REPUBLIKA

HRVATSKA

Visoki

trgovački

sud

Republike

Hrvatske

Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 61 Pž-5227/2020-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Ivana Mlinarić, u izvanparničnom predmetu predlagatelja dioničara L. P. d.o.o., Š., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik K. L., odvjetnik u Š., protiv protustranaka: 1. I. D., V., OIB ..., 2. L. D., V., OIB ..., 3. N. Č., Z., OIB ..., 4. M. D., V., OIB ..., 5. R. V., Š., OIB ..., 6. J. H., Š., OIB ..., radi sudskog opoziva članova nadzornog odbora i sudskog imenovanja novih članova nadzornog odbora društva A.

I. V. d.d. za turizam i ugostiteljstvo, Š., OIB ..., odlučujući o žalbi protustranaka pod 1-5 protiv rješenja Trgovačkog suda u Zadru, Stalne službe u Šibeniku poslovni broj R1-59/2020 od 10. studenoga 2020., 8. siječnja 2021.

r i j e š i o  j e

Odbijaju se žalbe protustranaka kao neosnovane i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zadru, Stalne službe u Šibeniku poslovni broj R1-59/2020 od 10. studenoga 2020.

Obrazloženje

Trgovački sud u Zadru, Stalna služba u Šibeniku je rješenjem poslovni broj R1-59/2020 od 10. studenoga 2020. prihvatio prijedlog predlagatelja dioničara L.P. d.o.o. iz Š., OIB ..., koji glasi:

„1.Sukladno čl. 257. i 260. Zakona o trgovačkim društvima opozivaju se protustranke: L. D. iz V., OIB: ... s mjesta predsjednice i člana Nadzornog odbora društva, R. V. iz Š., OIB: ... s mjesta zamjenika predsjednika i člana Nadzornog odbora društva, N. Č. iz Z., OIB: ... s mjesta člana Nadzornog odbora društva, M. D. iz V., OIB: ... s mjesta člana Nadzornog odbora društva, R. V. iz Š., OIB: ... s mjesta člana Nadzornog odbora društva, J. H. iz Š., OIB: ... s mjesta člana Nadzornog odbora društva, i to svi u društvu A. I. V. d.d. za turizam i ugostiteljstvo iz Š., OIB: ....

2. Opoziv protustranaka stupa na snagu danom donošenja ovog rješenja.

3. U Nadzorni odbor društva A. I. V. d.d

. za turizam i ugostiteljstvo iz Š., OIB: ... imenuju se: Š.

V. iz Š., OIB: ... u svojstvu člana i predsjednika Nadzornog odbora, K. L. iz Š., OIB: ... u svojstvu člana i zamjenika predsjednika Nadzornog odbora, P. P. B. iz O., OIB: ... u svojstvu člana Nadzornog odbora, R. Š. iz P., OIB: ... u svojstvu člana Nadzornog odbora, I. P. iz Š., OIB: ... u svojstvu člana Nadzornog odbora, Š. Š. iz Z., OIB: ... u svojstvu člana Nadzornog odbora, 4. Mandat novoimenovanih članova Nadzornog odbora iz točke 3. ovog rješenja počinje teći od dana donošenja rješenja i traje do izbora članova Nadzornog odbora na Glavnoj skupštini. 5. Ovo rješenje i promjene u sastavu Nadzornog odbora upisuju se u sudski registar.“

Protiv navedenog rješenja svaka protustranka je izjavila žalbu zbog svih zakonom predviđenih razloga s prijedlogom da se ono preinači i odbije prijedlog, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

U odgovoru na žalbu predlagatelj je u cijelosti osporio žalbene navode protustranaka. Predlaže odbiti žalbe kao neosnovane i potvrditi pobijano rješenje.

Žalbe nisu osnovane.

Pobijano rješenje je ispitano na temelju odredaba članka 365. u vezi s odredbom članka 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP) te članka 40. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15 i 40/19; dalje: ZTD) i paragrafa 21. pravnih pravila iz Zakona o vanparničnom postupku („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“ broj 45/34 i „Narodne novine“ broj 73/91; dalje: ZVP), u granicama žalbenih razloga i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

