REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Sv. Florijana 2, Požega
Poslovni broj: 19 Gž-1034/2020-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Branimira Miljevića kao predsjednika vijeća, BrankeRibičić, kao izvjestiteljice i člana vijeća i Berislava Devčića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Š. K. pok. M. iz P., OIB…, zastupanog po punomoćniku M. K., odvjetniku iz Z.,protiv tužene R. H., OIB:…, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru, Poslovni broj: 21 P-2310/2019- 24od30. rujna 2020., u sjednici vijeća održanoj 26. siječnja 2021.
p r e s u d i o j e
Žalba tužitelja odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, Poslovni broj: 21 P-2310/2019-24 od 30. rujna 2020., u cijelosti.
Obrazloženje
Pobijanom presudom je suđeno:
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
„Utvrđuje se da je tužitelj Š. K. pok. M., OIB:… nasljeđivanjem i diobom sa svojom braćom i to oca M. K. pok. Š. i djeda Š.K. pok. M. stekao vlasništvo i valjani pravni temelj za uknjižbu prava vlasništva nanekretnini oznake čest.zem 940/20 k.o. P., u naravi šuma, površine 69951 m2, upisane u zk.ul. 1734 za k.o. P., i to dijelu na skici lica mjesta izrađenoj po stalnom sudskom vještaku N. K., dipl.ing.geod. od 1. lipnja 2020. godine označenom likom žute boje i slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-A u površini od 4190 m2 i to za cijelo, te dijela čest.zem. 940/20 k.o. P., u naravi šuma, površine 69951 m2, upisane u zk.ul.1734 za k.o. P. označenog na skici lica mjesta izrađenoj po stalnom sudskom vještaku N. K., dipl.ing.geod. od 1. lipnja 2020. godine likom zelene boje i slovima P-R-S-T-U-V-Z-P u površini od 644 m2 i to za cijelo, a koja skica lica mjesta je sastavni dio ove presude, dok je njegov pravni prednik Š. K. pok. M. pravo vlasništva na označenim nekretninama stekao stupanjem na snagu Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i hrvatskog primorja od 20. veljače 1946. godine ("Narodne novine Narodne Republike Hrvatske " broj 136/46 i 111/47) što je R.H. dužna trpjeti.„
II. Dužan je tužitelj naknaditi tuženici trošak postupka u iznosu od 3.000,00 kn, u roku od 15 dana.
Protiv ove presude pravovremeno je žalbu izjavio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o troškovima postupka, te je predložio da drugostupanjski sud žalbu uvaži i pobijanu presudu preinači na način da usvoji tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, te obveže tuženu na naknadu troškova postupka tužitelju.
U navodima žalbe tužitelj ukazuje kako prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijane presude nije imao u vidu da predmetna nekretnina nije bila uključena u šumskogospodarski plan, odnosno Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištem za razdoblje od 1982. do 1991., kako to proizlazi iz potvrde Hrvatskih šuma, da se radi o parceli velike površine, tako da na cijeloj površini parcele ne postoji samo šumska sastojina, već su pojedine dijelove čini makija, nisko raslinje, kamen.
Tužitelj ukazuje da je njegov djed Š. K. pok. M. predmetnu nekretninu stekao temeljem Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog Primorja, te da se zemljište nasljeđivalo tako da je u posjedu istog preko svojih prednika gotovo pedeset godina.
U prilog navoda žalbe tužitelj dostavlja pravomoćnu presudu Općinskog suda u Zadru br. P-1673/18 od 27. veljače 2019. koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Slav. Brodu br. Gž-250/ 2019 od 1. travnja 2019. iz koje proizlazi da je brat tužitelja temeljem istog činjeničnog i pravnog osnova, utvrđen vlasnikom na točno određenom realnom dijelu iste nekretnine.
Odgovor na žalbu nije podnesen.
Žalba nije osnovana.
Ovaj sud ne nalazi osnovanim žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13 i 89/14 dalje u tekstu: ZPP) na koju bitnu povredu sadržajno u žalbi tužitelj ukazuje, budući je za svoju odluku prvostupanjski sud dao valjane i jasne razloge koji nisu u suprotnosti sa provedenim dokazima, tako da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati.
