REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SESVETAMA
Industrijska cesta 15
Poslovni broj: 3 Pn-448/2019-46
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Sesvetama, po sucu pojedincu Ireni Čabrijan, u pravnoj stvari tužitelja I. B. iz S., OIB: ..., zastupanog po punomoćnici M. H., odvjetnici u Z. protiv tuženika H. c. d.o.o., Z. OIB: ... zastupanog po punomoćniku B.V. djelatniku istog, temeljem generalne punomoći pohranjene kod Županijskog suda u Z . pod posl. brojem Su-1084/16, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 8. prosinca 2020. u prisutnosti zamjenika punomoćnice tužitelja i punomoćnika tuženika, 21. siječnja 2021.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
„1) Nalaže se tuženiku H.c .d.o.o., Z ., OIB: ..., isplatiti tužitelju I. B. iz S., OIB: ... s osnova imovinske i neimovinske štete iznos od 95.600,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom kako slijedi:
-na iznos od 85.000,00 kn od 26.06.2017.g. do isplate,
-na iznos od 10.600,00 kn od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate 2) Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.“
Obrazloženje
Tužitelj je protiv tuženika ustao tužbom radi naknade štete koju je pretrpio u prometnoj nezgodi koja se dogodila 29. studenog 2014. izvan naselja na području Š., predio R., na državnoj cesti D-8, 16. dionica, 40km + 100m u kojoj je sudjelovao kao vozač motocikla reg. oznake ... koja nezgoda se dogodila na način da se tužitelj, krećući se lijevim zavojem, poskliznuo zbog pijeska na kolniku, uslijed čega je izgubio kontrolu nad motociklom i sletio s kolnika. Tužitelj smatra kako je do premetne nezgode došlo isključivo krivnjom tuženika uslijed povrede njegove zakonske obveze održavanja kolnika predmetne dionice ceste, jer da je tuženik na adekvatan način održavao predmetni kolnik, na istom zasigurno ne bi postojao razasut pijesak koji je uzrok predmetne nezgode. Zbog tom prilikom pretrpljenih višestrukih tjelesnih ozljeda koje su ostavile velike posljedice na njegovo zdravstveno stanje, tužitelj od tuženika traži pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i naknadu imovinske štete na ime troškova tuđe pomoći i njege, uništene odjeće i troškova liječenja u ukupnom iznosu od 95.600,00 kn, time da na iznos neimovinske štete od 85.000,00 kn traži isplatu zateznih kamata tekućih od podnošenja odštetnog zahtjeva 26.06.2017., dok na iznos imovinske štete od 10.000,00 kn traži zatezne kamate tekuće od donošenja presude do isplate, pored čega traži i naknadu parničnih troškova za zateznim kamatama tekućim od donošenja presude do isplate.
Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva tužitelja u cijelosti. Napominje kako iz zapisnika o očevidu PP Š. proizlazi da je predmetne zgode kolnik bio suh i dobar te označen prikladnim prometnim znakovima, a navedene činjenice potvrđuju i evidencije tuženika o održavanju predmetnog dijela ceste u vrijeme ove nezgode. Pored toga ističe kako od strane policije uopće nije bio obaviješten o ovoj nezgodi, što znači da policija nije utvrdila nikakve nepravilnosti vezane uz održavanje ceste koje bi prouzročile predmetnu nezgodu. Predložio je stoga tužbeni zahtjev odbiti.
Sud je tijekom postupka pročitao odštetni zahtjev (list 6 spisa), zapisnik o očevidu (list 10-14), medicinsku dokumentaciju (list 15-75, 120-121), dopis H. c. od 13.07.2017. (list 107), ophodarski dnevnik (list 108-109), foto-elaborat i situacijski plan, izveden je dokaz saslušanjem tužitelja kao stranke, provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Z.I. , dipl. ing. i medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima P.P., dr. med. i Ž.B. , dr. med..
Sud nije prihvatio prijedlog tužitelja da se u svrhu dokazivanja u ovom predmetu koristi nalaz i mišljenje sudskog vještaka angažiranog izvan ovog postupka od strane tužitelja, budući da nije riječ o dokazu kojeg tužitelj bez svoje krivnje nije mogao predati u spis prije zaključenja prethodnog postupka, a niti je riječ o nalazu vještaka kojeg je odredio sud.
Ocjenom izvedenih dokaza sud je utvrdio kako tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
Predmet spora je zahtjev za naknadu štete za koju tužitelj smatra da je nastala propustom tuženika u odnosu na njegovu obvezu održavanja kolnika.
