Poslovni broj: 3 Pn-232/19-44

Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Trg bana Josipa Šokčevića 17

32100 Vinkovci

OIB:77561654785

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vinkovcima, OIB:77561654785 po sucu Ivi Graovac kao sucu pojedincu, u građansko-pravnoj stvari tužitelja M. S. iz N., OIB:… zastupan po punomoćniku H. L. H. odvjetnici iz V., protiv tuženika J. o. d.d. Z., sada pod nazivom A. o. d.d. Z., OIB:…. zastupan po punomoćnicima odvjetnicima iz O. d. G. & P. iz Z., radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne, javne i usmene rasprave održane dana 26. studenog 2020. u nazočnosti punomoćnika tužitelja H. L. H. odvjetnice iz V. i punomoćnika tuženika M. V. odvjetnika iz O., te donijete i objavljene presude na ročištu za objavu održanom dana 4. siječnja 2021.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku J. o. d.d. Z., sada pod nazivom A. o. d.d. Z. OIB:… da tužitelju M. S. iz N., OIB:… isplati iznos od ukupno 30.000,00 kn zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekućom od 1. lipnja 2018. do isplate, kao i da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 13.896,20 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena – sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

Tužitelj je po punomoćniku podnio tužbu ovome sudu protiv tuženika radi naknade štete.

U tužbi navodi da je zaposlenik društva K.-I. d.o.o. V., koje je sa tuženikom sklopilo Policu osiguranja odgovornosti prema djelatnicima za štete uslijed smrti, povrede tijela ili zdravlja. Dana 9. siječnja 2018. tužitelj je nastradao na radnom mjestu u društvu K.-I. d.o.o. V., pri obavljanju redovnih poslova, kojom prilikom je došlo do teških tjelesnih ozljeda, o čemu je sastavljena i prijava o ozljedi na radu. Zbog pretrpljenih ozljeda koje je tužitelj zadobio na radu prilikom udarca poklopca betonare i nastanka trajnog invaliditeta, tužitelj se obratio tuženiku radi ispunjenja njegove ugovorne obveze odnosno radi postupanja po Polici osiguranja sklopljenoj sa poslodavcem tužitelja, međutim tuženik odbija dobrovoljno ispuniti svoju obvezu.

Tužitelj smatra da je kod njega nastupilo trajno smanjenje životne aktivnosti preko 30% te pozivom na Uvjete za osiguranje odgovornosti i sukladno Polici osiguranja, tužitelj potražuje od tuženika isplatu pripadajuće naknade s osnova osiguranja u ukupnom iznosu od 60.000,00 kn sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tj. od 1. lipnja 2018. pa do isplate. Nakon provedenog medicinskog vještačenja tužitelj potražuje isplatu iznosa od 30.000,00 kn uz pripadajuće zakonske zatezne kamate tekuće od dana 1. lipnja 2018. pa do isplate, uz naknadu troškova parničnog postupka. Tuženik u odgovoru na tužbu čini nespornom pasivnu legitimaciju, te navode tužbe da tvrtka K.-I. d.o.o. V. ima kod tuženika Policu osiguranja odgovornosti prema djelatnicima broj:… za štete uslijed smrti, povrede tijela ili zdravlja. Također čini nespornim da je tužitelj zaposlenik tvrtke K.-I. d.o.o., međutim tuženik osporava svoju odgovornost za nastanak štetnog događaja iz razloga što smatra da je do štetnog događaja došlo isključivo krivnjom tužitelja jer je postupio protivno članku 68. st. 1 Zakona o zaštiti na radu. Tuženik smatra da tužitelj nije obavljao poslove sa dužnom pažnjom, te da nije vodio računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, te je time prouzrokovao štetni događaj koji je predmet tužbe.

Kako tužitelj prilikom obavljanja poslova nije postupao dužnom pažnjom, to je isti isključivo odgovoran za nastanak osiguranog slučaja te tuženik smatra da su stečeni uvjeti da se sukladno čl. 1067. stavak 2 Zakona o obveznim odnosima tuženik oslobodi odgovornosti jer je do osiguranog slučaja došlo isključivom krivnjom tužitelja. Osim toga, kako je u prijavi o ozljedi na radu kao uzrok ozlijede navedena viša sila, tuženik smatra da za višu silu nema njegove odgovornosti. Osim osnova, tuženik osporava i visinu potraživanja tužitelja te smatra da se kod tužitelja radi o znatno manjem postotku trajnog invaliditeta.

U okviru odgovora na tužbu tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te predlaže da sud tužitelja odbije sa tužbom i tužbenim zahtjevom te ga obveže na naknadu prouzročenog troška postupka tuženiku.

