REPUBLIKA HRVATSKA
Broj: Pp-1048/2024-10
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Domovinskog rata 4, Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika GČ zbog prekršaja iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 114/22 i 133/23, dalje u tekstu: Zakon o sigurnosti prometa na cestama); povodom optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko – dalmatinske, Postaje prometne policije Split, broj: 211-07/24-5/2881 od 30. siječnja 2024., nakon provedene glavne rasprave zaključene 2. rujna 2026., dana 4. rujna 2026. objavio je i
p r e s u d i o j e
Okrivljeni:
GČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin G i S, rođen **.**.1994. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], SSS, zaposlen kao regionalni voditelj u rent-a-car agenciji, neoženjen, bez djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan
k r i v j e
što je 10. siječnja 2024. u 23:54 sati u [adresa] u [adresa] upravljao osobnim vozilom marke „Renault“ registarske oznake [registarska oznaka] te se, nakon što je bio zastavljen pri upravljanju navedenim vozilom, na zahtjev policijskog službenika odbio podvrgnuti ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu,
dakle, kao vozač motornog vozila odbio se podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i uređaja radi utvrđivanja prisustva u organizmu droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima ,
čime je počinio prekršaj opisan u članku 282. stavku 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 282. stavku 9. istog Zakona.
I. Na temelju citiranog propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon), okrivljeniku se
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 800,00 (osamsto) EURA
Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.
II. Na temelju članka 58. stavka 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku se
i z r i č e
ZAŠTITNA MJERA ZABRANE UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM „B“ KATEGORIJE U TRAJANJU OD 2 (dva) MJESECA
Na temelju članka 130. stavka 9. Prekršajnog zakona vrijeme trajanja mjere opreza izrečene naredbom o određivanju mjere opreza PPrP Split broj 1044171138, kojom je okrivljeniku bila izrečena zabrana upravljanja motornim vozilima svih kategorija u vremenu od 10. siječnja 2024. u 23:54 sati do 11. siječnja 2024. u 11:54 sati, uračunava se u vrijeme trajanja izrečene zaštitne mjere kao 2 (dva) dana.
Zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom počinje teći od izvršnosti presude.
III. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 60,00 (šezdeset) eura u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti ove presude.
O b r a z l o ž e n j e
1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Postaja prometne policije Split, podnijela je pod gornjim poslovnim brojem optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.
2. Postupajući po optužnom prijedlogu, ovaj sud je 10. rujna 2024. na temelju članka 229. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona protiv okrivljenog GČ izdao prekršajni nalog, jer su bili ispunjeni uvjeti iz članka 230. istog Zakona. Protiv predmetnog prekršajnog naloga okrivljenik je u zakonskom roku podnio prigovor pa ga je sud isti stavio izvan pravne snage i proveo glavnu raspravu.
3. Očitujući se o optužnom aktu, okrivljeni GČ je izjavio kako se ne smatra krivim zbog prekršaja koji mu se stavlja na teret. Dalje je u obrani naveo kako je točno da je kritične prigode upravljao osobnim vozilom marke Renault [registarska oznaka] iz smjera Trogira put Splita te se parkirao u svoje dvorište u [adresa] na adresi [adresa]. Tada su za njim došli policijski službenici nakon je već izašao iz vozila te su mu ponudili test na alkohol, a koji je odbio. Istaknuo je kako mu test na droge nisu ponudili. Test na alkohol da je odbio najviše iz razloga što su policijski službenici došli za njim u moje dvorište, a što je smatrao da nije primjereno.
3.1. Ponovno ispitan pred drugim sucem, okrivljenik je istaknuo kako ostaje u cijelosti kod svoje ranije obrane. Dodaje kako je policijski službenik pristupio u njegovo dvorište bez njegovog pristanka, a riječ je o otvorenom dvorištu – parkiralištu na koji se pristupa sa stare kaštelanske ceste, tj. [adresa]. Ističe kako sigurno ne bi odbio test da je znao koje su pravne posljedice. Dodaje kako kritične prigode nije konzumirao alkohol iako je policajcima rekao da jest, a sve revoltiran njihovim prema njegovom mišljenju neprimjerenim postupanjem.
4. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao prigovor na prekršajni nalog, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu i izvješće o počinjenom prekršaju te je pregledana fotografija mjesta događaja pribavljena s "Google maps". Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, odakle je vidljivo da je okrivljenik prethodno jednom osuđen zbog prekršaja iz članka 53. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
5. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, Sud smatra nesporno utvrđenim da je okrivljeni GČ utužene prigode počinio prekršaj, činjenično opisan i pravno označen kao u izreci presude.
6. Odredbom članak 282. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da policijski službenik, obavljajući poslove iz članak 4. stavak 1. ovog Zakona, može vozača i drugog sudionika u prometu na cesti podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstva i uređaja (alkometar i dr.) radi utvrđivanja prisustva u organizmu alkohola, droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima, a potom, po potrebi, i odvesti u zdravstvenu ustanovu na vađenje krvi i uzimanja urina ili na liječnički pregled.
6.1. Odredbom članak 282. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da su osobe iz stavak 1., 2. i 3. ovog članka dužne postupati prema zahtjevima policijskog službenika.
6.2. Odredbom članak 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 2.650,00 eura ili kaznom zatvora do 60 dana kazniti za prekršaj vozač motornog vozila i instruktor vožnje koji odbije podvrgnuti se ispitivanju ili liječničkom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina.
