Poslovni broj: Usž-2572/19-3
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Arme Vagner Popović, predsjednice vijeća, Ane Berlengi Fellner i Mirjane Čačić, članica vijeća, te sudske savjetnice Maje Novosel, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja D. T. iz O., protiv tuženika Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Z., u predmetu radi sukoba interesa, odlučujući o žalbi protiv rješenja Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: UsI- 173/19 od 8. travnja 2019., na sjednici vijeća održanoj 7. siječnja 2021.
r i j e š i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje se rješenje Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: UsI-173/19 od 8. travnja 2019.
Obrazloženje
Rješenjem prvostupanjskog suda odbačena je tužba tužitelja kao nedopuštena pozivom na odredbu članka 30. stavka 1. točke 2. Zakona o upravnim sporovima, jer ne postoje pretpostavke za vođenje upravnog spora budući da se pojedinačnom odlukom ne dira u pravo ili pravni interes tužitelja.
Protiv ovog rješenja tužitelj je izjavio žalbu kojom se poziva na Zakon o sprječavanju sukoba interesa, prema kojem u obnašanju javne dužnosti dužnosnici ne smiju svoj privatni interes stavljati iznad javnog interesa. Navodi da osporava odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa jer ni načelnik Općine A. ni Općinsko vijeće općine A. nisu mogli regulirati način korištenja privatnog automobila u službene svrhe na način na koji su to učinili. Ističe da je način korištenja privatnog automobila u službene svrhe reguliran Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o porezu na dohodak. Također se poziva na Zakon o volonterstvu te predlaže da se sa svojim mišljenjem u skladu s okolnostima aktivno uključe Nacionalni odbor za razvoj volonterstva kao i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske odnosno Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala i Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Ne predlaže način rješavanja žalbe.
Tuženik je dostavio odgovor na žalbu kojim prvenstveno osporava aktivnu legitimaciju tužitelja, a podredno osporava i osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva. Predlaže da Sud žalbu odbije kao neosnovanu.
Tužitelj je dostavio očitovanje na podneseni odgovor na tužbu tuženika te ističe da njegova aktivna legitimacija proizlazi iz Zakona o porezu na dohodak, Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te Zakona o upravnim sporovima i ponovno se poziva na Zakon o sprječavanju sukoba interesa i Zakon o volonterstvu te Pravilnik o porezu na dohodak.
Žalba nije osnovana.
Prvostupanjskim rješenjem odbačena je tužba kojom je tužitelj tražio poništenje odluke tuženika, broj 711-1-121-5-85-16/19-11-8 od 23. studenog 2018., kojom je odlučeno da istovremenim primanjem naknade za volontersko obnašanje dužnosti općinskog načelnika Općine A. i naknade za korištenje osobnog automobila za potrebe lokalnog prijevoza u službene svrhe dužnosnik I. A., župan O.-b. županije i općinski načelnik Općine A. do 26. lipnja 2017., nije počinio povredu članka 7. točke 9. Zakona o sprječavanju sukoba interesa (Narodne novine, broj 26/11., 12/12., 126/12., 48/13. i 57/15.).
Rješenje prvostupanjskog suda poziva se na odredbu članka 17. Zakona o upravnim sporovima kojom je propisano da je tužitelj u upravnom sporu fizička ili pravna osoba koja smatra da su prava ili pravni interesi povrijeđeni pojedinačnom odlukom, postupanjem javnopravnog tijela, odnosno propuštanjem donošenja pojedinačne odluke ili postupanja javnopravnog tijela u zakonom propisanom roku ili sklapanjem, raskidom ili izvršavanjem upravnog ugovora. Također se poziva na odredbu članka 39. Zakona o sprječavanju sukoba interesa kojom je propisano da je tuženik ovlašten pokrenuti postupak iz svoje nadležnosti na temelju svoje odluke, povodom vjerodostojne, osnovane i neanonimne prijave ili u slučajevima kada raspolaže saznanjima o mogućem sukobu interesa dužnosnika. O pokretanju ili nepokretanju postupka tuženik je dužan donijeti pisanu odluku te izvijestiti podnositelja prijave o svojoj odluci.
Iz podataka spisa predmeta proizlazi da tužitelj nije bio podnositelj neanonimne prijave i tuženik ga nije bio dužan izvijestiti o svojoj odluci o pokretanju ili nepokretanju postupka. Donijevši odluku u okviru svoje nadležnosti i na temelju mjerodavnih zakonskih odredbi tuženik nije povrijedio prava i pravne interese tužitelja. Naime, protivno isticanju tužitelja, pravo na osporavanje odluka tuženika ne pripada svakom građaninu odnosno poreznom obvezniku. Postupci koje provodi tuženik uređeni su Zakonom o sprječavanju sukoba interesa i vode se sukladno Zakonu o općem upravnom postupku. Pojedina pitanja upravnog postupka Zakonom o sprječavanju sukoba interesa uređena su drugačije jer je to nužno za ovo upravno područje. Tako je odredbom članka 48. Zakona o sprječavanju sukoba interesa propisano protiv kojih se odluka tuženika može pokrenuti upravni spor. Odredbom stavka 1. navedenog članka Zakona, propisano je da se upravni spor može pokrenuti protiv odluke Povjerenstva iz članka 42.-47. tog Zakona odnosno protiv odluke tuženika kojom je utvrđena povreda i izrečena sankcija. Iz navedenog proizlazi da je zakonodavac svojstvo tužitelja u upravnom sporu protiv odluke tuženika dao isključivo dužnosniku, jer bi nezakonitom odlukom tuženika kojom je utvrđena povreda Zakona o sprječavanju sukoba interesa i izrečena sankcija propisana tim zakonom dužnosniku bila povrijeđena prava i pravni interesi.
Slijedom navedenog razlozima na kojima temelji žalbu u ovom upravnom sporu tužitelj nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost rješenja prvostupanjskog suda zbog čega je na temelju odredbe članka 74. stavka 1. u svezi s odredbom članka 67. Zakona o upravnim sporovima, odlučeno kao u izreci.
U Zagrebu 7. siječnja 2021.
Predsjednica vijeća
Arma Vagner Popović, v.r.