U dokaznom postupku ovaj sud je izvršio uvid u priloženu Policu osiguranja broj:OV 0683011948 od 21. lipnja 2017., uvid u priloženu prijavu o ozljedi na radu, uvid u priloženi zahtjev za naknadu štete podnesen od strane tužitelja tuženiku od 7. svibnja 2018., u otpusno pismo Opće županijske bolnice Vinkovci kao i ostalu priloženu medicinsku dokumentaciju za tužitelja (listovi 14-39 spisa), uvid u priložene tablice tuženika za određivanje trajnog invaliditeta. Također je proveden dokaz saslušanjem svjedoka J. Č. i svjedoka V. I. kao i tužitelja u svojstvu stranke, izvršen uvid u priloženo uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti tužitelja od 7. siječnja 2019., provedeno je medicinsko vještačenje po sudskom vještaku dr. M. K. iz V., kao i saslušanje vještaka, izvršen je uvid u obavijest vještaka zaštite na radu G. I. dipl.ing. od 16. svibnja 2019., uvid u osobni zdravstveni karton za tužitelja (CD priložen u spisu), pročitana je dopuna nalaza vještaka dr. M. K., kao i dopuna nalaza vještaka od 4. prosinca 2019., te je izvršen uvid u daljnju medicinsku dokumentaciju za tužitelja kao i uvid u priloženu obavijest K.-I. d.o.o. V. od 17. ožujka 2020.

Na temelju provedenih dokaza i navoda parničnih stranaka sud je utvrdio da je između stranka nesporna aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja od 9. siječnja 2018. kojom prilikom je tužitelj stradao na radu i zadobio u tužbi opisane ozljede.

Također je nesporno da je u vrijeme štetnog događaja poslodavac tužitelja K.-I. d.o.o. V. imao zaključenu Policu osiguranja odgovornosti prema djelatnicima broj: … za štete uslijed smrti, povrede tijela ili zdravlja sa tuženikom kao osiguravateljem.

Između stranaka je sporan osnov i visina potraživanja tužitelja obzirom da tuženik smatra da je do štetnog događaja došlo isključivo krivnjom tužitelja koji je postupio protivno članku 68. stavak 1 Zakona o zaštiti na radu. Sporno je da li su ostvareni uvjeti propisani člankom 1067. stavak 2 Zakona o obveznim odnosima za oslobođenje tuženika od odgovornosti.

U konkretnom slučaju obveza tuženika kao osiguravatelja određena je odredbom članka 943. Zakona o obveznim odnosima (NN broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. - u nastavku teksta ZOO).

Prema odredbi članka 965. stavak 1 ZOO-a u slučaju osiguranja od odgovornosti oštećena osoba može zahtijevati neposredno od osiguratelja naknadu štete koja je pretrpjela događaje za koju odgovara osiguranik, ali najviše do iznosa osigurateljeve obveze. Tužitelj kao oštećenik neposredno se obratio tuženiku prijavom štete tj. podnošenjem odštetnog zahtjeva dana 7. svibnja 2018. koji je tuženik odbio kao neosnovan. U slučaju osiguranja od odgovornosti oštećenik može zahtijevati naknadu neimovinske štete tužbom neposredno od osiguratelja (VS Rev-270/05 od 3. 8. 2005. Izv.)

Uvidom u priloženu prijavu o ozljedi na radu proizlazi da je tužitelj osposobljen za rad na siguran način za radno mjesto montera mentalnih konstrukcija te da je kritične zgode koristio osobna zaštitna sredstva. U prijavi o ozljedi na radu navodi se da je do ozljeđivanja tužitelja došlo nesretnim slučajem pri pokušaju otvaranja pajserom poklopca betonare koji se otvorio te tužitelja udario u lice.

Na okolnosti nastanka predmetnog štetnog događaja sud je na prijedlog tužitelja saslušao predložene svjedoke J. Č. i V. I., kao i tužitelja u svojstvu stranke.

Saslušani svjedok J. Č. iskazao je kako je predmetnog dana zajedno sa tužiteljem radio na poslovima održavanja mehaničkog postrojenja. Tom prilikom obojica su koristili propisanu zaštitnu opremu koju su dobili od poslodavca i to zaštitne cipele, odijelo, naočale, rukavice i masku. Kritičnog dana radili su na popravku "betonare", velike miješalice za beton. Morali su je rastaviti kako bi utvrdili gdje je kvar, a nakon njezinog postavljanja, upalili su struju da vide je li sve uredu i kako miješalica radi. Međutim, obzirom da miješalica nije radila, oni su morali isključiti struju i pribjeći mehaničkom otvaranju poklopca na betonari. Naime, jedini način na koji se poklopac betonare u takvom slučaju može otvoriti je uz pomoć pajsera, komada željeza koji je zaoštren na vrhu. Svjedok je također iskazao kako smatra da je tom prilikom postupljeno na uobičajeni način, jer nema drugog načina da se poklopac na miješalici otvori mehaničkim putem u slučaju kada ga nije moguće otvoriti putem električne struje.

