost već je bila uzeta u obzir u postupku odmjeravanja kazne zatvora, koju zatvorenik sada izdržava, a predmetom razmatranja bilo je i ponašanje zatvorenika nakon počinjenja kaznenog djela te je ocijenjeno otegotnom okolnošću prilikom izbora vrste i mjere kazne. Pored toga, radi se o zatvoreniku koji izdržava kaznu zatvora zbog kaznenog djela počinjenog prije više od šest godina, kada je bio mlađi punoljetnik.
Suprotno stavu žalitelja, vjerojatnost kriminalnog povrata, koja je kod zatvorenika procijenjena kao niska, nema odlučujući značaj za odluku o uvjetnom otpustu. To tim više kada se, pored pozitivnog mišljenja upravitelja Kaznionice, ima na umu iskazana motiviranost
I Kž 38/2021-4
zatvorenika u sudjelovanju u postupcima tretmana i u zatvorskim programima, a osobito zatvorenikovo ponašanje tijekom izdržavanja kazne te proces njegove resocijalizacije, koji u kontinuitetu teče uredno.
Okolnost koju državni odvjetnik ističe u žalbi, a tiče se počinjenog stegovnog prijestupa posjedovanja ili uzimanja bilo kojeg opojnog ili psihoaktivnog sredstva ili alkohola, iz čl. 145. st. 3. toč. 11. ZIKZ-a, uz sve ostale pozitivne pokazatelje koji govore u prilog uvjetnom otpuštanju zatvorenika, nije od odlučujućeg utjecaja na zatvorenikovu utvrđenu spremnost za uključivanje u život na slobodi. Naime, radi se o stegovnom prijestupu počinjenom prije više od dvije godine, a zatvorenik je uspješno završio program "TALK", izražava kritičnost prema konzumaciji alkohola i droga, pohađa psihološko savjetovanje, te volontira u Udruzi osoba s invaliditetom.
Državni odvjetnik nije u pravu ni kada tvrdi da je preuranjeno uvjetno otpuštanje zatvorenika zbog duljine neizdržanog dijela kazne. Cijeneći činjenicu da je zatvorenik osoba bez kriminalne prošlosti, a imajući u vidu da preostali dio neizdržane kazne iznosi manje od jedne četvrtine, opravdano je uvjetno otpuštanje zatvorenika s izdržavanja kazne.
Suprotno tvrdnji žalitelja, a respektirajući pozitivno mišljenje upravitelja Kaznionice u L. – P., pravilno je utvrđenje prvostupanjskog suda da su ostvarene sve pretpostavke iz čl. 59. KZ/11. – II. za uvjetni otpust zatvorenika. Naime, radi se o zatvoreniku koji je izdržao više od tri četvrtine kazne zatvora na koju je osuđen. Nadalje, vrijeme koje je proveo na izdržavanju kazne je, očito, utjecalo na njega, pa se svrha kažnjavanja, uz primjenu naloženih mu obveza, može postići i nadziranom slobodom u okvirima uvjetnog otpusta.
Budući da žalbom državnog odvjetnika nije dovedena u sumnju osnovanost pobijanog rješenja niti su pobijanim rješenjem ostvarene povrede na koje sud drugog stupnja, sukladno čl. 494. st. 4. ZKP/08., pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju čl. 494. st. 3. toč. 2. ZKP/08. odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 4. veljače 2021.
Predsjednica vijeća:
Ileana Vinja, v.r.
