Broj: Ppž-105/2021

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Nediljka Bobana kao predsjednika vijeća te Drage Klasnića i Koraljke Bašić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Sofije Kovačević kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog V. B., zbog prekršaja iz članka 289. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15,108/17, 70/19 i 42/20), odlučujući o žalbi tužitelja, Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave virovitičko- podravske, Postaje prometne policije Virovitica, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Virovitici od 19. studenog 2020., broj: 1.PpP-1509/2020-9, u sjednici vijeća održanoj 27. siječnja 2021.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se kao osnovanom žalba tužitelja, Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave virovitičko-podravske, Postaje prometne policije Virovitica podnesena protiv presude Općinskog suda u Virovitici od 19. studenog 2020., broj: 1.PpP-1509/2020-9, ukida pobijana presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na suđenje i odluku.

Obrazloženje

Pobijanom presudom okrivljenik V. B. oslobođen je od optužbe za prekršaj iz članka 289. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine.

Žalba tužitelja je osnovana.

Rješavajući predmet, te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku činjenično stanje nepotpuno utvrđeno, na što žalbom opravdano ukazuje tužitelj.

Naime, prvostupanjski je sud donio presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe proglašen krivim, ne utvrdivši u potpunosti činjenično stanje. Prvostupanjski sud nije uopće utvrđivao činjenice od kada je okrivljenom počela teći zaštitna mjera, već ga je oslobodio od optužbe uz navode da nije bio upoznat s datumom primitka odluke, pravomoćnosti i izvršnosti i da nije znao točan dan kad mu počinje teći, te primijenio načelo „in dubio pro reo“. Prema odr. čl. 58 st. 2. Prekršajnog zakona zaštitna mjera počinje teći od izvršnosti presude, pa je prvostupanjski sud bio dužan utvrditi navedenu činjenicu, izvršnosti presude, a što je propustio. Odredbom čl. 88. st. 1. Prekršajnog zakona sud je dužan na temelju izvedenih dokaza potpuno točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrđuje činjenice koje tereti okrivljenika i koje mu idu u korist, dakle, prvostupanjski sud je bio dužan izvesti dokaze radi točno utvrđivanje činjenica koje bi dovele do zakonite odluke, a što je propustio i okrivljenika oslobodio optužbe i time činjenično stanje nepotpuno utvrđeno. Neosnovano prvostupanjski sud ističe da tužitelj nije dostavio u spis potreban dokaz o izvršnosti naloga, a koji je neophodan podatak za utvrđivanje odlučnih činjenica o postojanju prekršajne odgovornosti okrivljenika. Prvostupanjski sud nije vezan isključivo i samo dokaznim prijedlozima stranaka, već imao ovlasti izvoditi dokaze i bez prijedloga stranaka, što podrazumijeva aktivnu ulogu sudova u pronalaženju dokaza na temelju kojih će temeljiti svoju odluku. Prema odredbi čl. 418 st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19.), dokazivanje obuhvaća sve činjenice za koje sud i stranke smatraju da su važne za pravilno presuđenje, a prema čl. 219. st. 3. Zakona o kaznenom postupku vijeće može odlučiti da se izvedu i oni dokazi koje stranke nisu predložile. S obzirom na navedeno prvostupanjski sud nije potpuno utvrdio činjenično stanje važno za donošenje zakonite odluke, a protivno njegovim razlozima, morao je provesti dokaze koje tužitelj nije predložio. Za zakonitu i pravilnu odluku bilo je potrebno utvrditi vrijeme izvršnosti presude, cijeneći pri tome, između ostalog i činjenicu da li je i kada okrivljenik izvršio – platio izrečenu novčanu kaznu, a na temelju toga i da li mu je kritične zgode bila na snazi zaštitna mjera.

S obzirom na sve navedeno, valjalo je prihvatiti žalbu tužitelja, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja provesti novi postupak u kojem će nakon provođenja potrebnih dokaza i ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

Iz navedenih razloga, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 27. siječnja 2021.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Sofija Kovačević v.r.

Nediljko Boban v.r.