Žalitelji pod 1.-3. neosnovano ističu da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP-a koja postoji ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom. Suprotno žalbenim navodima, navedena povreda nije ostvarena time što im je propušteno dostaviti prijedlog od 26. svibnja 2020., rješenje ovoga suda poslovni broj Pž-3550/2020-3 od 16. rujna 2020. i predlagateljev podnesak od 26. listopada 2020. Naime, ovaj postupak pokrenut je prijedlogom predlagatelja kao jednog od dioničara društva A. I. V. d.d. za turizam i ugostiteljstvo, Š., OIB ... za opoziv članova nadzornog odbora i imenovanje novih članova nadzornog odbora od 26. svibnja 2020. koji se temelji na odredbama članaka 257. i 260. ZTD. Prema odredbama članka 40. stavka 2. ZTD-a, između ostalih, i u stvarima iz članka 257. i 260. ZTD-a, sud odlučuje u izvanparničnom postupku. Odredbama članka 40. ZTD-a, niti drugim odredbama ZTD-a nije propisana obveza suda da u stvarima članka 257. i 260. ZTD-a na koja se primjenjuju pravila o izvanparničnom postupka, dostavi prijedlog za pokretanje takvog postupka i/ili drugih podnesaka protustranci. Takva obveza nije propisana niti pravnim pravilima iz ZVP-a koja se u nedostatku posebnog zakona o sudskom izvanparničnom postupku i dalje primjenjuju kao pravna pravila u Republici Hrvatskoj (članci 1. i 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ broj 73/91). U odnosu na žalbene navode koji se tiču dostave rješenja ovoga suda poslovni broj Pž-3550/2020-3 od 16. rujna 2020. prvenstveno se ističe kako je tom odlukom ukinuto rješenje prvostupanjskog suda poslovni broj R1- 31/2020 od 16. srpnja 2020. o odbačaju prijedloga od 26. svibnja 2020. i predmet je vraćen tom sudu na ponovan postupak pa nije niti postojala obveza suda dostaviti citirano rješenje protustrankama, već samo predlagatelju čiji je prijedlog odbačen. Osim toga, protiv citiranog rješenja ovoga suda nije dopušten pravni lijek. Slijedom navedenog, eventualno propuštanje dostave citiranog rješenja ovoga suda protustrankama ne znači da su na taj način one onemogućene u raspravljanju pred sudom. Konačno, sukladno uputi ovoga suda iz citiranog rješenja ovoga suda, prvostupanjski sud je bio dužan u nastavku postupka odlučiti o osnovanosti predmetnog prijedloga, i to, a s obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o izvanparničnom postupku, na temelju činjenica i dokaza koje je dostavio predlagatelj, bez kontradiktornog raspravljanja.

Nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

Naime, točno je da članove nadzornog odbora bira glavna skupština društva (članak 256. stavak 1. ZTD-a) koja je nadležna i za njihov opoziv (članak 259. ZTD-a). Međutim, i sud može u izvanparničnom postupku imenovati, odnosno opozivati članove nadzornog odbora uz ispunjenje pretpostavki iz članka 257. ZTD-a, odnosno članka 260. ZTD-a. Tako je odredbama članka 257. ZTD-a propisano da ako u nadzornom odboru nedostaje broj članova potreban za to da bi se u njemu mogle donositi odluke, članove koji za to nedostaju imenovat će sud na zahtjev uprave, nekoga člana nadzornog odbora ili dioničara. Uprava je dužna uputiti zahtjev sudu bez odgađanja, osim ako se ne očekuje da će se broj članova nadzornog odbora na vrijeme popuniti do naredne sjednice toga odbora. Odredbama članka 260. ZTD-a, je propisano da će sud na zahtjev nadzornog odbora ili dioničara koji imaju dionice na koje otpada najmanje jedna desetina temeljnog kapitala društva ili najmanje 8.000.000,00 kn tog kapitala opozvati člana toga odbora ako za to postoji važan razlog. O postavljanju zahtjeva nadzorni odbor odlučuje običnom većinom glasova. Ako se radi o članu koji je imenovan u nadzorni odbor, zahtjev sudu mogu postaviti i dioničari koji imaju dionice na koje otpada najmanje jedna desetina temeljnoga kapitala društva ili najmanje 8.000.000,00 kn tog kapitala.

U skladu s citiranim odredbama članka 257. ZTD-a, članove nadzornog odbora imenuje sud u izvanparničnom postupku na zahtjev uprave, nekoga člana nadzornog odbora ili dioničara u slučaju kada u nadzornom odboru nedostaje broj članova potreban za to da bi se u njemu mogle donositi odluke. Dakle, osim što zahtjev za imenovanje članova nadzornog odbora koji nedostaju mora biti podnesen od strane ovlaštenog podnositelja (uprave, nekoga člana nadzornog odbora ili dioničara), što u konkretnom slučaju nije sporno, mora se raditi o situaciji da nadzorni odbor ne može donositi odluke zbog nedostatka članova, a odredbe članka 267. ZTD-a upućuju na to kada će to biti. Međutim, osim navedenih, tim odredbama, kao niti bilo kojim drugim odredbama Zakona o trgovačkim društvima nije propisan nikakav dodatni uvjet, niti ograničenje vezano uz imenovanje članova nadzornog odbora od strane suda.

