REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3954/2020-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Katarine Buljan članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Branka Medančića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice I. M., OIB: …, iz Z., zastupane po punomoćnici S. J., odvjetnici u S., protiv tuženice Općine K., OIB: …, K., zastupane po punomoćniku D. G., odvjetniku u S., radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1180/2020-2 od 23. srpnja 2020., kojom je djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-5235/19-4 od 17. siječnja 2020., u sjednici održanoj 12. siječnja 2021.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1180/2020-2 od 23. srpnja 2020.,u odnosu na sljedeće pravno pitanje:
„Da li se zemljište, koje se na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 34/91; dalje u tekstu Zakon o poljoprivrednom zemljištu), odnosno na dan 24. srpnja 1991., nalazilo unutar granica građevinskog područja prema prostorno planskoj dokumentaciji, a bilo je neizgrađeno, smatra poljoprivrednim zemljištem prema odredbi članka 2. stavka 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu pa je prema članku 3. stavku 1. istog Zakona Republika Hrvatska ex lege postala vlasnik tog zemljišta?“
Obrazloženje
Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1180/2020-2 od 23. srpnja 2020., kojom je djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-5235/19-4 od 17. siječnja 2020.
Tuženica je navela da prijedlog za dopuštenje revizije podnosi u smislu odredbe čl. 385. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), zbog pravnih pitanja koje smatra važnima za odluku u ovom sporu te za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu.
U odnosu na prvo pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije, pobijana odluka ne odstupa od ustaljene prakse revizijskog suda (Rev-526/16 od 21. rujna 2016.) a nije ni riječ o pitanju u pogledu kojeg bi bilo potrebno preispitivati ustaljenu sudsku praksu, slijedom čega u odnosu na to pitanje nisu ispunjene pretpostavke dopuštenosti sukladno odredbi čl. 385.a. st. 1. ZPP-a.
U odnosu na drugo naznačeno pitanje, podnositeljica se je pozvala na odluku revizijskog suda broj Rev-474/93 od 9. ožujka 1994., te odluke drugostupanjskih sudova (presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-5932/15 od 12. srpnja 2017. i rješenje Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž Zk-342/2017 od 26. veljače 2018.) za koje navodi da se temelje na pravnom shvaćanju kojemu nije podudarno ono izneseno u pobijanoj odluci.
Vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da je naznačeno pravno pitanje važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer je riječ o takvom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse revizijskog suda.
Time su se, u odnosu na to pitanje, ispunile pretpostavke za dopuštenje revizije pa je valjalo, a na temelju odredbe čl. 387. st. 6. ZPP-a, odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.
Zagreb, 12. siječnja 2021.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v. r.
