Poslovni broj: Ovr-1064/2025-9

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Sesvete, Industrijska 15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K L J U ČAK

Općinski sud u Sesvetama, po sutkinji Marini Andrić, na prijedlog više sudske savjetnice-specijalistice Marije Mihaljević, u ovršnom postupku ovrhovoditelja EOS MATRIX d.o.o., OIB: 76674680107, Zagreb, Horvatova ulica 82, protiv ovršenika LS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po opunomoćniku Zrinki Prlić, odvjetnici u Odvjetničkom uredu Zrinka Prlić, odlučujući o prijedlogu ovršenika za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlogu o odgodi, 4. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika od 7. kolovoza 2025. za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate na temelju zadužnice ovjerene od javnog bilježnika Slavice Perić iz Dugog Sela poslovni broj: OV -6295/08 NSD-1 od 3. listopada 2008. izvan žalbenih razloga iz čl. 50.st.1 .toč. i 11. Ovršnog zakona, kao neosnovan.

II. Odbija se prijedlog ovršenika od 7. kolovoza 2025. za odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate na temelju zadužnice ovjerene od javnog bilježnika Slavice Perić iz Dugog Sela poslovni broj: OV-6295/08 NSD-1 od 3. listopada 2008, kao neosnovan.

III. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

z a k l j u č i o j e

I. Upućuje se ovršenik LS u roku 15 dana od dana dostave ovog zaključka, pokrenuti parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate na temelju zadužnice ovjerene od javnog bilježnika Slavice Perić iz Dugog Sela poslovni broj: OV-6295/08 od 3. listopada 2008. nedopuštenim zbog razloga iz kojeg je izjavio žalbu (čl.50.st.1. toč. 11. Ovršnog zakona) te da dokaz o tome (primjerak tužbe) dostavi sudu i to u roku od 8 dana od podnošenja tužbe.

II. Pokretanje parnice iz točke I. ovog zaključka ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 7. kolovoza 2025. podnio ovome sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlog za odgodu prijenosa u postupku izravne naplate koja se provodi na temelju zadužnice ovjerene od javnog bilježnika Slavice Perić iz Dugog Sela poslovni broj: OV-6295/08 od 3. listopada 2008. Ovršenik u prijedlogu navodi kako je ovrhovoditelj naprijed navedena zadužnica ponovno zaprimljena i evidentirana u Očevidnik osnova za plaćanje (dalje Očevidnik) 17. prosinca 2024.., uz zahtjev za izravnu naplatu, iako je navedena osnova za plaćanje prethodno već bila zaprimljena i evidentirana u Očevidniku te je FINA postupajući prema čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine broj: 68/18; dalje: ZPONS) prestala sa njezinim izvršavanjem 5. studenog 2024. Kao dokaz navedenome ovršenik je dostavio u spis presliku zadužnice ovjerene od javnog bilježnika Slavice Perić iz Dugog Sela poslovni broj: OV-6295/08 od 3. listopada 2008., dodatak I. Ugovoru o cesiji od 24. studenog 2024., potvrdu o nemogućnosti izvršenja osnove za plaćanje temeljem čl. 12. ZPONS Očevidnika svih osnova sa plaćanjem sa specifikacijom naplate, zahtjev za izravnu naplatu od 17. prosinca 2024. sa specifikacijom tražbine, specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje OV-6295/08 od 24. srpnja 2025., izvod iz zapisnika sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog od 27.11.2019. i sudsku praksu (list 8-44 spisa).

2. Ovršenik se u prijedlogu, između ostalog poziva na stajalište zauzeto na zajedničkom sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 27. studenog 2019., na kojem sastanku je zaključeno da nije dopušten prijedlog ovrhovoditelja da Financijska agencija nakon što je na temelju čl. 12. ZPONS prestala postupati po rješenju o ovrsi i isto izbrisala iz Očevidnika, ponovno navedeno rješenje o ovrsi upiše u Očevidnik i nastavi postupati sukladno istom. Također ističe prigovor zastare.