Kako je među strankama prvenstveno bila sporna odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja, na okolnost dinamike štetnog događaja izveden je dokaz saslušanjem tužitelja te je provedeno prometno vještačenje po naprijed imenovanom sudskom vještaku.
Tužitelj u svom iskazu u odnosu na dinamiku štetnog događaja navodi kako se na dan nezgode oko 20 sati kretao motociklom iz smjera S. prema P. te je tijekom vožnje ušao u lijevi zavoj brzinom 50-60 km/h i primijetio da mu je motor počeo proklizavati, ispravio ga je i prikočio, no na kraju je izletio pored ceste. Kako je bila noć, nije primijetio da se ondje nalazi razasut pijesak, no kada se počeo zanositi, vidio je da se pijesak nalazi na kolniku. Inače, vrijeme je bilo suho a promet nije bio gust. Nakon nezgode prevezen je prvo u bolnicu u Š., a odmah potom, zbog težine ozljeda, u S.
Prometni vještak je u svom nalazu i mišljenju utvrdio oštećenja na motociklu tužitelja koja su evidentirana u spisu priloženom zapisniku u očevidu, pri čemu je konstatirao i kako je na fotografiji stražnjeg kotača vidljiv trag intenzivnog kočenja na gazećem sloju gume. Vještak je nadalje utvrdio kako je do nesreće došlo u lijevom zavoju, gledano u pravcu kretanja tužitelja, pri čemu u spisu nema podataka o radijusu zakrivljenosti zavoja. Gledano u pravcu kretanja motorkotača tužitelja pronađen je najprije trag kočenja stražnjeg kotača motocikla, položen u pravcu, dužine 13m, koji započinje na 0,6m u lijevo od desnog ruba kolnika i završava na desnom rubnom kamenu kolnika u vidu traga udara gume kotača motocikla u rubni kamen, a nakon prelaska preko desnog rubnog kamena kolnika, motocikl tužitelja nastavio se kretati u blagom skretanju ulijevo, pri čemu je ostrugao stijenu van kolnika s desne strane za 2,8m te stablo hrasta van kolnika s desne strane za 3m, na putu kretanja od prelaska rubnog kamena za oko 22,5 m. Vještak je utvrdio kako se motocikl u trenutku reagiranja tužitelja kočenjem kretao brzinom od oko 67 km/h, no kako u spisu nema podataka o radijusu zakrivljenosti lijevog zavoja u kojem je došlo do nesreće, nije moguće računskim putem utvrđivati graničnu prolaznu brzinu za zavoj na mjestu nesreće, ali koliko je moguće zaključivati iz priloženih fotografija, predmetni zavoj moguće je proći utvrđenom brzinom kretanja tužitelja od 67 km/h, bez gubitka pravca kretanja. Vještak je zaključio kako u slučaju da tužitelj tijekom kretanja kroz lijevi zavoj nije poduzeo intenzivno kočenje motocikla, uslijed kojeg je u lijevom zavoju nastavio sa pravocrtnim kretanjem i udarom u desni rubni kamen kolnika, do nesreće ne bi došlo. Također je konstatirao kako na mjestu nesreće nisu pronađeni tragovi zanašanja motocikla prije početka traga kočenja.
Dalje je vještak utvrdio kako se na fotografijama 3 i 4 fotoelaborata u zoni početka traga kočenja motorkotača na kolniku nalazi područje prekriveno pješčanom prašinom i rijetkim pijeskom, no zaključio je kako ta prašina i rijetki pijesak nisu mogli utjecati na mogućnost kretanja motocikla tužitelja kroz zavoj na mjestu nesreće.
Konačno vještak zaključuje kako tehničkim putem nije moguće utvrđivati razlog zbog kojeg je tijekom kretanja kroz lijevi zavoj tužitelj poduzeo intenzivno kočenje motorkotača, uslijed kojeg je sletio s kolnika.
