Baza je ažurirana 24.10.2025. zaključno sa NN 104/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

Poslovni broj: 24 Gž-952/2023-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

 

Poslovni broj: 24 Gž-952/2023-3

 

 

I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Ivani Čačić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice L. P. iz P., OIB:..., zastupane po punomoćnici P. A. B., odvjetnici u P., protiv protustranaka E. L. iz P., OIB:... i M. K. iz P., OIB:..., koje zastupa M. M., odvjetnik u P., radi razvrgnuća suvlasništva, u povodu žalbe protustranaka izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Poli, poslovni broj R1-4/2019-53 od 22. svibnja 2023., 27. veljače 2024.

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se žalba protustranaka E. L. i M. K. i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Puli-Poli, poslovni broj R1-4/2019-53 od 22. svibnja 2023.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim je rješenjem u točci I. izreke razvrgnuta suvlasnička zajednica nekretnina i to k. č. br. 1528 pašnjak od 1720 m2 , k. č. br. 1538/1 oranica, vinograd od 2808 m2 i k. č. br. 1538/2 kuća, P. , spremnik, gospodarska zgrada, dvorište od 1602 m2 koje su upisane u zk. ul. br. 636 k.o. B. kao suvlasništvo stranka na jednake dijelove na način da predlagateljici L. P. ima pripasti u vlasništvo k. č. br. 1538/1 oranica, vinograd površine 2808 m2 dok E. L. i M. K. ostaju upisane kao suvlasnice k. č. br. 1528 pašnjak od 1720 m2 i k. č. br. 1538/2 kuća, P., spremnik, gospodarska zgrada, dvorište od 1602 m2 ali svaka u ½ dijela. Točkom II. izreke naloženo je predlagateljici L. P. da protustrankama E. L. i M. K. isplati svakoj po 7.493,87eura/56.462,60 kuna[1], ukupno 14.987,75eura/112.925,20 kuna u roku od 60 dana po pravomoćnosti. Točkom III. izreke je riješeno da će Zemljišnoknjižni odjel prvostupanjskog suda, na prijedlog bilo koje stranke, provesti to rješenje nakon njegove pravomoćnosti i uz dokaz o isplati novčanog iznosa iz točke II izreke tog rješenja. Točkom IV. izreke naloženo je protustrankama da svaka plati predlagateljici troškove postupka od po 401,67 eura/3.026,43 kuna dok je u preostalom dijelu do 1.353,77eura/ 10.200,00 kuna predlagateljičin zahtjev za naknadu troškova odbijen.

 

2. Navedeno rješenje pravodobno izjavljenom žalbom u cijelosti pobijaju protustranke E. L. i M. K. iz svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013. i 89/2014.,  dalje: ZPP koji se na ovaj predmet primjenjuje u skladu s člankom 117. stavkom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, “Narodne novine” br. 70/2019. s izuzecima iz članka 117. stavka 2. i 3. tog Zakona) uz prijedlog da se prvostupanjsko rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

3. Predlagateljica je u odgovoru na žalbu predložila odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsko rješenje tvrdeći da su žalbeni navodi paušalni, a žalbeni razlozi neobrazloženi. Tvrdi da se iz ponašanja i izjava protustranki tijekom postupka nije moglo zaključiti što zapravo žele s obzirom na to da su njihovi prijedlozi tijekom postupka bili različiti.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Ovaj je drugostupanjski sud na temelju članka 365. stavka 2. ZPP-a ispitao pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

 

6. Ispitujući na takav način pobijano rješenje, ocjena je ovog suda da u njegovom donošenju nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

6.1. Suprotno žalbenim navodima, pobijano se rješenje može ispitati, izreka rješenja nije proturječna razlozima, sadrži razloge o odlučnim činjenicama koje nisu nejasni ni proturječni ispravama i zapisnicima u spisu. Zbog toga nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog (izvanparničnog) postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se protustranke pozivaju u žalbi iako ne navode u čemu se te nejasnoće i proturječnosti sastoje.