Nisu počinjene ni druge bitne povrede parničnog postupka na koje, temeljem članka 365. stavak 2. ZPP-a, drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
Na temelju provedenih dokaza i uvidom u isprave prvostupanjski sud je utvrdio odlučno činjenično stanje koje navodima žalbe nije dovedeno u sumnju, a iz kojeg u bitnome proizlazi:
- da je na nekretnini oznake čest. 940/20 šuma površine 69951 m2 iz zk.ul. 1734 k.o. P. kao vlasnik uknjižena R. H..
- da iz potvrde Hrvatskih šuma od 5. srpnja 2019. proizlazi kako čest. 940/20 k.o. Posedarje nije obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima zadarskog užeg područja krša za razdoblje od 1982.-1991., odnosno na dan 16. listopada 1990,
- da je u posjedovnom listu br. 210 k.o. P. na dijelu čestice 940/20 „K.“ šuma površine 11184 m2 kao posjednik evidentiran tužitelj,
- da iz preslike povijesti upisa Općinskog suda u Zadru proizlazi da je čest. zem. 940/20 šuma površine 97864 m2 iz zk.ul. 208 k.o. P. bila upisana kao vlasništvo A. C. B., te da je pod brojem Agr 272/31 upisana zabilježba agrarne prijave Š. K. pok. M.
- da prema podacima Područnog ureda za katastar Zadar koji datiraju od 1937. proizlazi kako je prvotno bila upisana čest. 940/1 u posjedovnom listu broj 689 kao posjed tadašnjih veleposjednika obitelji B. da su I. revizijom 1955. godine utvrđeni stvarni posjednici ove površinom velike čestice, među kojima i tužiteljev djed Š. K. pok. M., da je 1964. izvršena dioba čest. 940/1 , te je između ostalih nastala i sporna čest.940/20 u posjedu Š. K., a 1970. je upisan njegov sin M. K., a nakon njegove smrti, prilikom II. revizije 1975. upisana je M. K.ud. M.., da bi 1980. diobom zajednice obitelji K., prema rješenju o nasljeđivanju i njihova neovjerenog diobenog ugovora Š. K. pok M. (ovdje tužitelju) pripalo preko 33000 m2 čestice 940/20 k.o. P. od koje su 2003. formirane čest. 940/75, 940/76, 940/77, 940/78 i 940/79 sve k.o. P. koje su i danas evidentirane na njegovu imenu kao posjednika svih tih parcela
- da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zadru broj P-427/05 od 17. ožujka 2003. tužitelj utvrđen vlasnikom čest. 940/75, 940/76, 940/77, 940/78 i 940/79, sve k.o. P..
- da iz sadržaja rješenja o nasljeđivanju iza pok. M. K. pok. Š., rođenog 13. veljače 1906., a umrlog 27. srpnja 1973., ( otac tužitelja) opisno proizlazi da je supruga M. K. proglašena nasljednikom na polovici šume u „K.“ s gornje strane magistrale, a na polovici šume u „K.“ južno od magistrale proglašeni Š. K. ( tužitelj) i B. K. svaki u 1/2 dijela.
U. tome što na predmetnoj nekretnini postoji zabilježba agrarne prijave Š. K. pok. M. br. Agr 272/31, suprotno navodima žalbe to ne znači da je djed tužitelja kao podnositelj prijave i postao vlasnikom zemljišta u smislu Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije od 19. listopada 1930. („Službene novine“, broj 279 od 4. prosinca 1930.), odnosno Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog Primorja od 20. studenog 1946. (Narodne novine, broj 138/46 i 111/47).
Naime, Agrarni odnosi feudalnog karaktera na području Dalmacije počeli su se rješavati donošenjem Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije od 19. listopada 1930., ("Službene novine", broj 279 od 4. prosinca 1930.) kada je na tom području došlo do ukidanja težačkih odnosa feudalnog karaktera, a u cilju provođenja Zakona je donesena i posebna Naredba ("Službene novine", broj 279 od 4. prosinca 1930. godine).