Tužitelj je prigovorio nalazu i mišljenju prometnog vještaka pa je sud vještaka i dodatno saslušao na glavnoj raspravi. Tom prilikom sudski vještak je odgovorio kako prema njegovom mišljenju nema osnove izlaziti na očevid radi utvrđivanja radijusa zakrivljenosti zavoja na mjestu nesreće radi proračuna granične prolazne brzine za predmetni zavoj, a to stoga što je on u svom nalazu i mišljenju utvrdio brzinu kretanja motocikla tužitelja u trenutku reagiranja kočenjem od oko 67 km/h, a kako iz fotografija fotoelaborata proizlazi kako se radi o relativno blagom zavoju, istog je moguće proći utvrđenom brzinom kojom se tužitelj kretao, bez opasnosti slijetanja s kolnika. Vještak je dalje odgovorio kako na dijelu kolnika gdje je ostao trag kočenja motocikla, a koji trag je vidljiv na fotografijama elaborata, nije došlo do zanašanja motocikla pa stoga tragovi pijeska na kolniku, koji su također vidljivi na fotografijama, nisu mogli dovesti do gubitka pravca kretanja motocikla tužitelju u smislu skretanja s kolnika. Vještak je dalje odgovorio kako je u konkretnom slučaju tužitelj reagirao kočenjem na 14,9m prije početka traga kočenja, a skica obuhvaća mjesto nesreće do 13m prije početka traga kočenja, kao i fotografije. Na pitanje tužitelja je li na dijelu kolnika koji nije vidljiv na fotografijama niti ucrtan u skicu policije moglo biti više pijeska na kolniku, vještak je odgovorio kako je to moguće, no nije moguće provjeriti iz dokumentacije u spisu zbog čega je tužitelj reagirao kočenjem. Konačno, kako je brzina kojom se tužitelj kretao bila manja od granične prolazne brzine, da tužitelj u konkretnom slučaju nije poduzeo intenzivno kočenje, do slijetanja motocikla s kolnika ne bi došlo. Ukoliko je pak tužitelj reagirao kočenjem zbog pijeska koji se nalazi van dijela obuhvaćenog skicom tj. prije ili više od 13m unatrag od početka traga kočenja, tada bi mogla postojati veza između postojećeg pijeska i reagiranja tužitelja kočenjem.
Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka u potpunosti, kao stručnu i objektivnu ocjenu, a kako je sudski vještak vrlo jasno i detaljno odgovorio na sva pitanja i primjedbe tužitelja u odnosu na pisani dio njegova nalaza i mišljenja, nakon čega stranke daljnjih pitanja nisu imale, sud je utvrdio kako su primjedbe tužitelja na ovaj način u potpunosti obrazloženo otklonjene, zbog čega je odbio prijedlog za provođenje novog prometnog vještačenja.
Na temelju naprijed iznijetog, s obzirom da iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi kako je razlog nastanka predmetne nezgode bilo upravo intenzivno kočenje poduzeto po tužitelju, da na mjestu nesreće uopće nisu pronađeni tragovi zanašanja motocikla prije početka traga kočenja (koje tužitelj spominje u svom iskazu), te da pješčana prašina sa rijetkim pijeskom koja je vidljiva na fotografijama fotoelaborata nije mogla utjecati na mogućnost kretanja motocikla tužitelja kroz zavoj na mjestu nesreće, a tehničkim putem nije moguće utvrđivati razlog zbog kojeg je tijekom kretanja kroz lijevi zavoj tužitelj poduzeo intenzivno kočenje motorkotača uslijed kojeg je sletio s kolnika, a sud ne smatra logičnim, niti realnim da policijski djelatnici ne bi unijeli u zapisnik o očevidu neku drugu tj. prethodnu količinu pijeska na kolniku a da je ona doista mogla biti potencijalni uzrok predmetne prometne nezgode, ovaj sud je utvrdio kako tužitelj u ovom postupku nije dokazao postojanje uzročno-posljedične veze između stanja na kolniku i predmetnog štetnog događaja, a time niti odgovornost tuženika, već je utvrdio upravo tužiteljevu odgovornost za nastanak ove nezgode jer je razlog tome bio upravo njegov manevar tj. poduzimanje snažnog kočenja, zbog čega je njegov motocikl u lijevom zavoju nastavio sa pravocrtnim kretanjem i udarom u desni rubni kamen kolnika i potom sletio van kolnika. Sud je stoga, i ne upuštajući se u ocjenu ostalih izvedenih dokaza, kao nepotrebnih i neodlučnih, tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan i odlučio kao u izreci ove presude.
U Sesvetama 21. siječnja 2021.
S U D A C
Irena Čabrijan v.r.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave iste, o kojoj odlučuje nadležni županijski sud, a podnosi se putem ovoga suda, pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu.
Dostaviti:
1. pun. tužitelja
2. tuženiku na br. 147/17