REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Kžm 47/2020-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca Ranka Marijana, kao predsjednika vijeća, te Ileane Vinja i Melite Božičević Grbić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Maje Ivanović Stilinović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog J. B., zbog kaznenog djela iz čl. 153. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 – ispravak, 101/17 i 118/18, dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu od 13. listopada 2020. broj Kmp-1/2020-8, u sjednici održanoj 14. siječnja 2021.,
r i j e š i o j e:
Prihvaća se žalba optuženog J. B. te se ukida pobijana presuda i predmet upućuje sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
Pobijanom presudom proglašen je krivim opt. J. B. zbog kaznenog djela silovanja iz čl. 153. st. 1. KZ/11 i osuđen na kaznu zatvora od dvije godine, uz uračunavanje vremena lišenja slobode od 10. rujna do 11. rujna 2019., sukladno čl. 54. KZ/11.
Temeljem čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 - dalje u tekstu: ZKP/08) optuženik je obavezan na plaćanje troškova kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 1.000,00 kn, u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.
Protiv te presude optuženik podnosi žalbu s dopunom po svom branitelju V. G., odvjetniku iz P., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te "pogrešne primjene KZ-a", s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, odnosno da se preinači i optuženik oslobodi optužbe.
Odgovor na žalbu nije podnesen.
Prije održavanja sjednice vijeća spis je, sukladno čl. 474. st. 1. ZKP/08, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske koje ga je u roku vratilo.
Žalba optuženika je osnovana.
Ističući žalbeni osnov bitne povrede odredaba kaznenog postupka žalitelj citira odredbu "čl. 468. st. 2. toč. 11. i st. 3. ZKP" i tvrdi da u obrazloženju prvostupanjske presude izostaju razlozi zbog kojih je sud otklonio optuženikovu obranu kao neuvjerljivu i neživotnu. U nastavku, ukazuje se da je odbijanjem dokaznog prijedloga obrane za ponovno ispitivanje oštećenice na raspravi povrijeđeno načelo kontradiktornosti i neposrednosti, kao i načelo jednakosti uporabe procesnih sredstava čime je narušeno optuženikovo pravo na pravično suđenje.
Nasuprot tome, obrazloženje pobijane presude sadrži jasne i dostatne razloge o svim odlučnim činjenicama pa tako i ocjeni vjerodostojnosti optuženikove obrane. Ocjenjujući terećenje oštećenice istinitim, kao i prihvaćanjem dokaza koji njezin iskaz potvrđuju, prvostupanjski je sud ujedno dao i razloge zbog čega ne vjeruje obrani optuženika. Drugo je pitanje što se žalitelj s takvom ocjenom prvostupanjskog suda ne slaže, što predstavlja daljnji žalbeni osnov pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
Isto tako, ocjenom prvostupanjskog postupka u cjelini ne može se zaključiti da bi optuženik bio osuđen u postupku koji nije pravičan, odnosno u postupku kojim se krše njegova temeljna prava obrane. Činjenica da je oštećenica ispitana na dokaznom ročištu pred sucem istrage u prisutnosti optuženikovog branitelja, ukazuje da je optuženik, barem u toj fazi postupka, imao mogućnost neposrednog ispitivanja i konfrontacije sa svjedokom optužbe, što zadovoljava kriterije pravičnosti postupka u cjelini. Točna je žalbena tvrdnja da se sva prava obrane, pa tako i pravo na neposrednost i kontradiktornost, u svojoj punini ostvaruju na raspravi, međutim, to treba dovesti u ravnotežu s pravima žrtve kaznenog djela protiv spolne slobode pa se, sukladno čl. 292. st. 4. ZKP/08, takva žrtva ne mora nužno ponovno ispitati. Zbog navedenog, zaključak je ovog žalbenog suda da obrazloženom odlukom o odbijanju dokaznog prijedloga obrane za ponovno ispitivanje oštećenice na raspravi nije narušeno načelo jednakosti oružja, dok prigovor žalbe u pravcu da su, osim ispitivanja optuženika, svi drugi dokazi na raspravi posredno izvedeni čitanjem, također nije odlučan budući da se obrana s takvim načinom izvođenja dokaza na raspravi izričito suglasila.
Zbog izloženih razloga, dakle, nije osnovana žalba optuženika zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, ali iste razloge treba ocijeniti u svjetlu daljnje žalbene osnove pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, koju žalitelj opravdano ističe.