Osim toga, u skladu s citiranim odredbama članka 260. ZTD-a, sud je dužan u izvanparničnom postupku opozvati članove nadzornog odbora ako za to postoji važan razlog, i to na zahtjev nadzornog odbora ili dioničara koji imaju dionice na koje otpada najmanje jedna desetina temeljnog kapitala društva ili najmanje 8.000.000,00 kn tog kapitala. Dakle, osim što zahtjev za opoziv članova nadzornog odbora mora biti podnesen od strane ovlaštenog podnositelja (nadzorni odbor ili dioničar koji ima dionice na koje otpada najmanje jedna desetina temeljnog kapitala društva ili najmanje 8.000.000,00 kn tog kapitala), što u konkretnom slučaju nije sporno, mora postojati važan razlog za opoziv. Međutim, osim navedenih, tim odredbama, kao niti bilo kojim drugim odredbama Zakona o trgovačkim društvima nije propisan nikakav dodatni uvjet, niti ograničenje vezano uz opoziv članova nadzornog odbora od strane suda. Iako zakonodavac nije naveo kakav bi to važan razlog trebao postojati za takav opoziv, jasno je da se ti razlozi moraju očitovati u osobi člana. Navedeno međutim ne znači da sud u izvanparničnom postupku može opozvati samo jednog člana nadzornog odbora već može istovremeno opozvati i više članova jer zakonom nije ograničen na opoziv jednog člana. Navedeno samo znači da u odnosu na svakog člana koji se opoziva mora postojati važan razlog. To su primjerice slučajevi gubitka povjerenja, sukoba interesa člana s interesima društva, poremećenost kolegijalnih odnosa u tijelu, odnosno kada član nadzornog odbora svojim ponašanjem i poslovanjem dolazi u nesuglasje s ostalim članovima i slično. Za opoziv člana nadzornog odbora vrijede ista ona mjerila koja vrijede i za opoziv članova uprave dioničkog društva kad se ne može očekivati da član nadzornog odbora mandat nastavi do kraja vremena na koje je izabran. Sudski put je potreban kako bi se spriječilo da u nadzornom odboru djeluje osoba koja očito to ne zaslužuje niti to odgovara interesima društva, a nije ju moguće iz njega ukloniti zbog toga što se ne može u glavnoj skupštini postići većina potrebna za opoziv, odnosno što dioničar koji je takvu osobu imenovao ima interes da ona i dalje bude članom nadzornog odbora.

U konkretnom slučaju prvostupanjski sud je, suprotno žalbenim navodima, na temelju činjenica koje je iznio predlagatelj i isprava koje je predlagatelj dostavio u prilog osnovanosti svog zahtjeva, pravilno utvrdio postojanje važnog razloga za opoziv svih šest članova nadzornog odbora u smislu odredaba članka 260. ZTD-a. Važan razlog se u konkretnom slučaju u bitnome očituje u gubitku povjerenja u članove nadzornog odbora koje se u bitnome očituje u sljedećem. Nije sporna činjenica da se protiv direktora društva (i bivšeg člana nadzornog odbora) I. D. te L. D. (predsjednice nadzornog odbora), na temelju potvrđene optužnice, vodi kazneni postupak pred Županijskim sudom u Zadru pod poslovnim brojem K- 3/2019 zbog počinjenja kaznenog djela iz članka 246. stavka 3. Kaznenog zakona radi sumnje da su protupravnim ponašanjem koje se izravno tiče postupanja sa vlasničkim udjelima sebi pribavili protupravnu imovinsku korist od najmanje 43.800.000,00 kn. Nije sporna niti činjenica da se protiv navedenih osoba, na temelju potvrđene optužnice, vodi i kazneni postupak pred Općinskim sudom u Šibeniku pod poslovnim brojem K-9/2019 zbog počinjenja kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju iz članka 247. Kaznenog zakona zbog sumnje da su protupravnim postupanjem pribavili sebi protupravnu imovinsku korist u iznosu od 9.500.000,00 kn, kao niti činjenica da su sve dionice koje eventualno imaju blokirane od strane Županijskog suda. Nije sporna niti činjenica da je protiv navedenih osoba, kao i M. D. podnesena i nova kaznena prijava radi počinjenja kaznenog djela prijevare iz članka 224. Kaznenog zakona, odnosno radi pribave nepripadne materijalne koristi od 22.219.260,33 EUR. Ne dovodeći u pitanje presumpciju nevinosti na koju se pozivaju žalitelji, vođenje navedenih kaznenih postupaka opravdano dovodi u pitanje povjerenje u članove nadzornog odbora. To pogotovo ako se uzme u obzir i postojanje obiteljskih veza između pretežitog broja (njih četiri) članova nadzornog odbora budući da je M. D. sin, a N. Č., kćer I. i L. D.. Zbog toga je posve opravdano izgubljeno povjerenje i u te članove nadzornog odbora te se opravdano postavlja i pitanje njihovog usklađenog djelovanja u vlastitu (osobnu) korist, a ne u korist društva. Opravdano se dovodi u pitanje i ostvarivanje njihovih vlastitih (osobnih) interesa, a ne interesa društva.