3. Prijedlog ovršenika dostavljen je ovrhovoditelju na očitovanje, a ovrhovoditelj se u svom podnesku od 17. studenog 2025. detaljno očitovao i u bitnom naveo kako su svi navodi ovršenika u potpunosti paušalni, neosnovani i usmjereni ka izbjegavanju podmirenja duga te da ih ovrhovoditelj izbjegava u cijelosti. Ovrhovoditelj u odnosu na istaknuti razlog nedopuštenosti ovrhe, ističe kako ovršenik zaključak Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 27. studenoga 2019. pogrešno tumači jer i u odluci Rev 274/2023 od 10.1.2024 Vrhovni sud potvrđuje “Dakle, Financijska agencija, na temelju čl. 12. st. 1. ZPONS, prestaje s izvršavanjem osnove za plaćanje nakon propisanog roka jer se nakon proteka tog roka objektivno može smatrati da je ovrha na novčanim sredstvima postala nemoguća odnosno jer zaštita ostvarenja ovršivog potraživanja na novčanim sredstvima fizičkih osoba nakon proteka tog roka ne dostiže ni donju granicu minimuma efikasnosti, što, međutim, ne priječi da ovrhovoditelj naknadno, novim zahtjevom za izravnu naplatu ili novim rješenjem o ovrsi ishođenim na temelju novog prijedloga za ovrhu, na temelju osnove koja nije prestala i koja je i dalje na snazi, podnese prijedlog da je Financijska agencija upiše u Očevidnik. To iz razloga jer nije isključeno da ovrha na novčanim sredstvima ovršenika naknadno postane moguća i provediva, pa nema opravdanog razloga da se u tom slučaju ovrhovoditelju koji (i dalje) raspolaže s valjanom i važećom osnovom zabrani zahtjev za njezinom provedbom.”, a prema kojoj činjenica da je FINA prestala s izvršavanjem osnove za plaćanje, ne sprječava ovrhovoditelja da naknadno podnese zahtjev za izravnu naplatu po istoj osnovi za plaćanje, ali u novom postupku. Zaključno navodi da se ograničenje odnosi na isti postupak, ali nema zapreke da se pokrene novi postupak izravne naplate po istoj osnovi, što je ovrhovoditelj učinio u konkretnom slučaju pa iz navedenog je razvidno kako je ovršenikov prigovor u tom dijelu neosnovan. Također je u odnosu na izneseni prigovor zastare naveo u bitnome kako je već ranijim provođenjem postupka izvansudske ovrhe pred FINA-om došlo do prekida zastare te je zastarni rok počeo teći ispočetka od prvog sljedećeg dana nakon prestanka izvršenja, a kasnije je zastarni rok u više navrata prekinut i zastara je počela teći ispočetka tako da zastara potraživanja iz zadužnice nije nastupila.

4. Prijedlog ovršenika je neosnovan.

5. U ovom predmetu protiv ovršenice se provodi postupak izravne naplate (čl.209. Ovršnog zakona-"Narodne novine" broj: 112/12., 25/13., 55/16. – Odluka USRH, 73/17.,131/20 i 114/22. i 6/2024; dalje OZ). Isprave iz članka 209. stavka 1. OZ-a su, između ostalih zadužnica i bjanko zadužnica. U istom čl. 209. st. 1. OZ -a propisano je ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju tih isprava provede naplatu tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi kojeg je dostavio sud, odnosno naložiti će prijenos zaplijenjenog iznosa na račun ovrhovoditelja po proteku roka od šezdeset dana od dana kada joj je dostavljen zahtjev za izravnu naplatu, ako u tom roku ne primi rješenje o odgodi ovrhe/prijenosa ili rješenje o ukidanju rješenja o ovrsi/proglašenju pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ili o obustavi ovrhe (čl. 206. st.3. OZ-a). Čl. 214.st.1. OZ-a propisano je da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenoga vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novac s tih računa, u skladu sa njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, isplaćuje vjerovniku. Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i ima učinak rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja.