Težaci koji su do dana stupanja na snagu navedenog Zakona neprekidno obrađivali takvo zemljište najmanje 30 godina, postali su vlasnici, s tim da nisu mogli imati više od 10 hektara obradivog zemljišta, ako broj članova njihove obitelji nije bio veći od 6 članova. Za svakog daljnjeg člana obitelji težaka priznalo se pravo vlasništva na još ½ hektara obradive površine zemljišta, sukladno paragrafu 6. Naredbe o provođenju Zakona.
Težački odnosi koji nisu pravomoćno razriješeni na osnovu Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije od 19. listopada 1930., ukinuti su Zakonom o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog Primorja od 20. studenog 1946.
Prema odredbi članka 1. Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog Primorja ukinuti su svi agrarni odnosi feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog Primorja i zemlja je prešla u slobodno vlasništvo obrađivača, a takvim odnosima se prema odredbi članka 2. Zakona, smatraju feudalni, kmetski, kolonatski, težački i svi slični trajni, agrarni odnosi, bez obzira na naziv, kod kojih vlasnik nije sam obrađivao zemlju, nego ju je pod raznim uvjetima davao drugome na obrađivanje.
Međutim, brisanje upisanih težačkih odnosa i utvrđenje da je zemlja prešla u slobodno vlasništvo obrađivača sukladno Zakonu o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije od 19. listopada 1930., temeljilo se na sudskoj odluci koja je postala pravomoćna prije 22. studenog 1946., a nakon toga je sukladno Zakonu o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog Primorja to morala biti pravomoćna odluka Agrarne komisije, odnosno Narodnog odbora kotara donesena na osnovi Zakona.
Postojanje ranije navedenih odluka, prvostupanjskom postupku nesporno nije utvrđeno, tako da suprotno navodima žalbe tužitelj nije dokazao da bi njegov djed Š. K. pok. M. postao vlasnik zemljišta temeljem Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog Primorja od 20. studenog 1946.
Osim toga radi se o zemljištu koje je po kulturi šuma, a kao šuma je bilo upisano i u vrijeme zabilježbe agrarne prijava, kako to proizlazi iz povijesnog prikaza zemljišne knjige u koji je prvostupanjski sud izvršio uvid.
Iz iskaza svjedoka Š. I., kao i samog tužitelja proizlazi da su prednici tužitelja na ovoj nekretnini sjekli šumu i prodavali drvo za gradnju brodova, pa nisu osnovani navodi žalbe da bi se radilo o nekoj drugoj kulturi zemljišta.
Prema Zakonu o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog Primorja od 20. studenog 1946. agrarni odnosi ukidali su se na zemljištu koje se obrađivalo, te na livadama i pašnjacima, ali ne i za šume.
Iz navedenog nedvojbeno proizlazi kako djed tužitelja Š. K. pok. M. nije mogao steći vlasništvo spornog zemljišta temeljem propisa o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera.
Podnošenje agrarne prijave potvrđuje kako je prednik tužitelja znao da se radi tuđem vlasništvu, tako da vlasništvo nije mogao steći ni dosjelošću, slijedom čega to nije mogao ni tužitelj.
U prilog žalbenih navoda tužitelj je priložio pravomoćnu presudu Općinskog suda u Zadru br. P-1673/18 od 27. veljače 2019. temeljem koje je brat tužitelja B. K. utvrđen vlasnikom točno određenog realnog dijela iste nekretnine, međutim upravo iz navedene presude proizlazi da je tužitelj u tom postupku tvrdio kako je sve što mu je pripalo iza oca i djeda vlasnički riješio u predmetu P-427/05.
Zbog svega iznesenog valjalo je žalbu tužitelja kao neosnovanu odbiti i temeljem članka 368. stavak 1. ZPP-a potvrditi prvostupanjsku presudu.
Požega, 26. siječanj 2021.
Predsjednik vijeća
Branimir Miljević
Broj zapisa: eb2f7-44e3e
Kontrolni broj: 03669-9f76a-7a053
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=BRANIMIR MILJEVIĆ, L=SLAVONSKI BROD, O=ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU,
C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web
adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-
dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Županijski sud u Slavonskom Brodu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
