1

Poslovni broj Gž-293/2024-2

 

 

Poslovni broj: Gž-293/2024-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

             

 

              Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to: Roberta Fabrisa, predsjednika vijeća, Brune Frankovića, člana vijeća i suca izvjestitelja i Biljane Pamić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. S. iz F., … OIB:…, zastupanog po punomoćnici D. T., odvjetnici iz K., protiv tuženika M. C. iz K., OIB:…, zastupanog po punomoćnici J. M., odvjetnici iz K., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku poslovni broj: P-2227/2019-31 od 14. prosinca 2023., na sjednici vijeća održanoj 26. veljače 2024.

 

 

p r e s u d i o   j e

 

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku poslovni broj: P-2227/2019-31 od 14. prosinca 2023.

 

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka koji se odnose na troškove odgovora na žalbu tuženika.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

 

„ I.Utvrđuje se da je tužitelj A. S. iz F., OIB: …, stekao pravo vlasništva na realno određenom dijelu nekretnine označene kao k.č.br.418/G zk.ul.7061 k.o. D. B. , površine 27 m2 koji dio je označen slovnim oznakama I-E-F-G-H i ispunom roze boje u dopuni vještva vještaka T. V. od 24.studenog 2021. godine pa je ovlašten temeljem ove presude izvršiti parcelaciju predmetne nekretnine. Vještvo vještaka T. V. od 5.srpnja 2021. kao i dopuna istog od 24.studenog 2021. čini sastavni dio ove Presude.

 

II. Tuženik C. M. iz K., OIB: …, je dužan trpjeti parcelaciju predmetne nekretnine označene kao k.č.br.418/G zk.ul.7061 k.o. D. B., na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski, točno određeni realni dio iste, pobliže označen u točki I izreke ove Presude te da se provede parcelacija te nekretnine u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi za k.o.D. B..

 

III. Tuženik C. M. iz K., OIB: …, je dužan trpjeti da se temeljem ove Presude i prijavnog lista kojim će se izvršiti parcelacija nekretnine označene kao k.č.br. k.č.br.418/G zk.ul.7061 k.o. D. B. opisane u točkama I i II izreke ove Presude u zemljišnim knjigama za k.o.D. B. izvrši uknjižba prava vlasništva na čestici zemljišta nastaloj tim prijavnim listom, na ime tužitelja A. S. iz F., OIB:….

 

IV. Tuženik C. M. iz K., OIB: …dužan je tužitelju A. S. iz F., OIB: …nadoknaditi parnične troškove ovog postupka u iznosu od 2.574,82 eur /19.400,00 kn[1] ( slovima: dvijetisuće petstosedamdesetčetirieura i osamdesetdvacenta/ devetnaesttisuća i četiristokuna), sve u roku od 15 dana dok se s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu troškova, tužitelj odbija.“

 

2. Protiv ove presude žalbu, pravovremeno, podnosi tuženik. Žalbu podnosi zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog odluke o troškovima postupka.

Žalbeni je prijedlog da se pobijana presuda preinači i tužbeni zahtjev tužitelja, kao neosnovan odbije uz naknadu troškova postupka.

 

3. Sa žalbom tuženika postupljeno je na temelju odredbe čl. 359. st. 1. Zakona o parničnom postupku („ Narodne novine “ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP).

 

4. U odgovoru na žalbu tužitelj predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu. Ujedno zahtjeva i naknadu troškova postupka koji se odnose na troškove odgovora na žalbu tuženika.

 

5. Žalba tuženika nije osnovana.

 

6. Predmet ovog  spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da je vlasnik dijela nekretnine označene kao k.č.br.418/G upisane u z.k.ul.7061 k.o. D. B., površine 27 m2, koji dio je označen slovnim I-E-F-G-H i ispunom roze boje u dopuni nalaza vještaka T. V. od 24.studenog 2021., koji čini sastavni dio presude godine, pa da je posljedično tome tužitelj ovlašten temeljem ove presude izvršiti parcelaciju predmetne nekretnine, a što je tuženik dužan trpjeti sve na način kako je to pobliže označeno u izreci pobijane presude, utemeljen na odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( „Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, u daljnjem tekstu: ZV).