6. Čl.210.st.1.OZ-a je propisano da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209.st.1. OZ -a prema odredbi čl. 209. st.5. OZ-a ili nakon što na neki drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisano da se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim povodom zahtjeva za izravnu naplatu tražbine na temelju isprave iz čl. 209.st.1.OZ-a na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53. OZ-a). Odgovarajuća primjena odredaba Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi sukladno članku 210. stavku 2. OZ-a podrazumijeva da sud prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim može prihvatiti ili odbiti, odnosno uputiti ovršenika u parnicu ako je isti u prijedlogu iznio žalbene razloge iz članka 50. stavka 1. točke 7. i toč.9. – 11. OZ-a (čl. 51. i 52. OZ-a).

7. Člankom 50. st. 5. OZ-a propisani su razlozi na koje u povodu žalbe sud pazi po službenoj dužnosti (na razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 1., 3. i 5. te na okolnost da je u slučaju čl. 50. st. 1. toč. 6. ovrha određena na predmetima koji ne mogu biti predmet ovrhe iz čl. 4. st. 4. i 5. OZ-a), kao i da sud pazi po službenoj dužnosti na pogrešnu primjenu materijalnog prava i bitne povrede ovršnog postupka kada se na njih pazi prema odredbama Zakona o parničnom postupku, koje razloge i povrede sud nije pronašao.

8. Prvenstveno valja reći da se stajalište zauzeto na zajedničkom sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 27. studenog 2019. na koji se ovršenik poziva odnosi na sudsku ovrhu, a ne na postupak izravne naplate. Ovršen ik se po ocjeni suda u svom prijedlogu pozvao na žalbeni razlog iz čl. 50. stavka 1. točke 3. OZ-a na koji sud pazi i po službenoj dužnosti (a ne na onaj iz čl. 50.st.1. toč.7. OZ -a kako navodi), kojim je propisano da ovršenik može izjaviti žalbu ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka, sve obzirom da u svom prijedlogu navodi kako je ovršna isprava, odnosno zadužnica poslovni broj OV-6295/08 od 3. listopada 2008. već bila zaprimljena i evidentirana u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje te je FINA postupajući prema čl. 12. ZPONS protekom roka od tri godine, odnosno 2. srpnja 2019. prestala s njezinim izvršavanjem. Sukladno prethodno citiranom članku 12. ZPONS-a, propisano je da će Financijska agencija prestati s izvršavanjem osnove za plaćanje ako se tražbina iz osnove za plaćanje ne naplati od ovršenika u cijelosti u roku od tri godine od primitka u Agenciju, nakon što po toj osnovi za plaćanje nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest mjeseci uzastopno s računa ovršenika, no navedeno postupanje Financijske agencije, odnosno prestanak izvršavanja osnove za plaćanje, ne predstavlja okolnost zbog koje ovrhovoditelj u postupku izravne naplate ne bi mogao istu ovršnu ispravu ponovno podnijeti na izravnu naplatu, odnosno ne znači da je ovlašten ovršnu ispravu podnijeti na izravnu naplatu samo jednom.

9. Drugim riječima, kada FINA u postupku izravne naplate utvrdi da su se ostvarili uvjeti iz čl. 12. ZPONS-a, isknjižiti će osnovu za plaćanje iz Očevidnika i prestati je izvršavati. Međutim, isto kao što ovrhovoditelj u postupku sudske ovrhe ima pravo podnijeti novi prijedlog za ovrhu, tako i u postupku izravne naplate ovrhovoditelj ima pravo pokušati opet naplatiti svoju tražbinu dostavom novog zahtjeva za izravnu naplatu Agenciji. U suprotnom ovrhovoditelj bi bio stavljen u položaj da, ako ovršenik nema novčanih sredstava, svoju tražbinu utvrđenu pravomoćnom i ovršnom ispravom može naplatiti samo u roku od tri godine, a što je u suprotnosti sa odredbama i smislom Ovršnog zakona.