U pravu je žalitelj da okolnosti konkretnog slučaja, kao i dokazna situacija u spisu, opravdavaju potrebu neposrednog ispitivanja ošt. T. P. na raspravi pa je odbijanjem tog prijedloga obrane činjenično stanje ostalo nepotpuno, a time, za sada, i pogrešno utvrđenim.
Naime, nesporno je da su optuženik i oštećenica, tada oboje približno iste mlade dobi, bili u duljoj ljubavnoj vezi tijekom koje su održavali dragovoljne spolne odnose. Također, optuženik i oštećenica suglasno opisuju da su se i kritičnog dana, kao i puno puta ranije, odvezli na parkiralište kod mjesnog groblja te su u vozilu najprije razgovarali, a potom se počeli ljubiti i maziti u koju svrhu je oštećenica, kako iskazuje, sama spustila svoje suvozačko sjedalo. Međutim, u nastavku je tražila da se optuženik makne i izrazila odbijanje spolnom odnosu što optuženik nije prihvatio nego je, usprkos tome, obavio nasilan spolni odnos na način da je, držeći joj obje ruke na leđima, prišao otraga i stavio svoj spolni organ u njezinu vaginu.
Nasuprot tome, optuženik tvrdi da je kritične prilike spolni odnos, kao i inače, bio dragovoljan, ali "možda energičniji" zbog skučenosti prostora u njegovom vozilu Seat Ibiza. Osim toga, žalitelj ukazuje da su optuženik i oštećenica, nakon navedenog događaja, nastavili komunicirati putem audio i video poziva i to u 87 navrata, kako proizlazi iz pretrage optuženikovog mobitela, tijekom kojih razgovora oštećenica iskazuje da optuženiku nije spominjala niti predbacivala nasilan spolni odnos.
Zbog toga, imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja, žalitelj s pravom ukazuje da je bilo opravdano prihvatiti njegov prijedlog i ispitati oštećenicu na raspravi kako bi se sudsko vijeće moglo bolje upoznati s relevantnim činjenicama te sveobuhvatnije ocijeniti vjerodostojnost iskaza oštećenice, kako samog za sebe, tako i u kontekstu drugih, kontrolnih dokaza koje je optužba predočila.
Ošt. T. P. je u vrijeme događaja imala nenavršenih 18 godina života te ju je kao žrtvu kaznenog djela protiv spolne slobode (iznimno) moguće ponovno ispitati, ako sud to ocijeni potrebnim. U konkretnom slučaju, punoljetna oštećenica je na poziv suda prisustvovala raspravi zajedno sa svojim opunomoćenikom, a obrana, osim prijedloga za njezino neposredno ispitivanje, nije imala drugih dokaznih prijedloga pa se ne može zaključiti da je smjerala odugovlačenju postupka. Prvostupanjski je sud odmah odbio provesti taj dokaz obrazlažući to potrebom izbjegavanja ponovne viktimizacije žrtve, iako tada još nije reproducirao snimku njezinog iskaza iz istrage, a iz podataka u spisu ne proizlazi da bi ona trpjela značajnije psihičke traume posljedicom događaja.
Zbog toga, imajući u vidu sve naprijed izložene okolnosti, odbijanjem jedinog dokaznog prijedloga obrane za neposredno ispitivanje oštećenice koja je prisustvovala raspravi, prvostupanjski je sud propustio razjasniti odlučne činjenice vezano za tijek samog događaja, pa i u pitanju kada je i na koji način oštećenica jasno izrazila svoje protivljenje spolnom odnosu te je li optuženik toga mogao biti svjestan, čime je činjenično stanje ostalo nepotpuno, a time, za sada, i pogrešno utvrđenim.
Zbog potrebe cjelovitog razjašnjenja relevantnog činjeničnog stanja, ali i zbog potrebe sveobuhvatnije ocjene vjerodostojnosti terećenja oštećenice, kao temeljnog dokaza optužbe, u pravu je žalitelj da pobijanu presudu treba ukinuti i spis uputiti sudu prvog stupnja koji će održati novu raspravu, sukladno čl. 483. st. 1. ZKP/08.
U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud izvesti sve do sada provedene dokaze ali i nove, ukoliko ih ocijeni opravdanim, te će neposrednim ispitivanjem oštećenice na raspravi omogućiti obrani da u kontradiktornom postupku razjasni sve odlučne činjenice, nakon čega će donijeti novu, na zakonu osnovanu presudu koju je dužan i valjano obrazložiti.
Zagreb, 14. siječnja 2021.
Predsjednik vijeća:
Ranko Marijan, v.r.