 

7. Predmet postupka je razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina.

 

8. Na temelju isprava koje su u spisu, očevida te provedenog geodetskog i građevinskog vještačenja, sud prvog stupnja je utvrdio sljedeće činjenično stanje:

- da je predlagateljica suvlasnica 1/3 dijela nekretnina i to: k.č.br. 1528 pašnjak od 1720 m2 , k.č.br. 1538/1 oranica, vinograd od 2808 m2 i k.č.br. 1538/2 kuća, P., spremnik, gospodarska zgrada, dvorište od 1602 m2 koje su upisane u zk. ul. br. 636 k.o. B.

- da su protustranke suvlasnice preostalih 2/3 dijelova tih nekretnina (svaka 1/3)

- da predmet diobe kao i suvlasnički omjeri nisu sporni

- da je k.č.br. 1538/1 površine 2808 m2 oranica, vinograd, u naravi oranica čije su međe obrasle bršudom, veći dio je pod nasadom, ima pristup na poljski put uz koji je međa zapušteni kameni suhozid te da joj je procijenjena vrijednost 560.757,60 kn

- da je k.č.br.1538/2 od 1609 m2 u naravi kuća u trošno-ruševnom stanju priključena na vodovodnu mrežu, bez elektroenergetskog priključka, cisterna, poljski WC, neodržavana gospodarska zgrada u dotrajalom stanju i dvorište, omeđena kamenim suhozidom sa dvije strane i s pristupom na asfaltirani put te da joj je vrijednost 439.255,60 kn

- da je k.č.br. 1528 od 1720 m2 pašnjak, u naravi zapuštena šuma, da nema pristup ni poljskom ni asfaltiranom putu te da joj je vrijednost 343.484,00 kn

- da su stranke suglasne da se razvrgnuće provede na način da predlagateljici pripadne k.č.br. 1538/1, a da protustranke ostanu suvlasnice k.č.br. 1528 i 1538/2 te da bi u takvoj situaciji pristupni put ne nekretninu 1528 protustranke same dobrovoljno uredile

- da protustranke ne pristaju na to da im se razlika vrijednosti nekretnine k.č.br. 1538/1 koja prelazi vrijednost suvlasničkog dijela predlagateljice nadoplati u novcu (nego u kvadratima te nekretnine)

- da ne postoji sporazum stranaka o načinu diobe

- da je pri utvrđivanju tržišne vrijednosti predmetnih nekretnina, vještak za graditeljstvo utvrdio da bi ukupna tržišna vrijednost predmetnih nekretnina iznosila 1.343.497,20 kn te da suvlasnički udio predlagateljice (1/3) iznosi 447.832,40 kn

9. Na temelju tih utvrđenja sud prvog stupnja je na temelju članka 52. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 i 81/15 - dalje: ZV) odlučio suvlasništvo na predmetnim nekretninama djelomično razvrgnuti na način da podnositeljici pripadne k.č.br. 1538/1 od 2808 m2 dok su protustranke postale suvlasnice u ½ dijela preostalih nekretnina (k.č.br. 1528 od 1720 m2 i k.č.br. 1538/2 od 1602 m2). Pritom je, s obzirom na to da je nakon razvrgnuća predlagateljici pripala veća vrijednost od njezinog suvlasničkog dijela, naložio je predlagateljici naknaditi razliku vrijednosti protustrankama (iznos od ukupno 14.987,75 EUR, odnosno svakoj protustranci po 7.493,87 EUR).

10. Navedena utvrđenja prihvaća i ovaj sud i ona nisu dovedena u sumnju žalbenim navodima. Na pravilno utvrđene odlučne činjenice sud prvog stupnja je pravilno primijenio materijalno pravo kada je razvrgavajući suvlasništvo na više stvari istodobno odlučio suvlasništvo (djelomično) razvrgnuti po ekvivalentu u skladu s člankom 52. ZV-a.

 

11. U skladu s člankom 48. stavkom 1. ZV-a suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično, i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava. Odredbom članka 48. stavak 2. ZV-a propisano je da suvlasnik pravo na razvrgnuće ostvaruje sporazumom sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava
suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće) ili putem suda (sudsko razvrgnuće).

