Republika Hrvatska
Poslovni broj: Gž Ovr-669/2020-2
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sucu tog suda Mihi Mratoviću, kao sucu pojedincu, na temelju nacrta odluke koji je izradila viša sudska savjetnica Tihana Lovrić u ovršnoj stvari ovrhovoditelja G. P. P., OIB: …, protiv ovršenice B. T. iz P., OIB: …, radi isplate, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, poslovni broj Ovr- 229/2020-5 od 21. kolovoza 2020., 20. siječnja 2021.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba ovrhovoditelja kao osnovana te se ukida rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, poslovni broj Ovr-229/2020-5 od 21. kolovoza 2020. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
Pobijanom odlukom riješeno je kako se smatra da je prijedlog za ovrhu od 2. lipnja 2020. povučen.
Na citirano rješenje, pravovremeno se žali ovrhovoditelj pobijajući isto u cijelosti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka točke 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje u tekstu: ZPP), a koji je primijeniti temeljem odredbe članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20, dalje u tekstu: OZ), predlažući ovom sudu žalbu usvojiti i pobijano rješenje ukinuti.
Žalba je osnovana
Iz stanja spisa proizlazi:
- kako je ovrhovoditelj 3. lipnja 2020. putem sustava za komunikaciju sa sudovima elektronskim putem predao prijedlog za ovrhu;
- kako je ovrhovoditelj, zaključkom od 17. srpnja 2020., bio pozvan, u roku od osam dana, dopuniti svoj prijedlog na način da ga potpiše kvalificiranim elektroničkim potpisom sukladno odredbi članka 106.a stavka 2. ZPP-a, u svezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a;
- kako je navedenim zaključkom ovrhovoditelj upozoren da se podnesak smatra povučenim ako ne bude vraćen sudu u određenom roku i ispravljen u skladu s dobivenom uputom suda, a ako bude vraćen bez ispravka odnosno dopune, odbacit će se;
- kako je ovrhovoditelj nakon primitka zaključka suda, sudu dostavio podnesak kojim ukazuje da bi predani podnesak – prijedlog za ovrhu bio potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom.
Slijedom navedenih utvrđenja, smatrajući kako ovrhovoditelj nije postupio po zaključku suda, primjenom odredbe članka 109. ZPP-a, sud je utvrdio kako se njegov podnesak smatra povučenim.
U žalbi ovrhovoditelj ponovno ukazuje kako bi njegov podnesak, predan sudu putem sustava za komunikaciju sa sudovima elektronskim putem bio potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom u smislu odredbe članka 106. stavka 2. ZPP-a.
Ispitujući pobijano rješenje sukladno odredbi članka 365. st. 2. ZPP-a, u vezi sa člankom 381. ZPP-a, ovaj sud nalazi da bi donoseći pobijano rješenje, prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo.
Prvostupanjski sud poštivao je postupovna pravila propisana odredbom članka 109. ZPP-a, no sporno je jesu li bile ostvarene pretpostavke za vraćanje prijedloga za ovrhu na ispravak, odnosno je li prijedlog za ovrhu elektronički potpisan. Razvidno je kako je prijedlog za ovrhu (kao i ostali ovrhovoditeljevi podnesci) opskrbljen s ukupno 5 (pet) žigova. Uz žigove je naznačeno: ISO 9001, ISO27001, IQNet SR- 10 i Cro Cert. Jedan žig u sebi ima otisnut grb grada P. i naznaku grada P.
Prema pravilniku o elektroničkoj komunikaciji ("Narodne novine", broj 5/20, dalje u tekstu: Pravilnik) sukladno članku 5. točka 4. kvalificirani elektronički potpis je napredan elektronički potpis koji je izrađen pomoću kvalificiranih sredstava za izradu elektroničkog potpisa i temelji se na kvalificiranom certifikatu za elektroničke potpise,
Ovrhovoditelj g. P. je vanjski korisnik informacijskog sustava u smislu odredbe članka 6. citiranog Pravilnika, te po odredbi članka 10. citiranog Pravilnika:
"1. Podnesci koji se podnose sudu od strane vanjskog korisnika sustava, podnose se u elektroničkom obliku i potpisani su njegovim kvalificiranim elektroničkim potpisom.
