Poslovni broj: P-434/2025-17

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sucu Silvani Klisović, u pravnoj stvari tužitelja: ad.1) ČV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ad.2) UV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupani po punomoćniku Šimi Mrdeži, odvjetnik u Šibeniku, protiv tuženika: REPUBLIKA HRVATSKA zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, Stjepana Radića 81, Šibenik, OIB: 52634238587, radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 27. kolovoza 2026.g., u nazočnosti punomoćnika stranaka, a na ročištu održanom povodom objave presude dana 4. rujna 2026.g.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da su tužitelji ad.1) ČV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ad.2) UV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnici za udio od 1/2 dijela svaki, posebnih fizičkih dijelova nekretnina koji se identificiraju kao:

- dio kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], omeđen točkama A-B-C-D-A, površine 14739 m2

- dio kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], omeđen točkama A-B-C-D-A, površine 3584 m2, sve sukladno i prikazano na skicama mjesta očevida (dvije skice koje su sastavni dio vještva) koje je izradio vještak mjernik SV, dipl. ing. geod., od 18. prosinca 2025. godine, a koje skice mjesta očevida su sastavni dio ove presude.

Obrazloženje:

1. Tužitelji u tužbi i tijekom raspravljanja navode da u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku na nekretninama oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] i kat. čest. br. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], upisano je pravo vlasništva u korist Republike Hrvatske, koji zemljišnoknjižni upis da ne odgovara stvarnom stanju vlasništva s obzirom da su ovdje tužitelji, suvlasnici za 1/2 dijela svaki, posebnih fizičkih dijelova predmetnih nekretnina, koji dijelovi se identificiraju kao dio kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], omeđen točkama od E1- do E60, površine 14739 m2, dio kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], omeđen točkama od J3 – do J11, površine 3584 m2, a sve sukladno geodetskim snimcima koje je izradio ŽV, dipl. ing. geod., od veljače 2023. godine. Tužitelji navode da su pravo vlasništvo opisanog posebnog fizičkog dijela nekretnine kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a koja nosi naziv „Jasenovik“, stekli temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju zaključenog sa svojom ujnom ĆV ud. IV, a koja da je pak vlasništvo stekla temeljem nasljeđivanjem od svojega supruga pok. IV pok. Č, a ovaj pak nasljeđivanjem od svojih prednika. Nadalje, tužitelji navode da su vlasništvo opisanog posebnog fizičkog dijela nekretnine kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a koja nosi naziv "Vicin Gaj", stekli nasljeđivanjem od svojega oca pok. ZV pok. GV, a ovaj pak nasljeđivanjem od svojega oca pok. GV, djeda tužitelja. Ovdje opisani posebni fizički dijelovi predmetnih nekretnina da su se od pamtivijeka od strane prednika tužitelja koristili za poljoprivrednu obradu, a prednike tužitelja, kao niti sada tužitelje da nikada nitko u izvršavanju posjeda nije ometao niti im je posjed na bilo koji način osporavan. Tužitelji navode da su se prije pokretanja predmetnog postupka sukladno odredbi čl. 186a st. 1. ZPP-a, obratili tuženoj sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali su u pogledu istoga odbijeni. Dokaz: dopis ODO-a Šibenik, N-DO-172/2024 od 05. 07. 2024. god., te da, obzirom da tužitelji imaju pravni interes da u cijelosti riješe vlasničke odnose, usklade zemljišnoknjižno stanje sa stvarnim i u konačnici uknjiže pravo vlasništva ovdje predmetnih nekretnina na svoje ime, predlažu da sud usvoji njihov tužbeni zahtjev pobliže opisan u izreci ove presude.

2. Tuženica Republika Hrvatska zastupana po zamjeniku zakonskog zastupnika protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da dokaza na koje se tužitelj u tužbi poziva ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, odnosno tužitelj u prvom redu da nije priložio niti jedan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da bi on ili njegovi prednici bili vlasnici dijelova predmetnih nekretnina. U historijatu tužbu tužitelj da navodi kako je dijelove predmetnih nekretnina stekao usmenom materijalnom diobom s RV i TV, međutim da nije jasno koji je pravni osnov stjecanja suvlasničkih dijelova predmetnih nekretnina od strane tužitelja, a da bi potom stekao vlasništvo predmetnih dijelova diobom, za cijelo. Iz priloženih isprava da proizlazi da je VV naslijedio sin LV, kojeg su naslijedili supruga EV, kći JV i sin FV, stoga da izjava EV kojom priznaje tužitelju pravo vlasništva na predmetnim nekretninama nije dovoljna, s obzirom da navedena nije jedina nasljednica LV. U priloženim ispravama da se ne spominju predmetne nekretnine, a niti je tužitelj dokazao da je posjedovao dijelove predmetnih nekretnina, nastavno na svoje prednike, zakonom određeno vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Navedeno da proizlazi iz digitalne orto-foto karte iz 1968. i HOK-a na kojoj da nisu vidljivi tragovi posjeda niti ograđenost dijelova predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Tužitelj da nije dokazao pravni osnov niti pravni slijed stjecanja predmetnih nekretnina, a da je tužena ad.1 uknjižena kao vlasnica nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], za cijelo, dok je kao posjednik u posjedovnom listu br. 1704, k. o. [katastarska općina] za k. č. br. [katastarska čestica], upisana tužena ad.1, a u posjedovnom listu br.1547, k. o. [katastarska općina], za k. č. br. [katastarska čestica], Državna imovina, Općina Vodice i fizičke osobe, među kojima da nisu prednici tužitelja, a u posjedovnom listu br. 156, k. o. [katastarska općina], za k. č. br. [katastarska čestica], upisana je Državna imovina, Općina Vodice. Naposljetku drži da se o stjecanju prava vlasništva temeljem dosjelosti može donijeti zaključak tek po izvođenju odgovarajućih dokaza, te se zbog navedenog ne protivi izvođenju dokaza predloženih u tužbi.

3. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem zemljišnih knjiga za K. O. [katastarska općina], geodetskih snimaka od veljače 2023. godine, Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 04. 02. 2009. god., Rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-903/07, Rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-1658/2017, te saslušanjem svjedoka AV, HV i DV.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

5. Predmet spora je, dakle, zahtjev tužitelja da se utvrdi da su isključivi vlasnici dijela kat. čest. zem. br. [katastarska čestica] i kat. čest. br. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], a na kojima egzistira upis prava vlasništva na tuženoj.

6. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odedbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (u nastavku: ZPP), u postupku je utvrđeno da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

7. Naime, očevidom na mjestu spora uz učeće vještaka mjernika SV, dipl. ing. geod. dana 3.12.2025.g. utvrđeno je prva pokazana nekretnina je dio čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] – [adresa] narodnog naziva "Jasenovik", površine 14739 m2, u naravi je maslinik i sa svih strana nekretnina je ograđena suhozidom, dok je druga pokazana nekretnina dio čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] – [adresa] – [adresa], koja je pašnjak obrastao niskim raslinjem, a međe su temelj i ostaci kamenog zida, a dok je susjedna parcela koja graniči sa predmetnom nekretninom stari zapušteni vinograd. Sve zatečeno na terenu vještak je i prikazao u skici mjesta očevida, a uz koju je i priložio i fotodokumentaciju.

8. Iz iskaza saslušanog svjedoka AV pok. Č iz [adresa], rođenog 1950. godine, proizlazi da su djed tužitelja GV i njegov otac U dva brata, dakle da je rođak tužitelja, pa da mu je kao takvom poznat predmet spora u cijelosti, a to da predstavlja maslinik zvani Jasenovik i Gaj u naravi pašnjak, a nekada davno i vinograd. Predmetne nekretnine da su od davnina u posjedu i vlasništvu prednika tužitelja a koju su oni stekli nasljeđivanjem, diobom a i parcelu Gaj uzdržavanjem. Nikada da ih nitko nije ometao u posjedu, s tim da su u posjedu Jasenovika od pamtivijeka ne zna od kada točno, a Gaja od 1965. godine. Naposljetku i dan danas oni to obrađuju. Otac tužitelja da se zvao S i njegovi jedini nasljednici da su ovdje tužitelji, a koji su i nasljednici svoje ujne ĆV, a koja je nekretninu stekla od svoga supruga. Inače na Jasenoviku da ima preko 100 maslina i ona je ograđena sa svih strana kamenim suhozidovima, dok je Gaj ograđen sa dvije strane. Ponavlja da nikada vezano uz te dvije nekretnine nije bilo nikakvih sporova, a na upit z.z.z tužene koga najstarijeg pamti kao posjednika nekretnina, da pamti IV koji je rođen 1933. godine a umro 2007. a za drugu nekretninu da su bile tri sestre a kojima je pomagao otac tužitelja S.

9. Svjedok ŠV, sin pok. Ž, iz [adresa], rođen 1960. godine, iskazuje u bitnome suglasno kao i ranije saslušani svjedok, a da su od pamtivijeka prednici tužitelja bili posjednici i vlasnici zemlje zvane Jasenovik, a radi se o ujni i ujcu tužitelja IV i ĆV a koji su svoje vlasništvo temeljem uzdržavanja prenijeli na tužitelje budući oni nisu imali svoje djece, a na kojoj nekretnini je posađeno preko 100 maslina i koja je u cijelosti sa svih strana ograđena suhozidima, a što se tiče Ć to da je bilo vlasništvo tri sestre I, Z i BV koje nisu bile udane i kojima je pomagao otac tužitelja i one su to njemu ostavili s tim da je on njima tamo sagradio i pojatu sve zauzvrat i tu se radi o pašnjaku.

10. Svjedok DV, sin pok. Č, iz [adresa], rođen 1963. godine, iskazuje da predmetna nekretnina Gaj predstavlja pašnjak dugi uski uz brijeg, ograđen s jedne strane a koji je bio vlasništvo od tri sestre a njegovih rodica I, Z i BV i koje su ocu tužitelja na taj način, dakle prijenosom vlasništva te zemlje na njega platile što je on njima pomagao, radio a i sagradio štale, a otac tužitelja se zvao S a kojeg su i naslijedili njegovi sinovi ovdje tužitelji. Inače takvi posjedi u Gaju da su se dijelili stanovnicima i svatko je dobio jedan dio pa tako i njih tri sestre a to je bilo šezdesetih godina prošlog stoljeća. Što se tiče zemlje zvane Jasenovik i to da mu je poznato, a tamo da se nalazi, od kad on zna za sebe maslinik i to je bilo vlasništvo OV G, a koji je u rodbinskoj vezi sa tužiteljima, dakle njihova majka je njemu sestra, dakle to im je ujak i uvijek se pričalo da će on njima ostaviti tu nekretninu, te da nije nikad čuo da bi bilo ikakvih sporova vezano uz te nekretnine.

11. Pregledom rješenja o nasljeđivanju i Ugovora o doživotnom uzdržavanju razvidno je da su upravo tužitelji stekli predmetne nekretnine od svojih prednika, kako to proizlazi i iz iskaza mahom saslušanih svjedoka.

11. Ocjenom ovako izvedenih dokaza, kako pojedinačno, tako u njihovoj ukupnosti (čl. 8. ZPP) ovaj sud smatra da su prednici tužitelja predmetne nekretnine stekli dosjelošću, nasljeđivanjem i ugovorom o uzdržavanju, a tužitelji nasljeđivanjem.

12. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune sve pretpostavke stjecanja putem dosjelosti, pri čemu se zahtijeva ispunjavanje određenih pretpostavki, prije svega da stjecatelj ima posjed određene kvalitete (dovoljno je poštenje posjeda) i da posjed traje zakonom određeno vrijeme (kao i da stvar koja je predmet dosjedanja bude sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo putem dosjelosti kao i da je stjecatelj sposoban tu stvar steći u vlasništvo dosjelošću). Pitanje poštenja, odnosno savjesnosti posjeda, po prirodi stvari, ovisi o činjeničnim utvrđenjima svakog konkretnog slučaja prema kojima se zaključuje o kvaliteti posjeda potrebnoj za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

13. U konkretnom slučaju za razrješenje odnosa između stranaka ima se primjenjivati mjerodavno pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tih odnosa, dakle, pravna pravila Općeg građanskog zakonika, koja se primjenjuju na temelju članka 4. Zakona o nevažnosti propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list" FNRJ broj 86/1946).

14. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. bivšeg OGZ-a za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevao se zakonit, pošten i istinit posjed, s time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja. Odredba identičnog sadržaja nalazi se i u članku 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine broj 6/80, 36/90 i 53/91 dalje: ZOVO), i u članku 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 dalje: ZV).

15. Dakle, sukladno navedenom pravnom pravilu pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću uvijek je bio pošten (savjestan) posjed, dok prema članku 18. stavku 3. ZV-a, posjed je pošten odnosno savjestan ako posjednik koji ga je stekao nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Dakle, poštenje posjeda se pretpostavlja, presumira, ali čim posjednik sazna da mu ne pripada pravo na posjed njegov posjed gubi kvalitetu poštenog posjeda i postaje od tog trenutka nepošteni posjednik. Tako i u ranijem razdoblju, sukladno odredbama OGZ-a, također se pretpostavljalo poštenje odnosno savjesnost posjednika, a tko tvrdi drukčije dužan je u postupku to i dokazati.

16. Tužena u ovom postupku nije dokazala da bi prednici tužitelja i tužitelji bili nepošteni posjednici, pa ovaj sud ocjenjuje da su prednici tužitelja predmetnu nekretninu stekli dosjelošću, nasljeđivanjem i ugovorom o uzdržavanju, a tužitelj nasljeđivanjem, pa da tužitelji, još po svojim prednicima, imaju valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva, a kako je na temelju iskaza svjedoka, kojim iskazima ovaj sud nije imao razolga ne pokloniti vjeru, utvrđeno da su prednici tužitelja koristili sporne nekretninu nesmetano od davnina, iste koritili kao pašnjak i maslinik, a kasnije i tužitelji, da su iste ograđena suhozidovima od davnina, to kraj takvog stanja stvari, ovaj sud zaključuje da su prednici tužitelja bili u kvalificiranom posjedu sporne nekretnine dulje od 40 godina prije 6. travnja 1941. g., te da su tužitelji istu stekli nasljeđivanjem, zbog čega je njihov tužbeni zahtjev valjalo usvojiti i presuditi kao u izreci ove presude.

17. Odluka o parničnom trošku je izostala budući tužitelji koji su u cijelosti uspjeli u sporu nisu popisao parnični trošak.

U Šibeniku, 4. rujna 2026. godine

Sudac :

Silvana Klisović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe drugostupanjskom Županijskom sudu u roku od 15 dana. Rok za žalbu za stranku kojoj je presuda uručena na ročištu na kojem je ista objavljena, počinje teći od dana održanog ročišta na kojem je presuda objavljena, odnosno, uručena. Za ostale stranke rok za žalbu teče od dana primitka pismenog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismenim putem, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DN-a: sadržana na zapisniku ročišta na kojem je presuda objavljena