REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Ovr Ob-81/26-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari mlt. ovrhovoditelja ČŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po zakonskoj zastupnici i majci SŽ, oboje iz [adresa], protiv ovršenika RŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te za odgodu izdavanja naloga za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate, 4. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I Odbija se prijedlog ovršenika za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine pred Financijskom agencijom na temelju ovršne isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-1228/17-30 od 18. studenoga 2019., iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 2. Ovršnog zakona.

II Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine pred Financijskom agencijom na temelju ovršne isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-1228/17-30 od 18. studenoga 2019.

z a k lj u č i o j e

Upućuje se ovršenik da u roku od 15 dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine na temelju ovršne isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-1228/17- 30 od 18. studenoga 2019. za tražbine dospjele u razdoblju od veljače do srpnja 2026., iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 7. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 10. kolovoza 2026. podnio ovom sudu sadržajno prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate, te prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem ovršne isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-1228/17-30 od 18. studenoga 2019.

2. U prijedlogu u bitnome navodi da je zakonska zastupnica mlt. ovrhovoditelja podnijela Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu 31. srpnja 2026. kojim traži naplatu iznosa od 256,55 EUR na temelju presude ovog suda poslovni broj P Ob-1228/17-30 od 18. studenoga 2019. Navodi da ne postoje zakonski uvjeti za zapljenu i prijenos, jer točka I izreke presude ovog suda poslovni broj P Ob - 1228/17-30 od 18. studenoga 2019. nije izvršiva, a na temelju koje se traži naplata iznosa od 256,55 EUR za razdoblje od veljače do srpnja 2026. Ujedno navodi da mlt. ovrhovoditelj ne živi više s majkom SŽ, radi čega se pred ovim sudom vodi postupak, te je naplata na temelju navedene presude grubo kršenje navodnog prava koje zakonska zastupnica i majka navodno ima. S obzirom da iz vlastoručne izjave mlt. ovrhovoditelja proizlazi da zakonska zastupnica i majka SŽ nema pravo na isplatu, predlaže sudu donijeti rješenje kojim će odgoditi prijenos za korist zakonske zastupnice i majke SŽ na temelju presude ovog suda poslovni broj P Ob-1228/17-30 od 18. studenoga 2019. za razdoblje od veljače do srpnja 2026., odnosno podnosi prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.

3. Mlt. ovrhovoditelj protivi se prijedlogu ovršenika za odgodu ovrhe i proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim. Navodi da je točno da je podnesen zahtjev za izravnu naplatu na temelju pravomoćne i ovršne presude ovog suda poslovni broj P Ob-1228/17-30 od 18. studenoga 2019., a da između stranka ne postoji niti jedna druga odluka koja bi regulirala drugač iji odnos stranaka. Stoga, predlaže sudu odbiti prijedloge ovršenika.

4. Odredbom čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. ovoga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena naplata protiv njega, ovršenik može predložit i sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Nadalje, stavkom 2. istog članka propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz st. 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

5. Nesporno je da se pred Financijskom agencijom u postupku izravne naplate provodi prisilna naplate tražbine na novčanim sredstvima ovršenika po zahtjevu mlt. ovrhovoditelja, zastupanog po zakonskoj zastupnici i majci IŽ, na temelju ovršne isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-1228/17-30 od 18. studenoga 2019., a kojom je određeno ovršeniku doprinositi za uzdržavanje mlt. ovrhovoditelja iznos od 256,55 EUR (1.933,00 kn) mjesečno, počevši od 21. studenoga 2017. nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti, koji iznosi dospijevaju do 15.og u mjesecu za tekući mjesec s pripadajućim zateznim kamatama, za dospjele nepodmirene obroke uzdržavanja za veljaču, kolovoz, rujan i studeni 2025., te za razdoblje od veljače do srpnja 2026. Navedena presuda postala je pravomoćna 10. ožujka 2020. i ovršna 17. lipnja 2020.

