Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž Ovr-354/2025-16

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Barbari Bosner, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Sunny Bay Apartments, društvo s ograničenom odgovornošću za građenje, poslovanje nekretninama, turistička agencija, OIB 69052349009, Kralja Tomislava 70, Crikvenica, zastupanog po punomoćniku Ivu Brkiću, odvjetniku u Zadru, protiv ovršenika ĆRU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe na nekretnin i, rješavajući žalbu ovršenika izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-1092/2023-16 od 3. prosinca 2024., 4. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

Usvaja se žalba ovršenika i ukida rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-1092/2023-16 od 3. prosinca 2024., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe od 28. studenog 2024. kao neosnovan.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu podnosi ovršenik pozivajući se na sve zakonske žalbene razloge iz odredbe čl. 353. st. 1. t. 1.-3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25- dalje: ZPP) koji se primjenjuje na temelju odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 dalje OZ), s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine.

2.1. Treba napomenuti da je ovršenik naknadno, nakon podnošenja žalbe, u spis ovog predmeta uputio podneske i prilagao isprave, a koje ovaj žalbeni sud nije razmatrao jer su dostavljeni nakon proteka roka za žalbu.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud utvrđuje da je rješenjem o ovrsi od dana 9. listopada 2023. godine odredio ovrhu protiv ovršenika, temeljem pravomoćne i ovršne isprave, pravomoćnog i ovršnog rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj 77 Ovr-106/2023 od 16. ožujka 2023. radi naplate glavnice u iznosu od 26.836,68 eura, na nekretnini ovršenika, stanu u [adresa] koji se nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oznake kuća i dvor, dvorište površine 495 m2, kuća površine 335 m2, ukupne površine 830 m2, upisan u zk. ul. [broj ZK uloška]. suvlasnički dio 301/10000, etažno vlasništvo (E-...), stan na ... katu ukupne površine 44,10 m2, etažna jedinica ... u elaboratu obojeno narančastom bojom, što je u odnosu na cijelu površinu građevine 3% dijela, koji se sastoji od: dnevnog boravka s kuhinjom površine 18,20 m2, sobe površine 8,70 m2, terase površine 6,30 m2, hodnika površine 7,10 m2, kupaone površine 3,80 m2, uknjiženog prava vlasništva ovršenika ĆRU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za cijelo, utvrđenjem vrijednosti navedene nekretnine, njezinom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom, a koje rješenje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, posl. br. Gž Ovr-291/2023 od 8. prosinca 2023. Nadalje, utvrđuje da je ovršenik podneskom od 28. studenog 2024. podnio prijedlog za odgodu ovrhe u kojem ističe da je protiv ovrhovoditelja pokrenuo parnični postupak kod toga suda pod poslovnim brojem P-159/22 te da o tome ovisi tijek ovršnog postupka, da je to njegova jedina nekretnina te se poziva na Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i zaštitu nepovredivosti doma, ukazujući da ako parnica bude okončana u njegovu korist da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu i tešku štetu kao i da bi se odgodom ovrhe spriječilo nasilje, a u odnosu na taj prijedlog da se ovrhovoditelj istom usprotivio.

6. Ocjenjujući osnovanost prijedloga u primjeni čl. 65. st. 1. OZ -a prvostupanjski sud je utvrdio da je pokretanjem parničnog postupka poslovni broj P - 159/22 ispunjena jedna od kumulativnih pretpostavki za odgodu ovrhe u smislu čl. 65. st. 1. toč. 1-8 OZ-a, međutim da ovršenik u prijedlogu za ovrhu nije naveo kakvu bi konkretnu štetu provedbom ovrhe pretrpio, niti u čemu bi se ona sastojala, a u odnosu na ovršenikove navode da se radi o njegovoj jedinoj nekretnini iste je ocijenio paušalnim budući da je uvidom u JRO podatke utvrdio da ovršenik ima prebivalište na drugoj adresi u [adresa]. Slijedom toga, prvostupanjski sud zaključuje da nisu ispunjene kumulativno propisane pretpostavke za odgodu ovrhe iz čl. 65. OZ-a zbog čega je prijedlog ovršenika odbio kao neosnovan.

7. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih razloga, a pazeći po službenoj dužnosti na povrede iz čl. 365. stavka 2. ZPP-a, u vezi s odredbom čl. 381. ZPP-a, koji se propisi primjenjuju u ovršnom postupku sukladno odredbi čl . 21. st. 1. OZ-a, ovaj sud utvrđuje kako donošenjem pobijanog rješenja niti jedna od bitnih postupovnih povreda odredaba tog zakona nije ostvarena.

8. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ukoliko je udovoljeno i nekom od razloga navedenih u točkama 1. - 11. citiranoga članka, a koji se uglavnom ogledaju u podnošenju pravnih lijekova ili tužbi protiv odluka na temelju kojih je određena ovrha.

9. Iz citirane zakonske odredbe proizlazi da pretpostavke za odgodu ovrhe na prijedlog ovršenika moraju biti kumulativno ispunjene da bi takav prijedlog bio osnovan, te bi ovom sudu bio prihvatljiv zaključak prvostupanjskog suda da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje , s time da prema ocjeni ovog suda ne bi bila ispunjena ni neka od pretpostavki u smislu čl. 65. st. 1. toč. 1.-11. OZ-a budući da iz stanja spisa predmeta, obrazloženja rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-106/23 od 16. ožujka 2023. (list 5-11 spisa) proizlazi da se postupak poslovni broj P-159/22 vodi radi isplate tražbine ovršenika kao tužitelja na temelju ugovora o posredovanju, pa dakle ne bi bila riječ o postupku kojim bi se pobijala odluka na temelju koje je određena ovrha.

10. Međutim, s obzirom da je ovršenik u prijedlogu za odgodu ovrhe sadržajno istaknuo prigovor prava na dom, prvostupanjski sud je taj prigovor trebao ocijeniti na način da je pomoću testa razmjernosti trebao odvagnuti interes osobe kojoj prijeti gubitak doma nasuprot cilju koji se želi postić i. Naime, prvostupanjski sud je dužan ispitati da li nekretnina koja je predmet ovrhe predstavlja dom ovršenika i da li provođenje ovrhe na toj nekretnini predstavlja miješanje u njegovo pravo na dom, te ako to utvrdi, provesti test razmjernosti pomoću tri eliminacijska pitanja i to je li miješanje u pravo na dom u skladu sa zakonom, je li to miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja te je li miješanje razmjerno i nužno u demokratskom društvu, a pri čemu će prvostupanjski sud voditi računa o sljedećim okolnostima: imovinskim prilikama ovršenika, vlasništvu drugih nekretnina ovršenika i sl. Negativan odgovor na jedno od eliminacijskih pitanja znači da je riječ o povredi prava na dom iz članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“-Međunarodni ugovori br. 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17). Pri tome, prvostupanjski sud je radi utvrđivanja relevantnih činjenica ovlašten održati ročište u skladu s čl. 7. st. 2. OZ-a.

11. Budući da prvostupanjski sud nije proveo test razmjernosti u odnosu na istaknuti prigovor prava na dom ovršenika, to je na temelju čl. 380. toč. 3. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a trebalo ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

12. Prvostupanjski sud će u ponovnom postupku, provesti test razmjernosti, te donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku. U vezi toga treba napomenuti da je teret dokaza da je riječ o domu ovršenika i da provedbom ovrhe – prodajom nekretnine čija je redovna posljedica iseljenje dolazi do miješanja u njegovo pravo na dom na ovršeniku, dok je u odnosu na pitanje je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja i je li miješanje nužno u demokratskom društvu, teret dokaza na ovrhovoditelju.

U Rijeci 4. rujna 2026

Sutkinja

Barbara Bosner