Poslovni broj: Ovr-380/2026-3

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

Dr. Ante Starčevića 23

20000 Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji Ines Bračanov Čuljat, na prijedlog sudskog savjetnika Domagoja Cvjetkovića, u ovršnoj stvari predlagatelja osiguranja AG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po Vedrani Belin, odvjetnici u Dubrovniku, protiv protivnice osiguranja AGM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi određivanja privremene mjere, dana 4. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja od 31. srpnja 2026. za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere koji glasi:

"I. Radi osiguranja nenovčane tražbine, predlagatelja osiguranja AG, dr. med., određuje se privremena mjera kojom se protivniku osiguranja AGM, nalaže da iz Facebook grupe "Mokošica za Patrika ŠG", u roku od 24 sata od dostave ovog rješenja:

- ukloni komentare na objavu kojom se dr. EG dovodi u vezu s navodnom odgovornošću za smrt ŠG i još nekolicine pacijenata,

- ukloni sve istovrsne komentare na objave koje je objavio u navedenoj Facebook grupi, a odnose se na predlagatelja osiguranja,

- prestane sa daljnjim javnim objavljivanjem sadržaja kojima se predlagatelju  osiguranja  bez  pavomoćne  sudske  odluke  ili vjerodostojne  činjenične  osnove  pripisuje  odgovornost  za  smrt pacijenta ili profesionalni liječnički propust.

II. Protivniku osiguranja zabranjuje se za vrijeme trajanja ove privremene mjere ponovno objavljivanje ili omogućavanje objavljivanja sadržaja istog ili bitno istovrsnog sadržaja kojim se vrijeđaju prava osobnosti predlagatelja osiguranja.

III. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji će predlagatelj pokrenuti radi zaštite prava osobnosti ili drukčije odluke suda.

IV. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu."

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je podneskom od 31. srpnja 2026. podnio prijedlog za određivanje privremene mjere, radi osiguranja svoje nenovčane tražbine, a kojim predlaže odrediti privremenu mjeru kojom se protivnici osiguranja nalaže da iz Facebook grupe „Mokošica za Patrika ŠG“, u roku od 24 sata od dostave rješenja, ukloni komentare na objavu kojom se predlagatelj osiguranja dovodi u vezu s navodnom odgovornošću za smrt ŠG i još nekolicine pacijenata, ukloni sve istovrsne komentare objavljene u navedenoj Facebook grupi koji se odnose na predlagatelja osiguranja i prestane sa daljnjim javnim objavljivanjem sadržaja istog ili bitno istovrsnog sadržaja kojima se vrijeđaju prava osobnosti predlagatelja osiguranja, te da ova privremena mjera traje do pravomoćnog parničnog postupka koji će predlagatelj pokrenuti radi zaštite prava osobnosti ili do drukčije odluke suda.

1.1. U bitnome, predlagatelj osiguranja navodi kako je liječnik zaposlen u Općoj bolnici Dubrovnik koji više godina obavlja odgovornu liječniku službu te uživa profesionalni ugled među pacijentima i kolegama, kao i da su mu grubo i kontinuirano povrijeđena prava na čast, dostojanstvo, ugled, profesionalni integritet i privatnost, objavljivanjem neistinitih tvrdnji u „Facebook“ grupi „Mokošica za Patrika ŠG“. Naime, predlagatelj osiguranja navodi kako je 29. srpnja 2026. objavljena objava od strane anonimnog korisnika u kojoj se navodi „za Patrikovu smrt nisu krivi policajci vec doktor CG koji radi u dubrovackoj bolnici. On je napravio strasnu gresku, navodno je gurnuo neku cijev u prsa u krivu stranu, a navodno ih je vec i prije radio. Vrijeme je da se tome stane na kraj“, te da je protivnica osiguranja ispod navedene objave ostavila komentar koji glasi „ne bi mu bilo prvi put, ja jako dobro znam kakav nesposobni kreten je taj doktor. Tako da pustite da prica svi ste je/ga sad usutali i isprepadali. Ne bi da je CG neka bitna karika. Idiot koji je jedne godine bacio 50 ucenika na godinu. Netko ko je isao zasit pacijenta i ostavio klijesta. A hvala pa je pokojni Š bio do i opalio mu samarcinu i izbacio ga iz sale. Tako da ponavljam idiotu nije prvi put! Nadam se da ce se javiti u inbox oni kojima najvise treba informacija“. Radi navedene objave, predlagatelj je već podnio privatnu tužbu protiv protivnice osiguranja koja se vodi pred ovim sudom pod poslovnim brojem K.201/2026. Nadalje, predlagatelj osiguranja ističe kako prethodno navedene tvrdnje predstavljaju iznimno ozbiljne optužbe kojima se predlagatelju osiguranja javno imputira gruba liječnička pogreška i odgovornost za smrt pacijenta i to ne jednog, nego više njih, a koje kod svakog prosječnog čitatelja stvaraju nedvojben zaključak da je predlagatelj osiguranja svojim nestručnim postupanjem prouzročio smrt više pacijenata. Time predlagatelj trpi neposrednu štetu njegovu profesionalnom ugledu, povjerenju pacijenata i liječničkom autoritetu. Slijedom navedenoga, predlagatelj tvrdi da je učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine budući da je priložio ispis predmetnih komentara, kao i drugu pretpostavku za određivanje obzirom da svakim danom dolazi do daljnjeg širenja neistinitih informacija među građanima Dubrovnika i šire.