 

7. Prvostupanjski sud je nakon ocijene provedenih dokaza ( čl. 8. ZPP ), kao osnovan prihvatio takav zahtjev tužitelja zaključujući, u bitnome, da je u konkretnom slučaju tužitelj dosjelošću stekao pravo vlasništva predmetnog dijela ove nekretnine, koja je predmetom spora, obzirom da je 2007., temeljem ugovora o kupoprodaji sklopljenim sa prodavateljem Z. V. kupio kuću s okućnicom u D. B. i da su u tom ugovoru kao predmet prodaje označene k.č. 416/3G, 417/2G itd., ali ne i k.č. 418G. dio koje se nastavlja na k.č.br. 417/2G i koja zapravo predstavlja kuću tužitelja, a što u vrijeme sklapanja navedenog ugovora 2007. očito nisu znali ni kupac (tužitelja), a niti prodavatelj ali je tužitelj odmah po sklapanju navedenog ugovora stupio u posjed kupljenih nekretnina (pa tako i utuženog dijela), a što, između ostalog, proizlazi i iz iskaza samog tuženika, koji je izjavio da sporni dio k.č.br.418G nije njegov, već od „ovih F.“, misleći na tužitelja koji živi u F., pa računajući od tada pa do podnošenja tužbe, sud prvog stupnja zaključuje da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (redovita dosjelost) na predmetnom dijelu nekretnine.

 

8. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda žalitelja i pazeći pri tome – dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba parničnog postupka (čl. 365. ZPP), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijana presuda zakonita i pravilna.

 

8.1. Prije svega, u ovoj pravnoj stvari, obzirom na žalbene razloge žalitelja u dijelu u kojem ukazuje na  bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točke 11. ZPP, valja istaknuti da prvostupanjski sud nije počinio ovu bitnu povredu odredaba parničnog postupka obzirom da su u pobijanoj presudi navedeni dovoljno jasni razlozi o odlučnim činjenicama, a obrazloženje navedene presude nije proturječno niti nejasno, a niti o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku  i samih tih isprava ili zapisnika,  zbog čega pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njezina zakonitost i pravilnost.

 

8.2. Osim toga, prvostupanjski sud nije počinio niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354.  st. 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, radi čega ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da nije ostvaren zakonski žalbeni razlog bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

 

9. U ovom postupku niti materijalno pravo nije pogrešno primijenjeno.

10. Naime, suprotno žalbenim navodima žalitelja, prvostupanjski sud pravilnom ocjenom provedenih dokaza ( čl. 8. ZPP ), i po pravnom shvaćanju ovog drugostupanjskog suda, pravilno zaključuje da je tužitelj, u konkretnom slučaju, stekao pravo vlasništva na dijelu predmetne nekretnine dosjelošću ( čl. 159. ZV), a za što je prvostupanjski sud dao ovom sudu u svemu vrlo jasne i iscrpne razloge, uvjerljivost kojih nije uspio dovesti u dvojbu niti sam žalitelj izvodeći iz istih provedenih dokaza za sebe povoljnije zaključke i posljedično tome povoljnije pravo.

 

11. Na temelju odredbe čl. 159. st. 1. ZV dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, dok je odredbom stavka 2. ovog članka propisano da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, a stavkom 3. istog članka propisano da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

 

12. Temeljem odredbe čl. 160. st. 1. i 2. ZV propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kada je posjednik stupio u  samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, s time da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao pošteni samostalni posjednici.

 

13. Odredbom čl. 18. st. 5. ZV propisano je da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

 

14. Cijeneći sadržaj ovih zakonskih odredbi i utvrđeno činjenično stanje prvostupanjskog suda, koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud obzirom da žalitelj takve zaključke nije uspio dovesti u ozbiljnu dvojbu ni svojom žalbom, da je tužitelj predmetni dio utuženih nekretnina stekao 2007. osnovom kupoprodajnog ugovora sklopljenog sa prodavateljem Z. V. i da je odmah po sklapanju tog kupoprodajnog ugovora stupio u samostalni i nesmetani posjed kupljenih nekretnina, pa i ovog spornog dijela i da mu to pravo nije osporavao niti sam tuženik, pače saslušan kao stranka u postupku izjavio je da je ovaj sporni dio od „ovih F.“, misleći na tužitelja koji živi u F., ocjena je i ovog suda, kao suda drugog stupnja, da je sud prvog stupnja, pravilno primijenio materijalno pravo, pravilno zaključujući da je tužitelj dosjelošću stekao pravo vlasništva ovog spornog dijela navedene nekretnine, zbog čega je i žalbu žalitelja, valjalo kao neosnovanu odbiti.