7. Dakle, okrivljenik ne spori da se kao vozač automobila odbio podvrgnuti ispitivanju radi utvrđivanja prisustva alkohola u organizmu, unatoč izričitom zahtjevu policijskog službenika. Okrivljenik to opravdava pravno irelevantnim razlozima, navodeći kako je bio revoltiran postupanjem policijskih službenika koji su „ušli u njegovo dvorište bez njegovog pristanka“. Suprotno ovakvom stajalištu okrivljenika, Sud smatra kako je postupanje policijskih službenika u konkretnom slučaju bilo potpuno legitimno. Naime, iz pribavljene fotografije mjesta događaja razvidno je da nije riječ o nikakvom dvorištu u užem smislu riječi, nego parkiralištu ispred poslovnog i privatnog prostora koje se nalazi neposredno uz javnu prometnicu, s koje se može neometano, bez ikakve ograde i prepreka, pristupiti na isto. Iz tog razloga su policijski službenici imali zakonsku ovlast pristupiti na navedeno parkiralište i postupanjem prema okrivljeniku nisu kršili njegova ustavna ni zakonska prava, prije svega pravo na dom i privatnost, što on u suštini u svojoj obrani implicira. Osim toga, mora se primijetiti kako je krajnje neuvjerljiva i neživotna okrivljenikova tvrdnja da je policajcima rekao da je konzumirao alkohol, opet revoltiran njihovim postupanjem, iako ga zapravo nije konzumirao. Stoga, kako je okrivljenik kritične prigode nedvojbeno odbio testiranje zatraženo od policijskih službenika, na taj način je ostvario sva obilježja prekršaja za koji je proglašen krivim, s tim da se ponovno ističe kako su njegovi unutarnji motivi i razlozi potpuno irelevantni za ostvarenje obilježja prekršaja.
8. Sud je zadržao pravnu kvalifikaciju tužitelja, ali je izmijenio činjenični opis sukladno rezultatima dokaznog postupka, odnosno obrani samog okrivljenika, pa ga je proglasio krivim za odbijanje ispitivanje na prisutnost alkohola, a ne droga u organizmu. S obzirom na to da je riječ o djelu iz iste zakonske odredbe s istom propisanom sankcijom, na ovaj način nije došlo do prekoračenja optužbe.
8.1. Konačno, budući da je okrivljenik priznao sve odlučne činjenice kojima se ostvaruju obilježja prekršajnog djela, nije bilo potrebe za pozivanjem i ispitivanjem svjedoka SČ, policijskog službenika koji je utvrdio prekršaj. Isto tako, kako su okolnosti na koje je predložen svjedok PČ (mjesto i tijek komunikacije okrivljenika i policijskih službenika) utvrđene drugim dokaznim sredstvima, prije svega na temelju fotografije mjesta događaja pribavljene s aplikacije „Google maps“, nije bilo potrebe postupak opterećivati njegovim ispitivanjem. Iz tog razloga Sud je odustao od njihovog ispitivanja, odnosno na temelju 421. stavka 1. točke 4. Zakona o kaznenom postupku odbio dokazni prijedlog obrane kao odugovlačeći.
9. Prilikom odabira vrste i mjere sankcije okrivljeniku, Sud je kao olakotnu okolnost uzeo u obzir njegov stupanj krivnje, koji je s obzirom na sve naprijed opisane okolnosti prekršaja na razini nehaja; dok je kao otegotna okolnost tretirana njegova kažnjavanost za istovrsni prekršaj. Polazeći od značaja olakotnih okolnosti, sud smatra opravdanim u konkretnom slučaju primijeniti institut ublažavanja kazne u smislu u smislu članka 37. stavka 3. Prekršajnog zakona, slijedom čega je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu nižu od posebnog minimuma propisanog za predmetni prekršaj. Na taj način će se prema stajalištu suda adekvatno postići svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.
10. Sud je na temelju članka 58. stavka 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju 2 (dva) mjeseca, smatrajući kako u konkretnom slučaju postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Naime, osim što je okrivljenik već kažnjavan zbog prekršaja iz oblasti prometa, prekršaj koji mu se stavlja na teret predstavlja teži oblik kršenja prometne discipline koji ukazuje na određenu neodgovornost kod okrivljenika kao vozača, a time i na spomenutu opasnost. Iz tog razloga je primjena ove zaštitne mjere nužna radi otklanjanja uvjeta koji omogućavanju, odnosno poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja . Sud je predmetnu mjeru izrekao u manjem trajanju od predloženog, vodeći se procijenjenim stupnjem opasnosti.
10.1. Navedena zaštitna mjera započinje teći po izvršnosti ove presude, s tim da se na temelju članka 130. stavka 9. Prekršajnog zakona vrijeme trajanja mjere opreza zabrane upravljanja motornim vozilima, na osnovi naredbe Postaje prometne policije Split u trajanju od 12 sati, ima uračunati u vrijeme zabrane upravljanja kao 2 (dva) dana zabrane.
10.2. Napominje se kako okrivljenik status svoje vozačke dozvole može provjeriti i na internetskim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske www.mup.hr u rubrici pod nazivom "Kutak za vozače".
11. Na temelju u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka.
Split, 4. rujna 2026
Sudac
Mario Bakota, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 (osam) dana od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi u pisanoj formi putem ovog Suda, u dva ista primjerka.
Dostaviti: okrivljeniku, tužitelju, u spis