1.2. U privitku prijedloga za određivanje privremene mjere, predlagatelj osiguranja dostavlja snimke zaslona na kojima su razvidni komentari na Facebook grupi stranice Mokošica za ŠG (list 7-28 spisa).

2. Dopisom od 31. srpnja 2026., prijedlog za određivanje privremene mjere dostavljen je protivnici osiguranja, radi očitovanja u roku od tri dana.

2.1. Obzirom da se zaključak po pošti vratio sa oznakom "odselio", dostava je 13. kolovoza 2026. obavljena po sudskom dostavljaču, a koji je iz razgovora sa susjedima saznao da navedena protivnica osiguranja ne živi na adresi [adresa], iako je izvršenim uvidom u JRO MUP RH utvrđeno kako se radi o njenom aktivnom prebivalištu.

2.2. Sukladno prethodno navedenom, zaključak je 20. kolovoza 2026. oglašen na oglasnu ploču ovog suda te je poštom upućen protivnici osiguranja na adresu prebivališta i ostavljen u poštanskom sandučiću. Rok za očitovanje protivnici osiguranja istekao je s danom 1. rujna 2026.

3. Radi donošenja odluke, sud je izvršio uvid u dostavljene isprave, i to: prijedlog za određivanje privremene mjere sa svim prilozima od 31. srpnja 2026. (list 1-28 spisa).

4. Prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere nije osnovan.

5. Sukladno članku 341. st. 1. OZ-a ("Narodne novine", 112/12., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/2024., dalje u tekstu: OZ), privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnog postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena, dok se sukladno čl. 341. st. 2. OZ-a u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja, te kada je to potrebno sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu odredbi OZ-a o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju.

5.1. Odredbom čl. 346. st. 1. t. 1. i t. 2. OZ-a propisane su pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine. Naime, radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, a zatim učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

5.2. Sud je u postupku vezan uz ponuđene dokaze, a odluka se u ovakvom postupku donosi temeljem prijedloga predlagatelja osiguranja koji bi odmah trebao obrazložiti svoj zahtjev i ponuditi dokaze, kako bi se odluka mogla donijeti hitno i na temelju istog, kako i određuju gore citirane odredbe.

5.3. Da bi sud udovoljio prijedlogu za određivanje privremene mjere potrebno je da dva zakonom predviđena uvjeta budu kumulativno zadovoljena, i to u stupnju vjerojatnosti, a ne izvjesnosti, što znači da je potrebno navesti činjenice i okolnosti koje će dovesti sud do uvjerenja da postoji više argumenata u prilog postojanja tih pretpostavki, nego onih suprotnih.

5.4. Valja istaknuti kako tražbina po svojoj prirodi može biti novčana, dakle, tražbina na isplatu određenog novčanog iznosa; i nenovčana, tražbina koja se može sastojati u davanju, činjenju, nečinjenju i trpljenju. Predlagatelj osiguranja svoju nenovčanu tražbinu označava kao zaštitu svog prava osobnosti odnosno prava na čast, dostojanstvo, ugled, profesionalni integritet i privatnost.

5.5 Naime, kod ocjene da li postoje i da li su kumulativno ispunjeni uvjeti za određivanje privremene mjere, sud najprije treba ocijeniti vjerojatnost predlagateljeve tražbine. Budući da se od suda traži da donese odluku kojom će održati neko stanje ili zabraniti poduzimanje nekih radnji, tada je predlagatelj dužan učiniti takvu mjeru opravdanom. Privremena mjera kao institut služi za privremenu regulaciju odnosa do okončanja parničnog (ili nekog drugog) postupka, kako bi se osiguralo da po završetku tog postupka stanje stvari ne bude izmijenjeno na takav način da bi pravomoćna odluka donesena u postupku bila neprovediva. Dakle, privremena mjera je sredstvo u postupku, koje osigurava cilj. Sud nalazi da ovako postavljena mjera ne udovoljava tom uvjetu.

6. Ovršni zakon u čl. 347. st. 2. propisuje i regulacijsku privremenu mjeru, kojom sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama, ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda.

6.1. Za određivanje regulacijske privremene mjere, propisane člankom 347. stavkom 2. OZ-a, mora postojati vjerojatnost postojanja jednog spornog pravnog odnosa (opća pretpostavka) i barem jedne od tri propisane pretpostavke: nužnost sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja, ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda. U slučaju vjerojatnosti postojanja spornog pravnog odnosa i jedne od tri pretpostavke, sud može odrediti regulacijsku privremenu mjeru.

7. Sud u konkretnom predmetu nalazi da je učinjena vjerojatnim opća pretpostavka vjerojatnosti tražbine, kao i postojanja spornog odnosa, međutim, posebne pretpostavke ne nalazi ispunjenima.

