REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Berislavićeva 11, Zagreb
Poslovni broj: 68 Pž-5584/2020-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Jagode Crnokrak, predsjednice vijeća, Ane Cvitković, sutkinje izvjestiteljice i Nikoline Mišković, članice vijeća, u predstečajnom postupku nad dužnikom TUTTI FRUTTI - FMB, društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju, usluge i trgovinu, OIB 27202871867, Krk, Brusići 16, odlučujući o žalbi vjerovnika REPUBLIKA HRVATSKA, MINISTARSTVO FINANCIJA, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci, protiv rješenja Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj St-272/2018-47 od 11. svibnja 2020. ispravljenog rješenjem Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj St-272/2018-162 od 25. svibnja 2020, 11. siječnja 2021.
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba vjerovnika Republika Hrvatska, Ministarstvo financija i ukida rješenje Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj St-272/2018-47 od 11. svibnja 2020. ispravljeno rješenjem Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj St-272/2018-162 od 25. svibnja 2020., u točki I. izreke u odnosu na utvrđenu tražbinu pod rednim brojem 109. vjerovnika Ministarstvo financija za iznos od 6.008.000,31 kn.
Obrazloženje
Rješenjem suda prvog stupnja utvrđene su i osporene tražbine u predstečajnom postupku nad dužnikom TUTTI FRUTTI - FMB, društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju, usluge i trgovinu. Utvrđene su tražbine vjerovnika pod rednim brojevima od 1. - 204., pa tako i pod rednim brojem 109. u odnosu na vjerovnika Ministarstvo financija na način da je ovom vjerovniku utvrđena tražbina u iznosu od 6.391.004,44 kn. U točki II. izreke su osporene tražbine vjerovnika (redni broj 1. - 88.) te su upućeni vjerovnici osporene tražbine, za tražbine za koje nemaju ovršnu ispravu, u parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine, dok je stečajni dužnik i povjerenik kao osporavatelj upućen u parnicu protiv vjerovnika koji za osporenu tražbinu imaju ovršnu ispravu radi utvrđivanja osnovanosti osporavanja.
Protiv dijela ovog rješenja pod točkom I. izreke kojim je utvrđena tražbina vjerovnika Ministarstvo financija pod rednim brojem 109. žali se vjerovnik Republika Hrvatska, Ministarstvo financija zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP) u vezi s odredbom čl. 10. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj 71/15 i 104/17; dalje: SZ), te predlaže rješenje u pobijanom dijelu ukinuti za iznos od 6.008.000,31 kn.
U žalbi u bitnom navodi da je podnio obrazac za prijavu tražbine vjerovnika u predstečajnom postupku te je naznačio da ima razlučno pravo za iznos od 6.008.000,31 kn, označio je imovinu koja je obuhvaćena razlučenim pravom kao i pravni osnov (založno pravo upisano na nekretnini dužnika i na pokretninama dužnika), te je ujedno izjavio da se ne odriče prava na odvojeno namirenje. Poziva se na odredbe čl. 36., čl. 38. st. 1., čl. 43. i čl. 258. st. 2. SZ-a te navodi kako je sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je utvrdio tražbinu žalitelja za iznos od 6.008.000,31 kn jer se kao razlučni vjerovnik nije odrekao prava na odvojeno namirenje.
Žalba je osnovana.
Ispitavši rješenje u pobijanom dijelu, na temelju odredbe čl. 365. ZPP-a u vezi s odredbama čl. 381. ZPP-a i čl. 10. SZ-a, u granicama žalbenih razloga te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da nije pravilno niti zakonito.
Iz dostavljenog dijela preslike spisa proizlazi kako je u prijavi tražbine od 26. listopada 2018. vjerovnik Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, prijavio dospjelu tražbinu prema dužniku u iznosu od 6.360.704,44 kn, te iznos tražbine koja dospijeva nakon otvaranja predstečajnog postupka u iznosu od 30.300,00 kn, te je u skladu s odredbom čl. 38. st. 1. SZ-a, naveo kako postoji razlučno pravo za iznos tražbine od 6.008.000,31 kn, te pravne osnove, Sporazum o zasnivanju založnog prava od 23. siječnja 2018., Prijedlog za ovrhu na nekretnini broj O-DO-342/18 od 28. svibnja 2018., Rješenje o ovrsi Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Ovr-3424/2018 od 6. srpnja 2018., rješenje Ministarstva financija o ovrsi , Klasa: UP/I-415-0272018-017501, ur. broj: 513-007-0872018-04 od 4. svibnja 2018., i dr. Naznačio je dio imovine dužnika na koji se odnosi razlučno pravo. Izjavio kako se ne odriče prava na odvojeno namirenje.
Iz navedenog proizlazi kako navedeni vjerovnik nije prijavio tražbinu kao vjerovnik, nije se odrekao razlučnog prava za tražbinu u iznosu od 6.008.000,31 kn, odnosno prava na odvojeno namirenje u skladu s odredbama čl. 38. st. 1. SZ-a zbog čega ima status razlučnog vjerovnika za navedeni iznos pa niti ne sudjeluje u predstečajnom postupku. Naime, u predstečajnom postupku izlučna i razlučna prava nisu predmet ispitivanja (čl. 46. st. 6. SZ-a), a predstečajni postupak ne utječe na pravo odvojenog namirenja razlučnih i izlučnih vjerovnika (čl. 66. st. 1. SZ-a).
Prema tome, žalitelj uopće nije podnio prijavu tražbine u predstečajnom postupku za iznos od 6.008.000,31 kn, već samo obavijest o pravu razlučnog vjerovnika sukladno odredbi čl. 258. st. 2. SZ-a.
Naime, na temelju odredbe čl. 35. st. 3. u vezi s odredbom čl. 153. SZ-a razlučni vjerovnici imaju pravo na razmjerno namirenje samo ako se odreknu odvojenog namirenja ili ako se ne uspiju odvojeno namiriti.
S obzirom na to da se žalitelj kao razlučni vjerovnik nije odrekao prava na odvojeno namirenje, nisu bile ispunjene pretpostavke za utvrđivanje tražbine žalitelja kao vjerovnika za iznos od 6.008.000,31 kn.
Slijedom navedenog sud prvog stupnja pogrešno je primijenio materijalno pravo kada je utvrđivao iznos tražbine razlučnog vjerovnika za iznos od 6.008.000,31 kn, koji se nije odrekao prava na odvojeno namirenje, pa je na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 10. SZ-a valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 11. siječnja 2021.
Predsjednica vijeća
Jagoda Crnokrak