V. I., saslušan u svojstvu svjedoka izjavio je da je zaposlen kod K.-I. d.o.o. i to na radnom mjestu poslovođe i rukovodioca betonarom te je neposredno nadređeni tužitelju. Predmetne zgode bio je obaviješten da je betonara tj. miješalica za beton na remontu i da ju je potrebno sastaviti. Sastavljanje su radili tužitelj i radnik J. Č., a nakon sastavljanja miješalice on je upalio električnu struju. Međutim, kako miješalica nije počela raditi, on je isključio struju. U takvom slučaju nije bilo drugog načina da se otvori zaglavljeni poklopac na betonari, osim mehaničkim putem i to uz pomoć željeznog pajsera. Također je izjavio da se u takvim slučajevima zaglavljivanja poklopca na miješalici uvijek moralo otvarati mehaničkim putem, uz pomoć pajsera. Naime, na poklopcu miješalice nalaze se utori tako da je najlakše pajserom otvoriti poklopac na miješalici. Smatra da je tužitelj prilikom otvaranja poklopca na miješalici postupio kako se inače radi u slučajevima zaglavljenoga poklopca i potrebe njegovoga otvaranja mehaničkim putem.

Tužitelj saslušan kao stranka iskazao je kako je tom prilikom zajedno sa radnikom J. Č. po nalogu neposredno rukovoditelja obavljao remont "betonare" međutim kako se poklopac betonare zaglavio, jedini mogući način bio je da se mehaničkim putem pomoću pajsera otvori poklopac. Tom prilikom imao je svu potrebnu zaštitnu opremu, međutim kod otvaranja poklopca isti ga je udario u lice tako da su mu zaštitna kaciga i naočale uslijed siline udarca pale na pod, a tužitelj je zadobio u tužbi opisane ozljede.

Ocjenjujući iskaze saslušanih svjedoka i iskaz tužitelja kao stranke, sud iste prihvaća u cijelosti kao istinite i bez međusobnih proturječnosti. Iz njihovih iskaza utvrđeno je da je tužitelj kritične zgode opisanu radnu operaciju izvodio na način kako mu je to bilo naloženo od strane neposrednog rukovoditelja V. I., te da se radilo o uobičajenom postupku otvaranja mehaničkim putem zaglavljenoga poklopca "betonare".

U predmetnom slučaju riječ je o ozlijedi na radu prilikom korištenja željeznog pajsera za otvaranje betonskog poklopca, dakle prilikom korištenja opasne stvari te je odgovornost poslodavca tužitelja za nastalu štetu određena člankom 1063. i člankom 1064. ZOO-a, što znači da poslodavac odgovara po objektivnom kriteriju tj. kriteriju uzročnosti.

Odgovornost poslodavca tužitelja uređena je i posebnim pravnim uređenjem i to Zakonom o zaštiti na radu (NN broj: 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08, 75/09 – dalje ZZR). Prema odredbi članka 15. ZZR-a poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti, na koju ne utječu propisane obveze radnika u području sigurnosti i zdravlja na radu (stavak 1), a iznimno poslodavac se može osloboditi odgovornosti ili se njegova odgovornost može ograničiti prema općim propisima obveznog prava, ako se radi o događajima nastalim zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, odnosno više sile, a na koje poslodavac unatoč njegovoj dužnoj pažnji nije mogao utjecati (stavak 2).

Navedenim zakonskim odredbama Zakona o zaštiti na radu, koje su u odnosu na opće odredbe obveznog prava specijalne prirode, nije isključena primjena općih propisa obveznog prava međutim, do odgovarajuće primjene općih propisa obveznog prava o odgovornosti za štetu dolazi samo u dijelu kojim to nije drugačije regulirano posebnim pravnim uređenjem ZZR-a. Kako je to prethodno navedeno, odredbom članka 15. stavak 2 ZZR-a posebno je uređeno da se poslodavac iznimno može osloboditi odgovornosti ili se njegova odgovornost može ograničiti prema općim propisima obveznog prava, ako se radi o događajima nastalim zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, odnosno više sile, a na koje poslodavac unatoč njegovoj dužnoj pažnji nije mogao utjecati.

