Broj: Ppž-801/2021
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinje Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. T.K., zbog prekršaja iz čl. 71. st. 1. toč. 2. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana (NN 94/18), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 5. studenog 2020., broj: 6. Pp J- 2827/2020, u sjednici vijeća održanoj 3. veljače 2021.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se osnovanom žalba okr. T.K., ukida se prvostupanjska presuda u odluci o mjeri oduzimanja predmeta i to pištolja marke „Crvena Zastava“ kal. 7,62 mm, tbr. D-88619 i u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 5. studenog 2020., broj: 6. Pp J-2827/2020, proglašen je krivim okr. T.K. da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 71. st. 1. toč. 2. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, za koji mu je, uz odredbu o ublažavanju kazne, izrečena novčana kazna u iznosu 600,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 15 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja 2/3 izrečene novčane kazne te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 kuna.
Istom presudom, na temelju čl. 71. st. 2. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, okrivljeniku je izrečena mjera oduzimanja oružja - pištolj marke „Crvena Zastava“ kal. 7,62 mm, tbr. C-88619.
Protiv te presude, okr. T.K. osobno je pravodobno podnio žalbu ne naznačujući žalbene osnove, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog izrečene mjere oduzimanja oružja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
Žalba je osnovana.
Razmatrajući odluku o oduzimanju predmeta, ovaj sud smatra da je okrivljenik u pravu kada prvostupanjsku presudu pobija u tom dijelu.
Naime, unatoč tome što je odredbom čl. 71. st. 2. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, za prekršaj koji je predmet ovog postupka, propisano obligatorno izricanje mjere oduzimanja predmeta te unatoč tome što Prekršajni zakon u odredbi čl. 76.a st. 5. dopušta mogućnost da se zakonom propiše obvezno oduzimanje predmeta, recentna praksa Europskog suda za ljudska prava, kao i Ustavnog suda Republike Hrvatske, ukazuje na potrebu da se u svakom sudskom postupku, u primjeni svih pravnih instituta, moraju poštovati prava i slobode zajamčene Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02., 13/03., 9/05., 1/06 i 2/10) u daljnjem tekstu: Konvencija). Konvencija je dio hrvatskog pravnog poretka još od 1997. i sva tijela državne vlasti su je dužna primjenjivati u svom postupanju.
Radi se o predmetima Europskog suda za ljudska prava: Gabrić protiv Hrvatske (zahtjev br. 9702/04, presuda od 5. veljače. 2009.), Boljević protiv Hrvatske (zahtjev br. 43492/11, presuda od 31. siječnja 2017.), Tilocca protiv Hrvatske (zahtjev br. 40559/12, presuda od 5. travnja 2018 .) i Dagostin protiv Hrvatske (zahtjev br. 67644/12, odluka od 15. listopada 2017.
)
, koji su vođeni zbog povrede prava na mirno uživanje vlasništva iz članka 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju. Navedenim presudama utvrđeno je da je u prekršajnim postupcima, izricanjem mjere oduzimanja predmeta, unatoč tome što je ista u domaćem pravu bila propisana kao obligatorna, došlo do povrede prava vlasništva.
Člankom 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju je propisano da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva. Nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnoga prava. Miješanje javne vlasti u mirno uživanje vlasništva treba biti zakonito. Svako miješanje u pravo vlasništva može se opravdati jedino ako služi javnom (ili općem) interesu. Prilikom miješanja u mirno uživanje vlasništva potrebno je uspostaviti pravičan odnos ravnoteže između potreba javnoga interesa i zahtjeva zaštite temeljnih prava pojedinca.
Upravo u navedenom smislu postizanja pravičnog odnosa ravnoteže je i suština prethodno navedenih presuda ESLJP - da u svakom konkretnom slučaju oduzimanja predmeta koji su vlasništvo okrivljenika treba postići razuman odnos razmjernosti između konvencijskog prava okrivljenika na mirno uživanje vlasništva predmeta i zahtjeva općeg interesa javnosti. ESLJP je u navedenim presudama smatrao da miješanje u pravo vlasništva, da bi bilo razmjerno, treba odgovarati ozbiljnosti povrede, a sankcija težini djela za čije kažnjavanje je predviđena.
Ovakvo stajalište ESLJP izraženo je i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-5501/13 od 29. ožujka 2018., donesenoj u povodu ustavne tužbe u kojoj podnositelj navodi da mu je povrijeđeno ustavno pravo vlasništva izricanjem mjere oduzimanja oružja, kao posljedice sudske odluke kojom ga se proglašava krivim za počinjeni prekršaj iz članka 92. st. 1. toč. 3. Zakona o oružju.
Prema pravnim stajalištima izraženim u gore navedenim presudama ESLJP-a i odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske, uvjet za oduzimanje predmeta, u konkretnom slučaju oružja, nije dovoljno da je ista mjera zakonom propisana kao obavezna, već se prilikom donošenja odluke, iako se više i ne radi o zaštitnoj mjeri koja se izriče, već o posebnoj mjeri propisanoj čl. 76. a PZ-a, prvostupanjski sud mora rukovoditi načelom razmjernosti određeno čl. 16. st. 2. Ustava Republike Hrvatske koji propisuje:" Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju" i sukladno tome čl. 51. a Prekršajnog zakona, koji propisuje:"Zaštitna mjera ne smije se izreći ako nije u razmjeru s težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti."
S obzirom na sve gore navedeno, obveza je prvostupanjskog suda da u ovom prekršajnom postupku oduzimanje predmeta od okr. T.K.razmatra u svjetlu standarda postavljenih navedenim odlukama ESLJP i Ustavnog suda Republike Hrvatske, pazeći da bude postignuta pravedna ravnoteža između zahtjeva općega interesa zajednice (u konkretnom slučaju, zaštite interesa Republike Hrvatske u smislu čl. 50. st. 2. Ustava i čl. 1. stavka 2. Protokola br. 1 uz Konvenciju) i zahtjeva zaštite okrivljenikovog prava vlasništva, koja ravnoteža neće postojati ako okrivljenik snosi pojedinačni i prekomjerni teret. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će utvrditi razloge postojanja nekog od razloga navedenih u čl. 76.a st. 1. PZ-a (postojanje opasnosti da će se predmeti ponovno uporabiti za počinjenje prekršaja, zaštita opće sigurnosti, javnog poretka, zaštita zdravlja ljudi ili iz moralnih razloga), pri tome vodeći računa o osobi okrivljenika, stupnju njegove opasnosti, dosadašnjoj osuđivanosti iz oblasti javnog reda i mira i javne sigurnosti, kao i ostalim okolnostima koje su odlučne za odluku o možebitnom oduzimanju predmeta pobliže opisanih u izreci pobijane presude i zavisno od utvrđenja, o oduzetom predmetu od okrivljenika – pištolju marke Crvena zastava, kal. 7,62 mm, tbr. C-88619, sukladno čl. 76. a stavku 1. PZ-a, odlučiti posebnim rješenjem.
Iz navedenih razloga trebalo je prihvatiti žalbu okrivljenika i prvostupanjsku presudu ukinuti u dijelu odluke o mjeri oduzimanja predmeta, te u tom dijelu predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Slijedom navedenog, na temelju čl. 206. st. 1. i 3. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 3. veljače 2021.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.
