REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Jž-1417/2018
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja ovog suda Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog B. G., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine, broj 41/77, 55/89, 5/90, 47/90 i 29/94), odlučujući o žalbi okrivljenog podnesenoj protiv presude Prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Kaštel Sućurcu, broj: 28.PpJ-4800/17 od 2. svibnja 2018., na sjednici vijeća održanoj 7. siječnja 2021.,
p r e s u d i o j e :
I U povodu žalbe okrivljenog B. G., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda na način da se izriče:
Na temelju čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona (''Narodne novine'', broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18, dalje: PZ), okrivljeni B. G. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi),
OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE
da bi dana 4. ožujka 2017. g u 00,30 sati na području grada Splita, postupio protivno odredbi čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, na način da je remetio javni red i mir tako što je kao odgovorna osoba caffe bara „G.“ na adresi Š. I. P. P. x, gradske četvrti X., čiji je vlasnik, angažirao i omogućio reproduciranje glazbe uživo, čime je narušio noćni mir i odmor stanara okolnih stambenih jedinica, koji su zatražili intervenciju policije,
- pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
II. Na temelju čl. 140. st. 2. PZ-a, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
Pobijanom presudom okrivljeni B. G. je proglašen krivim zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci, za koji je na temelju istog propisa okrivljeniku izrečena novčana kazna u iznosu od 750,00 kuna, što je protuvrijednost od 100 EUR, time da ukoliko okrivljenik u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude plati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cjelini te je okrivljenik dužan naknaditi trošak prekršajnog postupka u iznosu od 300,00 kuna.
Protiv te presude okrivljeni B.G. je pravodobno podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga uz prijedlog da se pobijana presuda preinači i okrivljenik oslobodi od optužbe, a podredno, da se ista ukine i vrati na ponovni postupak.
Ovaj sud žalbene razloge okrivljenika nije razmatrao.
Naime, rješavajući o žalbi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. PZ-a ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelji navode u žalbi i po službenoj dužnosti, te je po službenoj dužnosti utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena povreda prekršajnog materijalnog prava iz čl. 196. toč. 1. PZ-a jer djelo činjenično opisana u izreci prvostupanjske presude, nije prekršaj.
Okrivljeni B. G. je proglašen krivim zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, odnosno, zato što je kao vlasnik caffe bara, angažirao i omogućio reproduciranje glazbe uživo, čime je narušio noćni mir i odmor stanara okolnih stambenih jedinica. Međutim, ovako opisana radnja koja se okrivljeniku stavlja na teret, po stavu ovog suda, nije djelo te po propisu ne predstavlja terećeni prekršaj.
Iz odredbe čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, proizlazi da je bitno obilježje djela prekršaja ostvario onaj „tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir“ dakle, ne sankcionira se osoba koja omogućava reproduciranje ukoliko pri tom nije vikala ili se svađala, odnosno možebitno na drugi način remetila glazbe,
javni red i mir, koje ponašanje bi se moglo podvesti pod zakonsko obilježje navedenog prekršaja.
U činjeničnom opisu prekršaja u izreci (jednako kao i u optužnom prijedlogu), nije sadržana niti jedna radnja koja bi predstavljala gore navedene konstitutivne elemente bića prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja predstavlja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja. Iz navedenog razloga, sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
Potrebno je istaknuti i da se ponašanje okrivljenika kao odgovorne osobe u ugostiteljskom objektu ne bi moglo podvesti niti eventualno pod zakonsko obilježje prekršaja iz čl. 28. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kao blaži oblik prekršaja, budući da zakonsko biće tog prekršaja ostvaruje „Odgovorna osoba u ugostiteljskoj radnji ili ugostiteljskoj organizaciji koja propusti spriječiti narušavanje reda i mira u ugostiteljskoj radnji, odnosno organizaciji, iako je to mogla učiniti bez opasnosti za sebe ili drugoga“. Dakle, protupravna radnja kod ovog djela je radnja propuštanja sprječavanja narušavanja reda i mira u ugostiteljskom objektu, što se okrivljeniku činjeničnim opisanom u optuženju (i izreci) niti ne stavlja na teret.
Stoga, ponašanje koje se okrivljeniku stavlja na teret, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude, po propisu nije prekršaj pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, povodom žalbe okrivljenika, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu te je okrivljenika za predmetno djelo oslobodio od optužbe kao u izreci ove presude.
Obzirom da je okrivljenik oslobođen od optužbe, valjalo je odlučiti i o troškovima prekršajnog postupka pa je sukladno odredbi čl. 140. st. 2. PZ-a, odlučeno da troškovi postupka u paušalnom iznosu padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Zbog navedenog, na temelju članka 207. PZ-a, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 7. siječnja 2021.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 4 (četiri) otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