2. Certifikat elektroničkog potpisa mora biti izdan od kvalificiranog pružatelja usluga povjerenja i mora biti valjan u trenutku potpisivanja s time da sud može u slučaju opravdanih sumnji u manipulaciju zatražiti od pružatelja usluga certificiranja provjeru valjanosti izdanog certifikata za pojedinu fizičku ili pravnu osobu.
3. Ako se podnesak ili prilog sastoji od više listova, svi listovi trebaju biti sadržani u jednoj datoteci, bez praznih listova. Svaki podnesak i prilog treba činiti cjelinu za sebe ili ako su zbog količine podataka podneseni u više datoteka potrebno je u nazivu datoteke naznačiti da čine istu cjelinu.
4. Kad se uz podnesak prilažu javne isprave koje već postoje u elektroničkom obliku, one se dostavljaju u izvorniku kao dokument elektronički potpisan od strane izdavatelja isprave.
5. Elektronički podnesci iz stavka 1. ovoga članka trebaju biti u PDF obliku, a prilozi mogu biti u bilo kojem elektroničkom obliku."
Citirani Pravilnik je donesen kako bi Republika Hrvatska kao članica Europske unije ispunila i svoju obvezu jer od 1. srpnja 2017. sve članice Europske Unije dužne su primjenjivati odredbe eIDAS Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća br. 910/2014 o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu
Prije donošenja Pravilnika donesen je Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ ("Narodne novine", broj 62/17) kojim je stavljen izvan snage Zakon o elektroničkom potpisu ("Narodne novine", broj 10/02, 80/08 i 30/14).
Tako je Kvalificirani elektronički potpis (Qualified Electronic Signature QES) – definiran kao napredni elektronički potpis koji je izrađen pomoću kvalificiranih sredstava za izradu elektroničkog potpisa i temelji se na kvalificiranom certifikatu za elektroničke potpise. Ekvivalentan je vlastoručnom potpisu i ima karakteristiku “ne-odbijanja”; a sve sukladno odredbama članaka 25 do 27 Uredbe (EU) br. 910/2014
Kvalificirani elektronički potpis stvara se prema Pravilniku o pružanju i korištenju usluga povjerenja („Narodne novine“, broj 60/19), kako to predviđa i Pravilnik o radu u sustavu eSpis („Narodne novine“, broj 35/15, 123/15, 45/16, 29/17, 112/17, 119/18, 39/20, 138/20 i 147/20), odnosno u skladu s odredbama članaka 28 do 34 Uredbe (EU) br. 910/2014.
Pored okolnosti kako je zaista odredbom članka 10. stavak 5. Pravilnika o elektroničkoj komunikaciji propisano da se elektronički podnesci podnose u PDF formatu te pored okolnosti da sud može u slučaju opravdanih sumnji u manipulaciju zatražiti od pružatelja usluga certificiranja provjeru valjanosti izdanog certifikata za pojedinu fizičku ili pravnu osobu, u smislu članka 10. stavak 2. citiranog Pravilnika valja ukazati prvostupanjskom sudu na odredbu članka 25 stavak 1. Uredbe (EU) br. 910/2014.
Naime citiranom odredbom je propisano kako se elektroničkom potpisu kao dokazu u sudskim postupcima ne smije uskratiti pravni učinak i dopuštenost samo zbog toga što je on u elektroničkom obliku ili zbog toga što ne ispunjava sve zahtjeve za kvalificirani elektronički potpis.
Ovu odredbu valja tumačiti ekstenzivno, jer je namjera donositelja Uredbe olakšati strankama pristup javnim tijelima, pa tako i sudovima. Dakle, u sumnji je li nešto potpisano ili nije kvalificiranim elektroničkim potpisom uvijek valja polaziti od predmnijeva kako je potpisano pismeno i to na valjan način. Ova predmnijeva je u biti i utemeljena na ranijem pravnom shvaćanju po kojem se nedostatci u formi sudskih pismena ne mogu tumačiti na štetu stranke, odnosno da se ni protivna stranka ne može pozivati na takve nedostatke.
Stoga je zbog pogrešne primjene materijalnog prava netočan zaključak prvostupanjskog suda o ne potpisanosti prijedloga za ovrhu i time posljedično je pogrešno prvostupanjski sud zaključio kako su ostvarene pretpostavke po kojima se smatra podnesak povučenim.
Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a u svezi odredbe članka 21. OZ-a ukinuti rješenje prvostupanjskog suda te predmet vratiti na ponovni postupak.
U Splitu 20. siječnja 2021.
Sudac:
Miho Mratović