Iz priložene prijave o ozljedi na radu vidljivo je da je kao uzrok ozljeđivanja navedena viša sila, a kako je poslodavac tužitelja sa tuženikom sklopio Policu osiguranja odgovornosti prema vlastitim djelatnicima za štete uslijed smrti, povrede tijela ili zdravlja, a kojim osiguranjem je pokrivena odgovornost nastala iz djelatnosti poslodavca tužitelja, to je po ocjeni suda nesporno postojanje obveze na strani tuženika za isplatu osiguranog slučaja. Slijedom izloženog, sud nije smatrao potrebnim izvoditi dokaz vještačenjem po vještaku zaštite na radu koji dokaz je bio predložen od strane tuženika, jer kao što je spomenuto zaključena Polica osiguranja između poslodavca tužitelja tvrtke K.-I. d.o.o. V. kao osiguranika i tuženika kao osiguravatelja pokriva odgovornost osiguranika za predmetnu štetu tako da je na strani tuženika kao osiguravatelja neupitna odgovornost i obveza za isplatu nastale štete.

U pogledu visine nastale štete kod tužitelja provedeno je medicinsko vještačenje po sudskom vještaku dr. M. K. spec. kirurgu iz V.. U svom mišljenju imenovani vještak navodi da je kod tužitelja došlo do ozlijede lijevih pranazalnih sinusa te prijeloma nosnih kostiju i kostiju očne duplje lijevo, da je CT-om lica utvrđena razdernonagnječna rana medijalnog očnog kuta lijevog oka s defektom kože, prijeloma medijalnog i donjeg dijela lijeve očne duplje s pomakom ulomaka, prijeloma kosti lijevog maksilarnog sinusa s pomakom ulomaka, kao i prijeloma nosnih kostiju s pomakom ulomaka. Tužitelj trpi trajne glavobolje te tegobe sa okom. U svom mišljenju vještak konstatira da kod tužitelja postoje trajne posljedice ozljeđivanja od 5% prema točki 36a Tablica tuženika.

Na nalaz vještaka dr. M. K. tuženik nije imao primjedbe, međutim tužitelj je osporio nalaz i mišljenje vještaka navodeći kako vještak u svome nalazu nije utvrdio sve trajne posljedice kod tužitelja obzirom na primjenu tuženikovih Tablica za određivanje postotka invaliditeta.

U svojoj dopuni nalaza vještak je utvrdio da uz raniju ocjenu invalidnosti od 5% prema točki 36a Tablica tuženika, tužitelju pripada još 5% po točki 22a i 5% prema točki 43 Tablica uslijed promjene oblika piramide nosa, tako da je konačna ocjena vještaka da je kod tužitelja preostala ukupna invalidnost od 15%.

Nakon provedenog medicinskog vještačenja tužitelj je konačno postavio svoj tužbeni zahtjev potražujući isplatu iznosa od 30.000,00 kn na ime utvrđene invalidnosti. Iz priložene Police osiguranja utvrđeno je da osigurana svota za slučaj povrede tijela iznosi 200.000,00 kn, a obzirom na utvrđeni postotak od 15% invalidnosti kod tužitelja, to je tuženik u obvezi isplatiti tužitelju iznos od 30.000,00 kn koliko je to tužitelj i potraživao po konačno uređenom tužbenom zahtjevu.

Na dosuđeni iznos od 30.000,00 kn tužitelju je odobrena pripadajuća zakonska zatezna kamata tekuća od dana podnošenja odštetnog zahtjeva sukladno članku 943. stavak 4 ZOO-a, a po stopi propisanoj člankom 29. ZOO-a.

Kraj svega naprijed izloženog ovaj sud je donio odluku kao u izreci presude. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1 ZPP-a u svezi sa člankom 155. ZPP-a. Tužitelj je u cijelosti uspio sa tužbenim zahtjevom u visini od 30.000,00 kn te mu u skladu sa ovom VPS pripada parnični trošak za radnje zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to za: sastav odštetnog zahtjeva = 50 bodova (Tbr. 7 toč. 1 OT), sastav tužbe = 100 bodova (Tbr. 7 toč. 1 OT), zastupanje na pet ročišta kod suda = svako ročište po 100 bodova (Tbr. 9 toč. 1 OT), sastav tri obrazložena podneska = svaki po 100 bodova (Tbr. 8 toč. 1 OT), zastupanje na ročištu za objavu presude = 50 bodova (Tbr. 9. toč. 3 OT) koje radnje ukupno nose 1000 bodova što pomnoženo sa vrijednošću boda iznosi 10.000,00 kn (punomoćnik odvjetnik nije u sustavu PDV-a).

Tužitelju je po osnovi članka 155. ZPP-a dosuđen parnični trošak medicinskog vještačenja u ukupnom iznosu od 3.896,20 kn, tako da mu je sveukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 13.896,20 kn.

U Vinkovcima 4. siječnja 2021.

Sudac

Iva Graovac, v.r.

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Žalba se podnosi u pisanom obliku putem ovoga suda u četiri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud. Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.

DOSTAVITI:

1.Odvjetnica H. L. H., V. – punomoćnik tužitelja

2.Odvjetničko društvo G.&P., O. – punomoćnik tuženika