Poslovni broj: P-2232/2024-26

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sucu Silvani Klisović, u pravnoj stvari tužitelja: UH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Luki Marčiću, odvjetniku u Šibeniku, protiv tuženika: ad.1) REPUBLIKA HRVATSKA zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, Stjepana Radića 81, Šibenik, OIB: 52634238587 i ad.2) GRAD VODICE, OIB: 74633363090, Ul. Čaće Ive 8, 22211 Vodice, kojeg zastupa ZOU Ante Burić i Ivana Koudela iz Šibenika, radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 25. kolovoza 2026.g., u nazočnosti punomoćnika stranaka, a na ročištu održanom povodom objave presude dana 4. rujna 2026.g.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj UH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] Ⅱ 28 A, [adresa], stekao pravni osnov za stjecanje prava vlasništva dijela nekretnine kat. čest. br. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], koji je na geodetskom situacijskom snimku koji su izradili Kvadrati više d.o.o. označen slovima I-J-K-P-I, površine 1.091 m2, za koji je rezerviran podbroj 160/133, K. O. [katastarska općina] i dijela nekretnine kat. čest. br. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], koji je na istom geodetskom situacijskom snimku označen slovima O-L-M-N-O, površine 2.249 m2, za koji je rezerviran podbroj 417/198, K. O. [katastarska općina], a što u cijelosti odgovara skici mjesta očevida koju je izradio ČH, dipl. ing. geod. 09.06.2026. godine, a koje skice čine sastavni dio ove presude.

II. Temeljem ove presude i nakon provedbe prijavnog lista, tužitelj UH, OIB: [osobni identifikacijski broj], ČISTA [adresa] Ⅱ 28 A, ČISTA ELIKA, VODICE, ovlašćuje se na nekretninama iz točke I. ove presude zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i za cijelo uz istodobno brisanje istog prava s imena: 1. Vlasnički dio: 1/1 REPUBLIKA HRVATSKA.

III. Utvrđuje se da je tužitelj UH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] Ⅱ [adresa], stekao pravni osnov za stjecanje prava vlasništva dijela nekretnine kat. čest. br. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], koji je na geodetskom situacijskom snimku koji su izradili Kvadrati više d.o.o. označen slovima P-K-L-O-P, površine 326 m2, za koji je rezerviran podbroj 2444/18, K. O. [katastarska općina], a što u cijelosti odgovara skici mjesta očevida koju je izradio ČH, dipl. ing. geod. 09.06.2026. godine, a koje skice čine sastavni dio ove presude.

IV. Temeljem ove presude i nakon provedbe prijavnog lista, tužitelj UH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] Ⅱ 28 A, ČISTA [adresa] se ovlašćuje na nekretnini iz točke III. ove presude zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i za cijelo uz istodobno brisanje istog prava s imena: 1. Vlasnički dio: 1/1 OPĆENARODNA IMOVINA 2.1 kao organ upravljanja upisuje se: N.O. OPĆINE VODICE.

Obrazloženje:

1. Tužitelj u tužbi i tijekom raspravljanja navodi da je predmet ove tužbe dio kat. čest. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji je na geodetskom situacijskom snimku koji su izradili Kvadrati više d.o.o. označen slovima I-J-K-P-I, površine 1.091 m2, za koji je rezerviran podbroj 160/133, K. O. [katastarska općina], dio kat. čest. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji je na istom geodetskom situacijskom snimku označen slovima P-K-L-O-P, površine 326 m2, za koji je rezerviran podbroj 2444/18, K. O. [katastarska općina] i dio kat. čest. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji je na istom geodetskom situacijskom snimku označen slovima O-L-M-N-O, površine 2.249 m2, za koji je rezerviran podbroj 417/198, K. O. [katastarska općina]. Izvorno da su predmetne nekretnine bile vlasništvo OH (pradjeda tužitelja) koji da je za života izvršio usmenu materijalnu diobu kojom su predmetne nekretnine pripale njegovog sina CH (djeda tužitelja), da sukladno Rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj O-851/98 od dana 13.04.1999. godine donesenom iza smrti OH, zakonski nasljednik pok. OH je njegov sin TH. U međuvremenu da je TH preminuo, a njegova supruga IH da je izjavom ovjerenom od strane javnog bilježnika Mire Grbac poslovni broj: OV-12131/2024 od dana 05.12. 2024. godine priznala pravo vlasništva tužitelja na predmetnim nekretninama. Iza smrti CH (djeda tužitelja) predmetne nekretnine da su temeljem nasljeđivanja pripale njegovoj supruzi GH, sinu ŽH i kćeri U ([adresa]) Biluš i to svakome po 1/3 dijela, sukladno Rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj: O.650/95, od dana 15. studenog 1995. godine. Nakon toga da je preminula GH, a njezini nasljednici da su njezin sin ŽH (otac tužitelja) i kćer U ([adresa]) Biluš, koja da je ustupila svoj nasljedni dio na nekretninama (koje su joj pripale iza smrti majke GH) svome bratu ŽH, sukladno Rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika Aljoše Gojanovića poslovni broj O-483/13 UPP/OS-83/13-6 od dana 17. veljače 2014. godine. Iza 1995. godine su KH, teta tužitelja, ŽH, otac tužitelja i tužitelj da su izvršili usmenu materijalnu diobu kojom su predmetne nekretnine pripale tužitelja. KH da je priznala pravo vlasništva tužitelja na predmetnim nekretninama izjavom ovjerenom od strane javnog bilježnika Mire Grbac poslovni broj: OV-11833/2024 od dana 27.11. 2024. godine. Predmetne nekretnine da predstavljaju kompleks koji je u cijelosti ograđen suhozidom, a 2000. godine da su postavljeni željezni koci povezani žicom. Dio nekretnine kat. čest. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji je na geodetskom situacijskom snimku koji su izradili Kvadrati više d.o.o. označen slovima I-J-K-P-I, površine 1.091 m2, za koji je rezerviran podbroj 160/133, K. O. [katastarska općina] i dio kat. čest. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji je na istom geodetskom situacijskom snimku označen slovima O-L-M-N-O, površine 2.249 m2, za koji je rezerviran podbroj 417/198, K. O. [katastarska općina], u naravi da predstavljaju maslinik u kojemu je u periodu iza Domovinskog rata zasađeno cca 80 maslina. Prije početka Domovinskog rata predmetne nekretnine da su predstavljale pašnjak za stoku (ovce i koze), a na terenu se nekada nalazila i sjenica za stoku. Tužitelju, a ni njegovim pravnim prednicima nitko da nije osporavao pravo vlasništva na predmetnim nekretninama. Tuženik ad.1. da je pasivno legitimiran u odnosu na dio kat. čest. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji je na geodetskom situacijskom snimku koji su izradili Kvadrati više d.o.o. označen slovima I-J-K-P-I, površine 1.091 m2, za koji je rezerviran podbroj 160/133, K. O. [katastarska općina] i dio kat. čest. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji je na istom geodetskom situacijskom snimku označen slovima O-L-M-N-O, površine 2.249 m2, za koji je rezerviran podbroj 417/198, K. O. [katastarska općina]. Tuženik ad.2. da je pasivno legitimiran u odnosu na dio kat. čest. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji je na geodetskom situacijskom snimku koji su izradili Kvadrati više d.o.o. označen slovima P-K-L-O-P, površine 326 m2, za koji je rezerviran podbroj 2444/18, K. O. [katastarska općina]. Tužitelj da se obratio tuženiku ad.1) sa zahtjevom za mirno rješenje spora, te je nadležno državno odvjetništvo odbilo takav zahtjev čime su se ispunile procesne pretpostavke za podnošenje ove tužbe. Naposljetku da ovom tužbom, tužitelj traži od suda da mu se prizna njegovo neprijeporno izvanknjižno vlasništvo, pa predlaže, da prihvati njegov tužbeni zahtjev pobliže opisan u izreci ove presude.