 

14.1. Pri tome u odnosu na žalbene navode žalitelja u dijelu u kojem ukazuje da tijekom postupka sud nije utvrdio da li se iskaz tuženika o vlasništvu spornog dijela predmetne nekretnine odnosi isključivo na tužitelja ili se to odnosi i na njegove sestre odnosno majku, valja istaknuti da u okolnostima konkretnog slučaja, ovaj žalbeni navod žalitelja nije pravno relevantan, obzirom da je navedeni kupoprodajni ugovor sklopljen upravo između tužitelja, kao kupca i prodavatelja Z. V., pa je posljedično tome upravo ovaj tužitelj aktivno legitimiran zahtijevati ovo utvrđenje, radi čega nije ni bilo potrebno utvrđivati činjenice na koje u žalbi ukazuje žalitelj.

 

14.2. U odnosu na žalbene navode žalitelja da sud prvog stupnja, odlučujući o osnovanosti zahtjeva tužitelja, nije utvrdio je li u konkretnom slučaju uopće moguća parcelacija predmetne nekretnine sukladno nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke, valja istaknuti da niti ovaj žalbeni navod žalitelja nije osnovan i isti ne utječe na zakonitost i pravilnost pobijane presude jer preostali dio tužbenog zahtjeva kojim se tužitelj ovlašćuje „izvršiti parcelaciju predmetne nekretnine“ i tuženiku nalaže „ da je dužan trpjeti da se temeljem ove Presude i prijavnog lista kojim će se izvršiti parcelacija nekretnine označene kao k.č.br. k.č.br.418/G zk.ul.7061 k.o. D. B. opisane u točkama I i II izreke ove Presude u zemljišnim knjigama za k.o. D. B. izvrši uknjižba prava vlasništva na čestici zemljišta nastaloj tim prijavnim listom, na ime tužitelja A. S. iz F., OIB:….“ nije neosnovan, odnosno protivan zakonu ( tako i prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda republike Hrvatske poslovni broj: Broj:Su-IV-33/2022-2 od 31. siječnja 2022. a na koje se osnovano poziva i sud prvog stupnja) jer će tek u postupku same parcelacije trebati utvrditi je li takva parcelacija moguća prema pravilima zemljišnoknjižnog prava i Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ( „Narodne novine“, broj: 112/18 i 39/22).

14.3. Pri tome, u odnosu na žalbene navode žalitelja u dijelu u kojem ukazuje na pravno shvaćanje Županijskog suda u Varaždinu valja istaknuti da je navedeno pravno shvaćanje izraženo u odnosu na nešto drugačija činjenično pravna i materijalno pravna utvrđenja, pa ono nije primjenjivo u okolnostima konkretnog slučaja, a osim toga u odnosu na te žalbene navode valja istaknuti da ovaj drugostupanjski sud nije „vezan“ pravnim shvaćanjima drugih županijskih sudova.

15. Suprotno žalbenim navodima žalitelja, prvostupanjski sud je uz pravilnu primjenu odredbe čl. 154. st. 1. u vezi odredbe čl. 155. st. 1. ZPP i sve u vezi odredaba Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 142/12., 103/14., 118/14., 107/15. i 37/22., dalje: Tarifa) pravilno primijenio materijalno pravo i kada je odlučio o troškovima postupka, a za što je ovom sudu dao jasne i na zakonu osnovane razloge, uvjerljivost kojih nije uspio umanjiti niti žalitelj u svojoj žalbi samo paušalno osporavajući odluku o troškovima postupka, pa je posljedično tome žalbu tuženika valjalo, kao neosnovanu odbiti i u ovom dijelu.

16. Slijedom navedenog, kako je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo i kako pri tome nije počinio one bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje je u žalbi ukazivao žalitelj, a niti one na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je žalbu žalitelja odbiti kao neosnovanu i na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP presuditi kao u izreci pod točkom I. ove presude.

 

17. Tijekom žalbenog postupka tužitelj je zahtijevao naknadu troškova postupka koji se odnosi na troškove odgovora na žalbu tuženika, ali je ovaj njegov zahtjev valjalo, kao neosnovan odbiti jer isti nije bio potreban za vođenje ove parnice ( čl. 166. st. 2. u vezi odredbe čl. 155. st. 1. ZPP), pa je posljedično tome odlučeno kao u izreci pod točkom II. ove presude.

 

Pula - Pola, 26. veljače 2024.

             

 

Predsjednik vijeća:

 

Robert Fabris