 

11.1. Imajući na umu da su potustranke tijekom postupka izrazile suglasnost da se razvrgnuće suvlasničke zajednice provede djelomično, samo u odnosu na predlagateljicu, žalbeni navodi o tome da sud „nije smio dodijeliti predmetnu nekretninu predlagateljici, a istovremeno ne razvrgnuti suvlasništvo na kč.br. 1528 i kč.br. 1538/2 između protustranaka ne utječu na pravilnost i zakonitost pobijane odluke. Pritom se, u odnosu na dopuštenost djelomičnog razvrgnuća koja je propisana člankom 48. stavkom 1. ZV-a protustranke neosnovano pozivaju na članak 52. stavak 2. ZV-a imajući na umu da se „opravdani razlog“ iz tog članka ne odnosi na dopuštenost djelomičnog razvrgnuća i nije pretpostavka djelomičnom razvrgnuću u smislu članka 48. stavka 1. ZV-a.

12. Načini razvrgnuća suvlasništva prema odredbama ZV-a su: fizička dioba (članak 50. stavak 2.), geometrijska dioba (članak 50. stavak 2.), civilna dioba (članak 50. stavak 4.), razvrgnuće isplatom (članak 51.), razvrgnuće na nekoliko stvari istodobno (tzv. razdioba po ekvivalentu, članak 52.) i razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva (članak 53.).

13. Odredbom članka 50. ZV-a je propisano da kada razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a mogući je i dopušten. Osim toga, sud je vezan i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona (stavak 1.). Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. toga članka, djeljive pokretne stvari dijelit će fizički, a nekretnine geometrijski (stavak 2.). Ako dioba iz stavka 2. tog članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima - civilno razvrgnuće (stavak 4.).

14. Iz provedenog postupka proizlazi da stranke kao suvlasnice nisu sporazumno odredile način razvrgnuća, pri čemu valja reći da u konkretnom slučaju nitko od stranaka nije tijekom postupka predlagao razvrgnuće suvlasništva civilnom diobom (članak 50. stavak 4. ZV) niti je razvrgnuće isplatom (članak 51. stavak 1. ZV) određeno zakonom ili nekim pravnim poslom.

15. Odredbom članka 52. propisano je da kad suvlasnici razvrgavaju suvlasništvo na nekoliko stvari istodobno, sud može na zahtjev svakoga od njih odlučiti da, umjesto da se dijeli svaka pojedina, svakomu od njih pripadne određena stvar ili skupina stvari, razmjerno suvlasničkim dijelovima, uzimajući u obzir njihove potrebe (stavak 1.). Sud će udovoljiti onom zahtjevu za razvrgnuće iz stavka 1. ovog članka koji je s obzirom na okolnosti opravdan (stavak 2.). Ako stvari koje ovakvim razvrgnućem pripadnu pojedinom suvlasniku prelaze vrijednost njegova suvlasničkog dijela, taj vlasnik dužan je nadoplatiti razliku ostalim suvlasnicima. Na nadoplatu će se na odgovarajući način primijeniti pravila o pravu na razvrgnuće isplatom (stavak 3.).

16. Dakle, razvrgnuće suvlasništva na više stvari (što je situacija u ovom predmetu) provodi se, u pravilu, kao razvrgnuće suvlasništva na jednoj stvari. To znači da se djeljive pokretne stvari dijele fizički, a nekretnine geometrijski (članak 50. stavak 2. ZVDSP). Ako ta dioba nije moguća, onda slijedi civilna dioba (članak 50. stavak 4. ZVDSP).

17. Međutim, kad se suvlasništvo razvrgava na više stvari, sud može na zahtjev
svakog od suvlasnika odlučiti da, pod uvjetima iz članka 52. ZV-a, umjesto da se dijeli svaka pojedina stvar, svakom od suvlasnika pripadne određena stvar ili skupina stvari što znači razvrgnuće suvlasništva po ekvivalentu.

18. Zbog toga su, imajući na umu propis iz članka 52. stavka 1. ZV-a neosnovani žalbeni navodi o tome da je sud prvog stupnja bio dužan u skladu s prisilnim zakonskim odredbama provesti „cijepanje“ odnosno geometrijsku diobu svake pojedine nekretnine.