Očito je da je izgubljeno povjerenje i u preostala dva člana nadzornog odbora R. V. i J. H. kojima je, kao dugogodišnjim članovima nadzornog odbora, navedeno bilo poznato, a u svakom slučaju im je moralo biti poznato i koji članovi su aktivno, a ne pasivno, podržavali odluke preostalih članova nadzornog odbora pa tako i odluku o imenovanju direktora društva I. D. nad kojim su se u trenutku imenovanja u travnju 2020. već vodili kazneni postupci.

Osim toga upitna je i prodaja vlastitih dionica društva A. I. V. d.d. kao prenositelja društvima H. I. V. d.d. i R. d.o.o. kao stjecateljima čiji su računi u trenutku sklapanja Ugovora o prodaji i prijenosu dionica bili u dugotrajnoj blokadi i koja su poslovala s gubitkom, što žalitelji niti ne dovode u pitanje, a nadzorni odbor je dao suglasnost na takav prijenos što je izričito utvrđeno u člancima 5. Ugovora o prodaji i prijenosu od 3. veljače 2020. S tim u svezi se ističe kako je temeljna zadaća nadzornog odbora nadzirati vođenje poslova društva (članak 263. stavci 1. i 2. ZTD-a), što znači da nadzire rad uprave, a to podrazumijeva kako nadzor tekućeg poslovanja, tako i preventivni nadzor (nadzor donošenja odluka), a o nadzoru vođenja poslova podnosi izvješća glavnoj skupštini na način propisan odredbama članka 263. stavka 3. ZTD-a. U svakom slučaju, obavljajući poslove iz svoje nadležnosti nadzorni odbor je dužan postupati u interesu i radi dobrobiti društva radi čijeg ostvarivanja je dužan sazvati i glavnu skupštinu društva (članak 263. stavak 4. ZTD-a).

Uzevši u obzir navedeno, a s obzirom na utvrđeni gubitak povjerenja u članove nadzornog odbora, prvostupanjski sud je, suprotno žalbenim navodima, na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio odredbe članka 260. ZTD-a kada je pobijanim rješenjem opozvao članove nadzornog odbora.

Osim toga, budući da u konkretnom slučaju u nadzornom odboru nedostaje potreban broj članova, prvostupanjski sud je, suprotno žalbenim navodima, pravilnom primjenom odredaba članka 257. ZTD-a, imenovao šest novih članova nadzornog odbora koje je predložio predlagatelj, čiji je mandat privremenog karaktera, jer traje sve do izbora članova nadzornog odbora na glavnoj skupštini društva kao što je to utvrđeno točkom 4. izreke pobijanog rješenja. Svi imenovani članovi nadzornog odbora su dali javnobilježnički ovjerene izjave kojima prihvaćaju imenovanje za člana nadzornog odbora i potvrđuju kako ne postoje okolnosti iz članka 255. stavka 2. ZTD-a. Dakle, svaki novoimenovani član nadzornog odbora je potvrdio kako nije: 1. član uprave društva, 2. član nadzornog, odnosno upravnog odbora u deset društava, 3. član uprave, odnosno izvršni direktor društva koje je ovisno u odnosu na dioničko društvo, 4. član uprave, odnosno izvršni direktor drugog društva kapitala u čijem se nadzornom, odnosno upravnom odboru nalazi član uprave, odnosno izvršni direktor društva i 5. osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 239. stavka 2. ZTD-a. Tim je odredbama propisano da članom uprave može biti svaka fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. U statutu se mogu odrediti uvjeti za imenovanje članova uprave. Članom uprave ne može biti osoba: 1. koja je kažnjena za kazneno djelo zlouporabe stečaja, zlouporabe u postupku stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakonika Republike Hrvatske i to za vrijeme od pet godina po pravomoćnosti presude kojom je osuđena, s time da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne ili 2. protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana. Dajući navedene izjave svaki novoimenovani član nadzornog odbora je dakle potvrdio kako u konkretnom slučaju ne postoje okolnosti iz članka 255. stavka 2. ZTD-a čime je, između ostalog, potvrdio kako su ispunjeni i svi uvjeti iz članka 239. stavka 2. ZTD-a.

Uzevši u obzir navedeno, žalitelji svojim žalbenim navodima nisu doveli u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, dok u postupanju prvostupanjskog suda nisu uočene bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Stoga je, na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi s paragrafom 21. pravnih pravila iz Zakona o vanparničnom postupku, valjalo odbiti žalbe kao neosnovane i potvrditi pobijano rješenje.

Zagreb, 8. siječnja 2021.

Sudac

Ivana Mlinarić