REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž Ovr-172/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Dubravki Šimić, kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari ovrhovoditeljice PI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Ringo Špaleta, odvjetniku u Drnišu, protiv ovršenika ..., [adresa], [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Krešimiru Lušić, odvjetniku u Šibeniku, radi ovrhe na nekretnini, rješavajući žalbu ovršenika, protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, od 9. lipnja 2026., poslovni broj: Ovr- 931/2024-22, 4. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba ovršenika ..., kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, od 9. lipnja 2026., poslovni broj: Ovr-931/2024-22.

II. Odbija se ovršenik sa zahtjevom za nadoknadu troška žalbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe određene rješenjem o ovrsi prvostupanjskog suda poslovni broj: Ovr- 931/2024 od 12. prosinca 2024.

2. Protiv rješenja žalbu je pravovremeno podnio ovršenik zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1.-3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08

– Odluka USRH, 123/08 – ispravak, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 dalje u tekstu: ZPP). Predlaže da se rješenje preinači sukladno žalbenim navodima. Traži trošak žalbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je u obrazloženju pobijanog rješenja naveo razloge zbog kojih, unatoč činjenici da je ovršenik pokrenuo parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe nije osnovan, pa se neosnovano u žalbi iznosi da je obrazloženje pobijanog rješenja nepotpuno, čime se sadržajno ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

4.1. Stoga u prvostupanjskom postupku nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju se ukazuje žalbom, a nisu počinjene ni bitne povrede postupka iz točki 2., 4., 8., 9., 13. i 14. stavka 2. članka 354. ZPP-a, na koje se pazi po službenoj dužnosti, prema članku 365. stavak 2. ZPP-a.

5. Prvostupanjski sud je odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe jer nisu ispunjene kumulativne pretpostavke iz članka 65. stavak 1. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - dalje u tekstu: OZ) za odgodu ovrhe na prijedlog ovršenika, obzirom da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Prvostupanjski sud zaključuje da pozivanje ovršenika na prodaju nekretnine kao nenadoknadivu štetu ne može biti razlog za odgodu ovrhe, budući da prodaja i gubitak vlasništva nekretnine predstavljaju jednu od ovršnih radnji i nužnu posljedica svake ovrhe na nekretnini, zbog čega je prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe neosnovan.

6. Ovršenik navodi u žalbi da bi provedbom ovrhe pretrpio štetu koja nadilazi redovnu posljedicu ovrhe, jer bi nekretnina na kojoj se provodi ovrha bila otuđena prije pravomoćnog okončanja spora radi nedopuštenosti ovrhe, a što bi, u slučaju stjecanja vlasništva nekretnine od treće osobe u ovršnom postupku, dovelo do nenadoknadive štete, jer ta treća osoba ničim nije obvezna prodati nekretninu nazad ovršeniku. Ističe i da u parnici radi nedopuštenosti ovrhe osporava postojanje ovršne tražbine, jer je istu u cijelosti ispunio.

8. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je pravilno pobijanim rješenjem odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe.

9. Nije sporno da je ovršenik pokrenuo parnični postupak radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, čime je ispunjen 1. kumulativni uvjet iz članka 65. stavak 1. OZ-a za odgodu ovrhe, međutim ovršenik nije učinio vjerojatnim postojanje 2. kumulativnog uvjeta iz navedene zakonske odredbe za odgodu ovrhe, a to je da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

10. Naime, nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, koju ovršenik mora učiniti vjerojatnom da bi za njega nastala provođenjem ovrhe, je ona šteta koju on ne bi mogao nadoknaditi ili bi mogao nadoknaditi uz iznimne i nerazmjerne teškoće, navođenjem u čemu bi se šteta sastojala i zašto bi bila nenadoknadiva kao i opseg štete.

11. Dakle, šteta koju bi ovršenik pretrpio provedbom ovrhe mora biti konkretno navedena, a ne može biti izjednačena s redovitim posljedicama ovrhe – gubitak vlasništva nekretnine, kako pravilno zaključuje prvostupanjski sud.

12. U prijedlogu za odgodu ovrhe ovršenik samo navodi da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu jer ne postoji način pravične restitucije ovršenika za izgubljenu nekretninu, pa iz navedenog sadržaja prijedloga za odgodu ovrhe nije moguće utvrditi nastanak nenadoknadive štete.

13. Ovršeniku se ukazuje da gubitak vlasništva nekretnine koja je predmet ovrhe, samo za sebe ne predstavlja nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, obzirom da se radi o redovitoj posljedici ovrhe, već treba biti riječ o posebnim okolnostima koje bi upućivale na nastanak takve štete, a na koje ovršenik ne ukazuje u prijedlogu za odgodu ovrhe.

14. Stoga je žalba odbijena kao neosnovana i prvostupanjsko rješenje potvrđeno, sukladno članku 380. točka 2. ZPP-a.

15. Ovršenik je odbijen sa zahtjevom za nadoknadom troška žalbe, jer s istom nije uspio, sukladno članku 166. stavak 1. u vezi sa člankom 154. stavak 1. ZPP-a.

16. Radi izloženog, odlučeno je kao u izreci.

Slavonski Brod, 4. rujna 2026.

Sutkinja

Dubravka Šimić