6. U odnosu na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenik se poziva na žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 2. OZ-a te je ovaj sud stava kako ovršenik svojim navodima nije dokazao da bi taj žalbeni razlog bio ispunjen, jer je presuda ovog suda poslovni broj P Ob-1228/17-30 od 18. studenoga 2019. postala pravomoćna 10. ožujka 2020. i ovršna 17. lipnja 2020. te kako ovršenik svojim navodima nije dokazao da je ispunjen navedeni žalbeni razlog, valjalo je njegov prijedlog u tom dijelu odbiti kao neosnovan te odlučiti kao u točki I izreke rješenja.

7. U odnosu na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenik se poziva i na žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ-a, te s obzirom da je mlt. ovrhovoditelj u cijelosti osporio postojanje navedenog žalbenog razloga, kao i na neispunjenost pretpostavki iz odredbe čl. 52. st. 4. OZ- a, to je primjenom odredbe čl. 52. st. 3. OZ-a sud odlučio kao u izreci ovog zaključka.

8. Prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ovršenika nije osnovan.

9. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1. do 11. navedenog članka OZ-a. Navedena odredba konkretno znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjeni uvjeti iz te odredbe. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u odredbi čl. 65. st. 1. toč. 1. do 11. OZ-a.

10. Ovršenik je podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu sukladno odredbi čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a. U pogledu tog istog uvjeta (prijedloga za proglašenje) sud je zaključkom ovršenika uputio u parnicu kako je to obrazloženo u točki 7. ove odluke.

11. U odnosu na drugi uvjet za odgodu, i to nastanak nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, ovršenik prema ocjeni ovog suda, uvodno opisanim navodima, nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi, trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu odnosno da je odgodom potrebno spriječiti nasilje, a sve u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a. Naime, pokretanje postupka izravne naplate i sama provedba ovrhe ne može se smatrati razlogom nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, niti je ovršenik učinio vjerojatnim da provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

12. Nadalje se ističe kako je potrebno navesti da čak i kada je ispunjena pretpostavka iz čl. 65. st. 1. OZ-a i jedna od pretpostavki iz čl. 65. st. 1. toč.1. do 11. OZ-a, sud nije dužan prihvatiti prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe. Nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete odnosno nasilje, u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a, su okolnosti koje moraju postojati u trenutku provedbe ovrhe te se kao ispunjeni uvjet za odgodu u tom smislu ne može uzeti šteta koja bi tek trebala nastati u budućnosti.

13. Ovršenik, osim što predlaže odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, nije priložio nikakve dokaze koje bi ukazivale na nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.

14. Za odgodu izravne naplate ne traži se postojanje bilo kakve štete, već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik (neovisno o visini štete koja bi mogla nastati) ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditeljice ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće. Dakle, vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ovisi prvenstveno o sposobnosti mlt. ovrhovoditelja da eventualnu štetu nadoknadi. Ovršenik nije dostavio nikakve dokaze koji bi učinili vjerojatnim da mlt. ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti nadoknaditi štetu te da bi iz toga proizlazila vjerojatnost nemogućnosti nadoknade štete. Ovršenik samo paušalno predlaže odgodu ovrhe, ne iznoseći uopće tvrdnje da bi provedbom ovrhe istome nastala šteta, i to takva koja bi bila teško nadoknadiva.

15. Slijedom navedenog, a s obzirom da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, nije ispunjena pretpostavka iz odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a, dok ispunjenje uvjeta propisanog odredbom čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a nije dostatno za odgodu ovrhe, te je sud odbio prijedlog ovršenika kao neosnovan i odlučio kao u točki II izreke ovog rješenja.

U Zagrebu 4. rujna 2026.

Sudac

Nataša Marahovec Kantarević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja stranka može u roku 8 dana od dana primitka pismenog otpravka rješenja podnijeti žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda e- komunikacijom, odnosno pisanim putem u četiri primjerka za sud i protivnu stranu. Protiv zaključka nije dopuštena žalba (čl. 11. st. 5. OZ-a).

DN-a

1. ZZ ovrhovoditelja

2. Ovršeniku uz podnesak od 1.9.2026.