10. Ovršenik u prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ističe također i prigovor da je tražbina ovrhovoditelja zastarjela što predstavlja žalbeni razlog iz čl.50.st. 1. toč. 11. OZ-a.

11. Slijedom navedenog, obzirom da je predmetna zadužnica ovršna isprava te ovršna isprava nije ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno nije na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka, niti je protekao rok u kojem se po zakonu može tražiti ovrha, niti je ovrha određena na predmetima koji su izuzeti iz ovrhe iz čl. 4. st. 4. i 5. ovog Zakona, odnosno na kojima je mogućnost ovrhe ograničena, valjalo je odbiti prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate kao neosnovan i riješiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.

12. Obzirom na to da ovršenik nije ničime učinio vjerojatnim da bi provedbom izravne naplate pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da bi odgoda ovrhe (izravne naplate) bila potrebna radi sprječavanja nasilja niti je dokazao jedan od razloga propisanih člankom 65. stavkom 1. točkama 1. - 11. OZ-a, a da u konkretnom slučaju ne postoji suglasnost stranaka za odgodom ovrhe iz članka 69. OZ-a, to je prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava odbijen kao neosnovan te je riješeno kao u toč. II. izreke rješenja.

13. Ovršni zakon u čl.52. OZ-a propisuje da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl.50.st.1.toč.7. i toč. 9. do 11. OZ-a, sud prvoga stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam (8) dana te da će sud, ako ovrhovoditelj prizna postojanje kojeg od razloga zbog kojih je žalba izjavljena, obustaviti ovrhu. Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam (8) dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest (15) dana od dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga zbog kojeg je izjavio žalbu. Sud neće ovršenika uputiti na parnicu, nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama. Okolnost da je ovršenik upućen na parnicu ili da ju je pokrenuo ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine, osim ako zakonom nije drukčije određeno (čl.52.st.6. OZ-a).

Razlozi koje ovršenik iznosi u prijedlogu predstavlja opozicijski razlog iz čl.50.st.1.toč. 11. OZ-a, a kako je to prethodno obrazloženo.

14. Odluka o trošku iz toč. III. izreke rješenja donesena je na temelju odredbe čl. 154. st. 4. Zakona o parničnom ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14.- Odluka USRH i 70/19, 80/22. i 114/22.; dalje ZPP), a u vezi čl. 21. st. 1. OZ -a , imajući u vidu da je ovršenik podnio dva zahtjeva u dijelu , a kako je uspio s jednim zahtjevom (upućen je u parnicu povodom prijedloga radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim zbog žalbenih razloga iz čl.50.st.1.toč. 11. Ovršnog zakona) proizlazi da je uspjeh stranaka podjednak pa je sud riješio kao pod točkom III. izreke rješenja.

15. Obzirom da je ovrhovoditelj osporio žalbene razloge, a da ovršenik nije dokazao osnovanost svojih navoda u žalbi javnom ili javno ovjerovljenom ispravom niti su činjenice na kojima se temelji žalba ovršenika općepoznate ili ih je sud mogao utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama, to je ovršenik upućen na pokretanje parnice radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate na temelju zadužnice ovjerene od javnog bilježnika Slavice Perić iz Dugog Sela poslovni broj: OV-6295/08 od 3. listopada 2008. nedopuštenim zbog razloga iz kojeg je izjavio žalbu (čl.50.st.1.toč. 11. Ovršnog zakona) te je na temelju čl.52. st.3., 4. i 6. OZ-a, a u vezi s čl.210.st.1. i 2. OZ – a, odlučeno kao u izreci zaključka.

U Sesvetama 4. rujna 2026.

Sutkinja

Marina Andrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se podnijeti žalba u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka rješenja. Žalba se podnosi pisanim putem ovom sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (čl. 11. st. 5. OZ-a).

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica-specijalistica Marija Mihaljević

Dostaviti:

1. Ovrhovoditelju

2. Ovršeniku po opunomoćeniku