7.1. Naime, iz dostavljenog prijedloga i privitaka razvidno je da je protivnica osiguranja u predmetnoj Facebook grupi objavila komentar koji se odnosi na predlagatelja osiguranja, kao i to da su navodi izrečeni u tom komentaru sporni.

7.2. Međutim, sud ne nalazi po čemu bi šteta koja prijeti predlagatelju osiguranja navedenim komentarom bila po svojoj prirodi nenadoknadiva, odnosno zašto se takva šteta ne bi mogla sanirati novčanom naknadom, a što bi štetu činilo nadoknadivom. Naročito imajući u vidu da predlagatelj osiguranja ima na raspolaganju pokretanje parničnog postupka radi zaštite prava osobnosti, a u okviru kojeg bi, u slučaju uspjeha u sporu imao pravo na pravičnu novčanu naknadu. Naime, navodna povreda prava osobnosti (časti, ugleda i profesionalnog integriteta) po svojoj prirodi predstavlja štetu koja se u pravnom poretku primarno sanira i kompenzira u parničnom postupku dosudom pravične novčane naknade i objavljivanjem presude ili ispravka sukladno članku 1099. i 1100. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., 69/26.). Sam subjektivni osjećaj nelagode ili narušavanja ugleda ne predstavlja samostalan razlog za usvajanje privremene mjere bez dokazivanja konkretne, nepopravljivih posljedica koje bi suštinski predstavljale termin nenadoknadive štete. Štoviše, sud nalazi kako predlagatelj osiguranja u prijedlogu nije učinio vjerojatnim da će ako se mjera odmah ne odredi, trpjeti posljedice koje se kasnije uopće neće moći popraviti ili koje će se teško moći popraviti. Sami navodi o "neprocjenjivoj šteti po ugled" ili "svakodnevnom širenju informacija" ne mogu se uvažiti bez određenih podataka kojima bi se učinio vjerojatnim primjerice poslovni ili financijski gubitak odnosno bez podataka koji bi konkretizirali posebnu, nepopravljivu štetu. Bez ovakvih podataka, navodi ostaju o okvirima subjektivne percepcije predlagatelja osiguranja i ostaju na razini općenitih tvrdnji.

7.3. Pri tome valja uzeti u obzir da privremena mjera zabrane javnog govora i objavljivanja sadržaja predstavlja izrazito tešku restrikciju slobode izražavanja zajamčene člankom 38. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90., 135/97., 8/98. - službeni pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. - službeni pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. - službeni pročišćeni tekst, 76/10., 55/01. - službeni pročišćeni tekst, 5/14., 85/10. - službeni pročišćeni tekst) i čl. 10. Konvencije za zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda, ("Narodne novine", MU, br. 18/97, 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10., 13/17.). Takva restrikcija se prije provođenja kontradiktornog parničnog postupka može odrediti samo u iznimnim, krajnjim situacijama kada postoji nesporna i neposredna opasnost od nastanka teške i popravljivo nenadoknadive materijalne ili profesionalne štete, što u konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim.

7.4. Konačno, sud ističe da je temeljno obilježje privremene mjere njezina privremenost. Privremena mjera ne može služiti kao instrument pružanja konačne pravne zaštite niti smije u potpunosti konzumirati sadržaj tužbenog zahtjeva o kojem se tek treba odlučivati u parničnom postupku. Prihvaćanjem predložene mjere protivnici osiguranja bi se već u ovoj fazi naložilo uklanjanje komentara i zabrana daljnjeg objavljivanja, čime bi predlagatelj u potpunosti ostvario svrhu parničnog postupka i prije nego što je sama parnica pokrenuta i u njoj proveden dokazni postupak, što je protivno samoj svrsi i prirodi instituta privremene mjere. Sud nalazi da bi određivanje predmetne privremene mjere poslužilo kao sredstvo za konačno ostvarenje prava, čime bi se pretvorila u instrument samostalne i konačne pravne zaštite. Privremena mjera ne može zamijeniti tužbeni postupak niti prejudicirati ishod spora neovisno o tome u kojoj se fazi spor nalazi pa tako i u konkretnom predmetu ne može prejudicirati ishod parničnog postupka koji će prema vlastitim navodima predlagatelj osiguranja pokrenuti radi zaštite prava osobnosti.

7.5. Zaključno, sud u ovom postupku ne ulazi u ocjenu osnovanosti i istinitosti tvrdnji iznesenih u predmetnom komentaru, budući da je to pitanje o kojem će se odlučivati u eventualnom parničnom postupku radi zaštite prava osobnosti, a ne u postupku određivanja privremene mjere.

8. Slijedom navedenoga, kako uvjeti za određivanje predložene privremene mjere nisu ispunjeni, odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Dubrovniku, 4. rujna 2026.

Sutkinja

Ines Bračanov Čuljat

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka istog.

Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Nacrt odluke izradio sudski savjetnik Domagoj Cvjetković

DNA:

1. Predlagatelju osiguranja, po punomoćnici Vedrani Belin, odvjetnici u Dubrovniku

2. Protivnici osiguranja, AGM

3. Spis u kalendar 30 dana