2. Tuženica ad.1) Republika Hrvatska zastupana po zamjeniku zakonskog zastupnika protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da dokaza na koje se tužitelj u tužbi poziva ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, odnosno tužitelj u prvom redu da nije priložio niti jedan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da bi on ili njegovi prednici bili vlasnici dijelova predmetnih nekretnina. U historijatu tužbu tužitelj da navodi kako je dijelove predmetnih nekretnina stekao usmenom materijalnom diobom s ŽH i KH, međutim da nije jasno koji je pravni osnov stjecanja suvlasničkih dijelova predmetnih nekretnina od strane tužitelja, a da bi potom stekao vlasništvo predmetnih dijelova diobom, za cijelo. Iz priloženih isprava da proizlazi da je OH naslijedio sin TH, kojeg su naslijedili supruga IH, kći DH i sin NH, stoga da izjava IH kojom priznaje tužitelju pravo vlasništva na predmetnim nekretninama nije dovoljna, s obzirom da navedena nije jedina nasljednica TH. U priloženim ispravama da se ne spominju predmetne nekretnine, a niti je tužitelj dokazao da je posjedovao dijelove predmetnih nekretnina, nastavno na svoje prednike, zakonom određeno vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Navedeno da proizlazi iz digitalne orto-foto karte iz 1968. i HOK-a na kojoj da nisu vidljivi tragovi posjeda niti ograđenost dijelova predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Tužitelj da nije dokazao pravni osnov niti pravni slijed stjecanja predmetnih nekretnina, a da je tužena ad.1 uknjižena kao vlasnica nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], za cijelo, dok je kao posjednik u posjedovnom listu br. 1704, k. o. [katastarska općina] za k. č. br. [katastarska čestica], upisana tužena ad.1, a u posjedovnom listu br.1547, k. o. [katastarska općina], za k. č. br. [katastarska čestica], Državna imovina, Općina Vodice i fizičke osobe, među kojima da nisu prednici tužitelja, a u posjedovnom listu br. 156, k. o. [katastarska općina], za k. č. br. [katastarska čestica], upisana je Državna imovina, Općina Vodice. Naposljetku drži da se o stjecanju prava vlasništva temeljem dosjelosti može donijeti zaključak tek po izvođenju odgovarajućih dokaza, te se zbog navedenog ne protivi izvođenju dokaza predloženih u tužbi.

3. Tuženik ad.2) Grad Vodice protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da uvidom u zemljišne knjige vidljivo je da za nekretninu označenu kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] postoji upis na ime Općenarodne imovine dok je kao organ upravljanja narodne imovine naveden N.O. Općine [adresa], dok je u posjedovnom listu br. 156 k. o. [katastarska općina] upisana Državna imovina, Općina Vodice za cijelo. Tužitelj da nije dostavio niti jedan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da bi tužitelj stekao pravo vlasništva na dijelu predmetne nekretnine od upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika. Također, da nije dostavljen niti posjedovni list kojim bi se potvrdilo da su prednici tužitelja bili u posjedu predmetne nekretnine. Tužitelj da nije dovoljno dokazao da je u posjedu predmetne nekretnine u opsegu dovoljnom za stjecanje prava vlasništva niti da su njegovi prednici bili u kvalificiranom posjedu, kako je navedeno u tužbi. Slijedom navedenog, predlaže se izvođenje svih dokaza navedenih u tužbi kako bi se utvrdili navodi tužitelja, te ukoliko se iz izvedenih dokaza i provedenog postupka ustanovi da tužbeni zahtjev nije utemeljen, predlaže se isti odbiti u cijelosti.

4. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem zemljišnih knjiga za K. O. [katastarska općina], Rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-851/98, Rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-1832/15 UPP/OS-97/15-5, Izjave IH poslovni broj: OV-12131/2024, Rješenja o nasljeđivanju poslovni broj: O-650/95, Rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-3483/13 UPP/OS-83/13-6, Izjave KH poslovni broj: OV-11833/2024, Odgovora ODO u Šibeniku poslovni broj: N-DO-127/2024, očevidom na licu mjesta spora dana 19.5.2026.g., nalaza i mišljenja vještaka mjernika ČH od dana 9.6.2026.g., te saslušanjem svjedoka PH i HH.

5. Predmet spora je, dakle, zahtjev tužitelja da se utvrdi da je isključivi vlasnik dijela kat. čest. zem. br. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] sve K. O. [katastarska općina].

6. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odedbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (u nastavku: ZPP), u postupku je utvrđeno da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

7. Naime, očevidom na mjestu spora uz učeće vještaka mjernika ČH, dipl. ing. geod. dana 19. svibnja 2026.g.utvrđeno je da pokazana predmetna nekretnina predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], da predstavlja u naravi maslinik omeđen niskim suhozidom sa žičanom ogradom sa svih strana, da se uz zapadnu granicu proteže makadamski put, a dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] po katastru put koji u naravi ne postoji, već je dio gore opisanog posjeda koji odgovara geodetskoj situaciji geodetskog snimka KVADRATI VIŠE d.o.o. koji prileži spisu. Na terenu se zatiče 80 stabala maslina starijih od 20 godina i uredno obrađivane, a površina parcele je iskazana u skici mjesta očevida od dana 9. lipnja 2026.g. uz koju je vještak mjernik dostavio i fotografije predmetne nekretnine.

8. Iz iskaza saslušanog svjedoka PH rođenog 1953.g. i svjedoka HH rođenog 1944.g. proizlazi da je predmetna nekretnina u naravi maslinik sa svih strana ograđena suhozidovima od davnina u nesmetanom posjedu i vlasništvu obitelji IH, a prednika tužitelja, koji su je najprije koristili kao pašnjak za ispašu ovaca, a kasnije, nakon što je tužitelj naslijedio predmetnu nekretninu je na istoj i posadio masline, da je šukundjed tužitelj bio Č, pradjed OH i djed O, te da na predmetnoj nekretnini ne postoji nikakav put

9. Pregledom izjava KH(Ruže) Biluš i IH, a prednika tužitelja, razvidno je da iste izjavljuju da je upravo tužitelj vlasnik predmetne nekretnine za cijelo.

10. Ocjenom ovako izvedenih dokaza, kako pojedinačno, tako u njihovoj ukupnosti (čl. 8. ZPP) ovaj sud smatra da su prednici tužitelji predmetnu nekretninu stekli nasljeđivanjem, diobom i dosjelošću, a tužitelji nasljeđivanjem.

11. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune sve pretpostavke stjecanja putem dosjelosti, pri čemu se zahtijeva ispunjavanje određenih pretpostavki, prije svega da stjecatelj ima posjed određene kvalitete (dovoljno je poštenje posjeda) i da posjed traje zakonom određeno vrijeme (kao i da stvar koja je predmet dosjedanja bude sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo putem dosjelosti kao i da je stjecatelj sposoban tu stvar steći u vlasništvo dosjelošću). Pitanje poštenja, odnosno savjesnosti posjeda, po prirodi stvari, ovisi o činjeničnim utvrđenjima svakog konkretnog slučaja prema kojima se zaključuje o kvaliteti posjeda potrebnoj za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

12. U konkretnom slučaju za razrješenje odnosa između stranaka ima se primjenjivati mjerodavno pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tih odnosa, dakle, pravna pravila Općeg građanskog zakonika, koja se primjenjuju na temelju članka 4. Zakona o nevažnosti propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list" FNRJ broj 86/1946).

13. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. bivšeg OGZ-a za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevao se zakonit, pošten i istinit posjed, s time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja. Odredba identičnog sadržaja nalazi se i u članku 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine broj 6/80, 36/90 i 53/91 dalje: ZOVO), i u članku 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 dalje: ZV).

14. Dakle, sukladno navedenom pravnom pravilu pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću uvijek je bio pošten (savjestan) posjed, dok prema članku 18. stavku 3. ZV-a, posjed je pošten odnosno savjestan ako posjednik koji ga je stekao nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Dakle, poštenje posjeda se pretpostavlja, presumira, ali čim posjednik sazna da mu ne pripada pravo na posjed njegov posjed gubi kvalitetu poštenog posjeda i postaje od tog trenutka nepošteni posjednik.

15. Tako i u ranijem razdoblju, sukladno odredbama OGZ-a, također se pretpostavljalo poštenje odnosno savjesnost posjednika, a tko tvrdi drukčije dužan je u postupku to i dokazati.

16. Tuženici u ovom postupku nisu dokazali da bi prednici tužitelja i tužitelj bili nepošteni posjednici, pa ovaj sud ocjenjuje da su prednici tužitelja predmetnu nekretninu stekli dosjelošću, nasljeđivanjem i diobom, a tužitelj nasljeđivanjem, pa da tužitelj, još po svojim prednicima, ima valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva, a kako je na temelju iskaza svjedoka, kojim iskazima ovaj sud nije imao razolga ne pokloniti vjeru, utvrđeno da su prednici tužitelja koristili spornu nekretninu nesmetano od davnina, istu koritili kao pašnjak i vočnjak, a kasnije tužitelj kao maslinik, da je ista ograđena sa svih strana, to kraj takvog stanja stvari, ovaj sud zaključuje da su prednici tužitelja bili u kvalificiranom posjedu sporne nekretnine dulje od 40 godina prije 6. travnja 1941. g., te da je tužitelji istu stekao nasljeđivanjem, zbog čega je njegov tužbeni zahtjev valjalo usvojiti i presuditi kao u izreci ove presude.

17. Odluka o parničnom trošku je izostala budući tužitelj koji je u cijelosti uspio u sporu nije popisao parnični trošak.

U Šibeniku, 4. rujna 2026. godine

Sudac :

Silvana Klisović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe drugostupanjskom Županijskom sudu u roku od 15 dana. Rok za žalbu za stranku kojoj je presuda uručena na ročištu na kojem je ista objavljena, počinje teći od dana održanog ročišta na kojem je presuda objavljena, odnosno, uručena. Za ostale stranke rok za žalbu teče od dana primitka pismenog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismenim putem, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DN-a: sadržana na zapisniku ročišta na kojem je presuda objavljena