REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-951/2021

Zagreb

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: Nediljka Bobana kao predsjednika vijeća, te Drage Klasnića i Koraljke Bašić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Sofije Kovačević kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika S. S., zbog prekršaja iz članka 47. stavka 3. uz primjenu članka 293. stavka 1. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20), rješavajući o žalbi okrivljenika S. S., podnese protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 17. studenog 2020., broj: 47.PpP-147/2020, na sjednici vijeća održanoj dana 27. siječnja 2021.,

r i j e š i o  j e:

I. U povodu žalbe okrivljenika S. S., a po službenoj dužnosti ukida se pobijana prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Uslijed odluke iz točke I. žalba okrivljenika S. S. je bespredmetna.

Obrazloženje

Pobijanom presudom okrivljenik S. S. proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 47. stavka 3. uz primjenu članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 1.300,00 kuna i zbog prekršaja iz članka 199. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna, pa mu je temeljem članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna u ukupnom iznosu od 11.300,00 kuna.

Istom presudom, temeljem članka 58. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18.) okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima „B“ kategorije u trajanju od 3 mjeseca, a temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 1.180,00 kuna.

Protiv navedene presude okrivljenik S. S. pravodobno je podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

Žalba okrivljenika je bespredmetna.

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i po službenoj dužnosti, te je po službenoj dužnosti utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, jer se presuda temelji na nezakonitom dokazu.

Naime, pobijana prvostupanjska presuda, između ostalog, temelji se i na nezakonitom dokazu iz članka 90. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07), konkretno, na iskazu svjedoka policijskog službenika F. M. u dijelu u kojem on prepričava što mu je okrivljenik rekao prilikom obavijesnog razgovora. Time je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. točke 10. Prekršajnog zakona.

Prema odredbi članka 90. stavka 2. Prekršajnog zakona, nezakoniti dokazi su oni dokazi koji su, između ostalog, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka te koji su kao takvi izričito predviđeni u zakonu.

Odredbom članka 158. stavka 6. i 8. Prekršajnog zakona propisano je:

„(6) Prikupljajući obavijesti ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Pri tome ga moraju upozoriti da ima pravo uzeti branitelja koji može biti nazočan njegovu ispitivanju. Ako okrivljenik odmah ne uzme branitelja ili ako ne odluči iskazivati bez branitelja, tijela državne uprave će zastati s ispitivanjem do 2 sata da bi osumnjičenik mogao uzeti si branitelja kojeg sam izabere ili s liste dežurnih odvjetnika.

(8) Zapisnici o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka iz stavka 6. i 7. ovoga članka mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku.“

Kako je, dakle, slijedom citiranih zakonskih odredaba, propisano da se zapisnici o ispitivanju osumnjičenika od strane ovlaštene osobe tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti mogu koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku samo ako su te osobe ispitane sukladno odredbama o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku, a u konkretnom slučaju se ne radi o postupanju u skladu s ovom zakonskom odredbom, pa takva saznanja ovlaštenih osoba tijela državne uprave ne mogu biti dokaz, nego imaju značenje neformalnih obavijesti i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal, nego se na temelju članka 121. stavka 1. Prekršajnog zakona moraju izdvojiti iz spisa predmeta.

Slijedom navedenog, sadržaj obavijesti koju je S. S. dao policijskom službeniku nije zakonit dokaz, jer se radi o neformalnom iskazivanju osumnjičenika pred policijskim službenikom prilikom vršenja izvida prekršaja, pa time nije zakonit dokaz ni svjedočki iskaz policijskog službenika u dijelu u kojem on prepričava što mu je ta osoba rekla prilikom obavijesnog razgovora, jer se na taj način, zaobilaznim putem, u dokazni materijal unose oni elementi koji ne mogu biti temelj za donošenje sudske odluke.

Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. točke 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz članka 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada koristi iskaz svjedoka policijskog službenika u dijelu u kojem on prepričava što mu je okrivljenik rekao prilikom obavijesnog razgovora, ocjenjuje ga te uspoređuje s drugim dokazima izvedenim u postupku i na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o prekršajnoj odgovornosti okrivljenika.

Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. točke 10. Prekršajnog zakona, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, na odgovarajući način, otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka te uvažavajući sve primjedbe navedene u ovoj odluci, iznova provesti do sada izvedene dokaze, ispitati svjedoke na zakonit način, kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja radi utvrđivanja činjeničnog stanja da li je okrivljenik kritične zgode upravljao osobnim automobilom, te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku.

Stoga je, na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 27. siječnja 2021.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Sofija Kovačević v.r.

Nediljko Boban v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i podnositelja optužnog prijedloga.