19. S obzirom na to da su razvrgnuće na način da predlagateljici pripadne određena stvar i to k.č.br. 1538/1 predlagale sve stranke, a što imajući na umu da ta nekretnina kao i nekretnina 1538/2 imaju pristup putu, dok su protustranke tijekom postupka same otklonile pitanje pristupnog puta za k.č.br. 1528 kada su tijekom postupka navele da „ukoliko bi ostali suvlasnici na parcelama 1528 i 1538/2 tada im put od 68 m2 ne bi značio ništa, sami bi odlučili na koji će način povezati te dvije parcele i podijeliti“, očito je da je razvrgnuće suvlasništva po ekvivalentu s obzirom na okolnosti, uzimajući u obzir potrebe stranka, opravdano u smislu članaka 52. stavak 2. ZV-a.

20. Prema članku 52. stavku 3. ZV-a, ako stvar koja razvrgnućem po ekvivalentu pripadnu pojedinom suvlasniku prelaze vrijednost njegova suvlasničkoga dijela, taj je suvlasnik dužan nadoplatiti razliku ostalim suvlasnicima. Upravo je to situacija u ovom predmetu jer je predlagateljici pripala nekretnina koja za 112.925,20 kn prelazi vrijednost njezinog suvlasničkog dijela. Zbog toga je pravilno sud prvog stupnja primijenio navedenu zakonsku odredbu kada je predlagateljici naložio nadoplatu te razlike ostalim suvlasnicima pa žaliteljice neosnovano u žalbi tvrde da je sud prvog stupnja pogriješio kada tu razliku nije nadomještao umanjenjem površine nekretnine koja je razvrgnućem iz članka 52. stavka 1. ZV-a pripala predlagateljici.

21. U odnosu na visinu dosuđene nadoplate, pogrešno žaliteljice u žalbi tvrde da je vrijednost svih nekretnina pogrešno utvrđena jer da su cijene nekretnina od 2019. narasle barem za 100 %. To stoga što vrijednost nekretnina koje su predmet diobe nije utvrđivana 2019., nego nalazom i mišljenjem mjerodavnog vještaka od 15. ožujka 2022. te protustranke na tako procijenjene vrijednosti nekretnina u suvlasništvu nisu imale nikakvih primjedbi. Osim toga, žaliteljicama je za odgovoriti i to da eventualna promjena vrijednosti nekretnine ne zahvaća samo nekretninu koja je razvrgnućem pripala podnositeljici, nego i nekretnine koje su ostale u suvlasništvu žaliteljica čija je vrijednost porasla za onoliko za koliko je porasla i vrijednost nekretnine koja je pripala predlagateljici.

22. Žalbeni navodi kojima se dovodi u pitanje mogućnost ishođenja građevinske dozvole za nekretninu koja je pobijanom odlukom pripala predlagateljici problematiziranjem širine puta uz tu nekretninu su proizvoljni i paušalni, a protustranke nemaju pravni interes preispitivati funkcionalnost i iskoristivost te nekretnine, posebno ne u situaciji kad su se suglasile da upravo ta nekretnina pripadne podnositeljici, koja, kako pravilno navodi u odgovoru na žalbu, nije ovaj postupak pokrenula s prijedlogom da joj pripadna upravo ta nekretnina.

23. Žalba ne sadrži razloge zbog kojih se pobija odluka o troškovima postupka koja je donesena na temelju pravilne primjene članka 54. ZV-a.

 

24. S obzirom na to da ne postoje razlozi navedeni u žalbi kao ni oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavka 2. ZPP koji se na ovaj predmet primjenjuje u skladu s paragrafom 21. Zakon o vanparničnom postupku ("Službene novine Kraljevine Jugoslavije" br. 45/34., "Narodne novine" br. 73/91.), na temelju članka 380. točke 2. ZPP-a odbijena je žalba protustranaka i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje.

 

U Varaždinu 27. veljače 2024.

 

 

 

 

Sutkinja

 

Ivana Čačić v.r.

 


[1] Fiksni tečaj konverzije 1 EUR = 7,53450 kn

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu