Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Virovitica, Tomaša Masaryka 8

Poslovni broj: Ovr-946/2026-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Virovitici po sucu Arsenu Vaneku u ovršnom predmetu ovrhovoditelja OĐ, [adresa] Leskovec, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Gordani Grubeša, odvjetnici iz [adresa], protiv ovršenika: 1) VĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2) NĐ, [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina stranaka civilnom diobom i prodajom istih na javnoj dražbi, 4.rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog za ovrhu kao ne osnovan .

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda da izvrši upis zabilježbe odbijanja prijedloga za ovrhu na nekretnini koja se sastoji od čkbr. [katastarska čestica] ulica Lovra Matačića sa 598 m2 ( izgrađeno zemljište sa 23 m2, izgrađeno zemljište sa 32 m2, dvorište sa 452 m2, kuća k.b. 3, Ulica Lovra Matačića sa 91 m2) sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. Antunovac

O b r a z l o ž e n j e

1. Podnošenjem prijedloga za ovrhu ovrhovoditelj je temeljem ovršne isprave , pravomoćnog rješenja ovog suda R1-131/2025-11 od 28.svibnja 2026 ( 4-9) pokrenuo postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine pobliže opisane pod toč. II izreke ovog rješenja ,i to određenom civilnom diobom i sudskom prodajom iste na javnoj dražbi tako da se iznos postignut njezinom prodajom kasnije podjeli između stranaka razmjerno vrijednosti njihovog suvlasničkog dijela. Postupajući po zaključku suda ( 13-15) ovrhovoditelj je dostavio zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu, te ukazao sudu da je u međuvremenu došlo do promjene zemljišno knjižnog stanja stvari na način da je u međuvremenu CĐ, OIB [osobni identifikacijski broj] [adresa], upisana kao nova suvlasnica dijela na nekretnini koja je predmetom diobe, a koji je suvlasnički dio do tada bio upisan na ime VĐ, [adresa], O [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj], predlažući sudu da se primjenom čl. 84 st 4 i 5 Ovršnog zakona ( NN 112/12-6/24 dalje OZ-a) donese rješenje kojim se ovaj ovršni postupak nastavlja protiv OĐC OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] kao novog suvlasnika nekretnine .

2. Prijedlog ovrhovoditelj podnesen u navedenom smislu kojim se predlaže sudu postupiti po čl. 84 st 4 i 5 Ovršnog zakona ( NN 112/12-6/24 dalje OZ-a) nije osnovan i to iz razloga što navedena odredba nema primjenu u konkretnom slučaju budući se ovaj postupak ne nalazi u fazi kada je ovrha "u tijeku", dakle kada je uspostavljena litispendencija uspostavom trostranog odnosa ovrhovoditelj-sud-ovršenici izdavanjem predloženog rješenja o ovrsi te njegovom dostavom strankama ( ovrhovoditelj i ovršenici) i upisom njezine zabilježbe u zemljišnim knjigama nakon kojeg bi upisa predmetne zabilježe što se po sudu ističe kao važan razlog u cilju boljeg razumijevanja primjene navedene zakonske odredbe tek tada došlo do promjene stanja u zemljišnim knjigama u odnosu na ono koje je postojalo u trenutku podnošenja prijedloga za ovrhu i donošenja rješenja o ovrsi suda, nego u fazi pokretanja samog postupka koji je iniciran podnošenjem prijedlog za ovrhu ovome sudu dana 18.08.2026, a izvršena analiza stanja stvari kao i dokaza koji se nalaze u predmetu ukazuju sudu na osnovani zaključak da niti podneseni prijedlog za ovrhu nije osnovan.

3. Iz utvrđenog činjeničnog stanja stvari temeljem dokaza koji se nalaze priloženi u predmetu ( povijesni zk. izvadak za predmetnu nekretninu , list 21 spisa), može se zaključiti da je na osnovu podnesenog prijedloga za uknjižbu prava vlasništva koji se temelji na sklopljenom Ugovoru o darovanju nekretnina kao pravnom temelju njegova stjecanja a koji je u zemljišnoknjižni odjel ovog suda zaprimljen dana 12.06.2026 ( proveden pod brojem Z-5212/2026) došlo do promjene zemljišnoknjižnog stanja stvari na nekretnini koja je predmetom diobe suvlasničke zajednice pobliže označene u izreci ovog rješenja pod toč. II na način da je navedenim pravnim poslom protustranka VĐ kao darodavatelj svoj suvlasnički dio na predmetnoj nekretnini u cijelosti otuđio novom stjecatelju kao svojem knjižnom slijedniku i to OĐC kao daroprimatelju, o kojoj činjenici je navedeni ovršenik (VĐ) prije nego mu je bila kakva odluka suda kao stranci ovog postupka dostavljena podneskom zaprimljenim dana 20.08.2026 izvijestio ovaj sud, predloživši da se daljnji postupak "usmjeri prema novom suvlasniku". Dakle iz iznesenog se zaključuje da je do otuđenja suvlasničkog dijela VĐ temeljem njegove dobrovoljne raspoložbe ( darovni ugovor) i promjene postojećeg zemljišnoknjižnog stanja u odnosu na nekretninu koja je predmetom razvrgnuća suvlasničke zajednice došlo u vrijeme kada izvan parnični postupak R1-131/2025 iz kojeg proizlazi ovršna isprava a u okviru koje se raspravljalo o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice nije bio pravomoćno okončan ( pravomoćno okončan tek dana 09.srpnja 2026, list 4 spisa)

4. O ocjeni podnesenog prijedloga u smislu njegove ne osnovanosti sud se očituje na način kako slijedi iznoseći slijedeće razloge:

-iz priloženog zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu koja je predmet diobe ( 19-20) vidi se jasno da u zemljišnoj knjizi nisu bili evidentirani bilo koji zemljišnoknjižni upisi pa tako i upis moguće zabilježbe spora iz čl. 86 st 1 Zakona o zemljišnim knjigama ( NN 63/19-127/24 dalje ZZK-a) sa njezinim učincima iz čl. 86 st 2 ZZK-a kojim bi se trećim osobama evidentirala činjenica da se pred ovima sudom vodi izvanparnični postupak R1-131/2025 razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina čiji bi ishod mogao utjecati na opseg , promjenu , postojanje , opterećenje stvarnog prava , a takva činjenica da zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda nije izdan nalog radi upisa zabilježbe spora na nekretnini koja je predmetom razvrgnuća ( toč II izreke ovog rješenja) utvrđena je i temeljem izvršenog uvida u izvan parnični predmet ovog suda R1- 131/2025 iz kojeg proizlazi ovršna isprava.

-nadalje sud polazi od činjenice da su svi suvlasnici nekretnine koji sudjeluju u postupku njezina razvrgnuća jedinstveni i nužni suparničari te se u odnosu na sve suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasnička zajednice nekretnina ( zaključak sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske , Su-IV-148/2018 od 15.lipnja 2018) što znači a polazeći od učinaka koja pravomoćna ovršna isprava ostvaruje u smislu postizanja učinaka utvrđene pravomoćnosti ( 4) kako u dijelu utvrđene objektivne granice njezine pravomoćnosti ( sadržaj onoga na što se odnosi izreka ovršne isprave) tako i utvrđene subjektivne granice njezine pravomoćnosti ( koja se odnosi na same stranke koje objektivno utvrđeni učinak pravomoćne odluke obzirom na ono što je utvrđeno izrekom ovršne isprave kao takve obvezuje) može se zaključiti da ovršna isprava donesena u vidu Rješenja ovog suda broj R1-131/2025-11 od 28.svibnja 2026 u granicama utvrđena subjektivne pravomoćnosti veže predlagatelja HĐ ovdje ovrhovoditelja , kao i protustranke VĐ i BĐ ovdje ovršenike, i to u pogledu utvrđene činjenice da se razvrgnuće suvlasničke zajednice njihove nekretnine ima provesti njezinom civilnom diobom i prodajom na javnoj dražbi u ovršnom postupku te namirenjem stranaka iz postignute kupovnine razmjerno veličini njihovog suvlasničkog dijela sa kojim sudjeluju u postupku razvrgnuća, ali tako utvrđene granice pravomoćnosti navedene ovršne isprave ne vežu i treću osobu pa tako i OĐC.

5. Dakle polazeći od toga da su svi suvlasnici nekretnine koji sudjeluju u postupku nužni i jedinstveni suparničari, polazeći od učinaka objektivne i subjektivne granice utvrđene pravomoćnosti koje učinke predmetna ovršna isprava donesena u vidu Rješenja ovog suda R1-131/2025-11 od 28.svibnja 2026 ostvaruje, utvrđene činjenice da u trenutku kada je zahtjevan upis u zemljišne knjige odnosno najkasnije do trenutka podnošenja samog prijedloga za upis zemljišnoknjižnom sudu koji se temelji na sklopljenom darovnom ugovoru zaključenog između ČĐ kao darodavatelja i CĐ kao daroprimateljice ( 12.06.2026), u zemljišnim knjigama ovog suda nije bila evidentirana činjenica zabilježbe spora u predmetu ovog suda R1-131/2025 , gdje bi se trećim osobama pa tako i OĐC publicirala okolnost da je kod ovog suda u tijeku izvanparnični postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice predmetne nekretnine gdje bi ishod toga postupka obzirom na načine na koje se sve razvrgnuće nekretnina može provesti ( čl. 50 ZV-a) sasvim sigurno mogao utjecati na sadržaj i opseg stvarnih knjižnih prava samih suvlasnika pa tako i suvlasnika VĐ, po ovome sudu se zaključuje da ovrhovoditelj nema ovršnu ispravu u odnosu na OĐC kao novog suvlasnika te nužnog i jedinstvenog suparničara niti da bi se učinci navedene ovršne isprave mogli odnositi , metaforički rečeno "protezati" na OĐC kao novog suvlasnika iste. Ovaj sud ističe a u smislu ranije navedenog da zabilježbu spora u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina kao mogući upis ne dovodi u pitanje niti VSRH ( Revd-3209/2025-2 od 08.01.2026 )) . Obzirom na način utvrđenog razvrgnuća suvlasničke zajednice predmetne nekretnine koja je utvrđena u konkretnom slučaju ( civilna dioba i prodaja nekretnine u ovršnom postupku ) po ocjeni ovog suda izvan parnični postupak R1-131/2025 i ovaj ovršni postupak Ovr-946/2026 se moraju promatrati stoga nužno kao jedna procesna cjelina gdje se zbog toga po ocjeni ovog suda zaštita prava suvlasnika i njihove volje usmjerene na razvrgnuće zajednice nekretnine može na efikasan način, osigurati jedino provedbom zabilježbe spora, a koja zabilježba spora u predmetu ovog suda R1-131/2025 očito nije provedena sve to prema stanju zemljišne knjiga što je nedostatak koji utječe na ocjenu merituma stvari.

6. Zbog toga ovaj sud zaključuje da ovrhovoditelj ne posjeduje valjanu ovršnu ispravu u odnosu na suvlasnika OĐC kao jedinstvenog i nužnog suparničara utvrđenog u ovršnoj ispravi, niti iz zk. izvatka ( (19-20) proizlazi da bi se mogući učinak utvrđenog civilnog razvrgnuća zajednice koji je utvrđen u izvan parničnom postupku kod ovog suda R1-131/2026 a kojim se dovodi u pitanje postojanje i opseg stvarnih prava svih suvlasnika koji su kao jedinstveni i nužni suparničari sudjelovali u tome postupku može odraziti na prava trećih osoba pa tako i na pravo OĐC koja je svoje knjižno pravo stekla u činjenično ne spornoj situaciji gdje zabilježba spora nije bila prije toga prethodno upisana u zemljišnim knjigama u predmetu ovog suda R1-131/2025 , zbog čega u odnosu na treću osobu pa tako i OĐC ne mogu nastupiti niti učinci iz čl 86/2 ZZK-a slijedom čega se niti učinci ovršne isprave odnosno Rješenja R1-131/2025-11 od 28.svibnja 2025 u smislu utvrđenog razvrgnuća suvlasničke zajednice putem civilne diobe ne mogu odnositi na istu kao potencijalnog ovršenika te nužnog i jedinstvenog suparničara, što su sve razlozi koje sud ističe a govore u prilog utvrđenih odlučnih činjenica zbog kojih je prijedlog za ovrhu valjalo je odbiti te odlučiti kao pod toč. I izreke rješenja, dok se odluka pod toč II izreke temelji na čl. 95 st 1 ZZK-a.

7. Polazeći od toga da u konkretnom slučaju ovaj pokrenuti ovršni postupak suštinski predstavlja praktični način ostvarenja utvrđenog načina diobe suvlasničke zajednice nekretnine opisane pod toč. II izreke ovog rješenja zbog čega se po ocjeni ovog suda oba postupka stoga imaju promatrati kao jedna procesna cjelina budući bi ishod provođenja ovog ovršnog postupka mogao utjecati svakako na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg , sadržaj ili opterećenja prava svih suvlasnika ( čl. 86 st 1 ZZK-a) o osnovanosti podnesenog prijedloga za ovrhu u odnosu na novog suvlasnika nekretnine (OĐC) a koja kao jedinstveni i nužni suparničar nije sudjelovala u postupku ovog suda iz koje potječe ovršna isprava (R1- 131/2025) moglo bi se raspravljati jedino u hipotetički postavljenoj situaciji da je prije stjecanja njezina prava (su) vlasništa na nekretnini koja je bila predmetom diobe od ranije na istoj toj nekretnini bila evidentirana zabilježba spora i da se kao treća osoba koja bi postupala sa načelom povjerenja u istinitost i potpunost zemljišne knjige prilikom sklapanja darovnog ugovora a najkasnije u trenutku podnošenja prijedloga za upis svoga knjižnog prava nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu suda ne bi mogla opravdati činjenicom da joj u tome slučaju ne bi bila ne poznata okolnost da bi kao novi stjecatelj suvlasničkog dijela nekretnine svoj suvlasnički dio zajedno sa suvlasničkim dijelom ostalih suvlasnika bila dužna izložiti javnoj prodaji kao utvrđenom načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice a na taj način i potencijalnom nastalom riziku mogućeg gubitka svoga stečenog prava (su)vlasništva ne predmetnoj nekretnini. Drugi način praktične realizacije utvrđenog načina diobe koji je utvrđen ovršnom ispravom kroz civilnu diobu moguće je provesti ponovnom uspostavom zemljišnoknjižno stanja stvari koje je postojalo prije provedene uknjižbe u predmetu ovog suda ( Z-5212/2026) dakle na način da bi se dobrovoljnom raspoložbom ( primjerice sklapanjem novog darovnog ugovora) od strane OĐC ovaj put kao darodavatelja i VĐ kao daroprimatelja zemljišnoknjižno stanje na postojećoj nekretnini dovelo u ono koje je bilo prije provedbe darovnog ugovora po rješenju zemljišnoknjižnog odjela ovog suda Z-5212/2026, a treći način mogućnosti pristupa civilnoj diobi kao utvrđenom načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina u utvrđenom okolnostima konkretnog slučaj bi bio primjerice da netko od ostalih suvlasnika koji imaju pravni interes osporava istinitost predmetnog upisa provedenog kod ovog suda pod brojem Z-5212/2026 dokazujući da treća osoba OĐC kao kćer i daroprimatelj nije bila u dobroj vjeri prilikom sklapanja darovnog ugovora sa ČĐ kao darodavateljem ili da je najkasnije prilikom podnošenja prijedloga za upis zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda znala ili morala znati da zemljišna knjiga u pogledu predmetne nekretnine ne odražava istinito činjenično stanje stvari odnosno da se u odnosu na predmetnu nekretninu vodi postupak njezina razvrgnuća ( čl. 124 ZV-a) dakle da se radi o postupku čiji bi ishod mogao utjecati na njezino pravo i predstavljao razlog koji bi je mogao ograničiti u mogućnosti slobodnog načina izvršenja sadržaja svih onih suvlasničkih ovlasti koje na predmetnoj nekretnini ostvaruje kao vlasnik stvari razmjerno veličini svojih suvlasničkih ovlasti (čl. 37 st 6 ZV-a) jer bi se mogla u tome slučaju po zakonu izložiti riziku moguće javne prodaje predmetne nekretnine i mogućeg potencijalnog gubitka svoga na takav način stečenog stvarnog prava u ovršnom postupku zbog čega bi bila dužna trpjeti provedbu toga postupka na svojem suvlasničkom dijelu predmetne nekretnine.

8. U hipotetički opisanoj situaciji da je zabilježba spora bila upisana od ranije na predmetnoj nekretnini u predmetu R1-131/2025, predložena ovrha bi mogla biti određena kako u odnosu na treću osobu kao novog suvlasnika nekretnine tako i u odnosu na postojeće suvlasnike koji su sudjelovali u izvanparničnom postupku. U tome slučaju uspješno provedenom javnom dražbom prodaje predmetne nekretnine gdje bi ista bila kupljena od strane treće osobe ili nekog od suvlasnika kao najpovoljnijeg ponuđača, pravomoćnošću rješenja o dosudi zk. odjel ovog suda izvršio bi novi upis kojim bi se izmijenilo postojeće zemljišnoknjižno stanje stvari ( čl. 88 st 2 ZZK-a) sve to promatrano u smislu nastale promjene koje se odnose na opseg, postojanje, pripadanje ili sadržaj postojećeg knjižnog prava, posljedica koje promjene stoga u tome slučaju nikako ne bi mogla ostati nepoznata VĐC kao trećoj osobi ( čl. 86 st 2 ZZK) a zabilježba spora bi se u tome slučaju u predmetu R1-131/2025 brisala zajedno sa ostalim provedenim upisima ( zabilježba ovrhe, zabilježba rješenja o dosudi) i svim ostalim eventualnim upisima koji su zatraženi nakon što je upis zabilježbe spora stigao zemljišnoknjižnom sudu ako su u suprotnosti sa novim upisom ( prava vlasništva trećih osoba ili nekog od suvlasnika koje je stečeno na javnoj prodaji predmetne nekretnine). U slučaju da je javna dražba protekla bez uspjeha odnosno u slučaju da bi se ne sporno utvrdilo da do promjena opsega, postojanja, pripadanja knjižnih prava suvlasnika pravomoćnom odlukom sudu u postupku provedbe civilne diobe odnosno u ovršnom postupku nije došlo učinak zabilježbe spora bi se po ocjeni suda po prijedlogu zainteresiranih osoba mogao po službenoj dužnosti brisati tek istekom 10 godišnjeg roka iz čl. 89 st 1 ZZK-a odnosno eventualno bi se po prijedlogu zainteresirane osobe mogla obnoviti sa istim prvenstvenim redom na rok od 10 godine pri čemu bi isti ima početi teći od trenutka njegove obnove (čl. 89 st 2 ZZK).

U Virovitici, 4.rujna 2026

Sudac

Arsen Vanek

Naputak o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenje stranke mogu izjaviti žalbu-prigovor Županijskom sudu .Žalba se podnosi u roku 8 dana od dana primitka rješenja ovom sudu pismeno u tri primjerka.

O tom obavijest:

I. Ovrhovoditelj- po punomoćnici Gordani Grubeša, odvjetnici iz [adresa]

II. Ovršenik- VĐ, [adresa]

III. Zemljišnoknjižni odjel ovog suda radi upisa zabilježbe odbijanja prijedloga za ovrhu