REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Domovinskog rata 4, Split

Broj: Pp-7923/2024-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Tolić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ŽM, zastupanog branitelju Duji Koceiću, odvjetniku u Splitu, zbog prekršaja iz članka 43. stavka 3. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20, 85/22 i 114/22, dalje u tekstu: Zakon o sigurnosti prometa na cestama); povodom prigovora okrivljenika protiv prekršajnog naloga Policijske uprave splitsko – dalmatinske, Postaje prometne policije Split, 211-07/23-3/5323 od 10. svibnja 2023., nakon provedenog žurnog postupka, dana 4. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni:

ŽM, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Ž, rođen **.**.1955. u [adresa], s prebivalištem  u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan

k r i v  j e

1) što je 29.travnja 2023. u 23:25 sati u Splitu na kolniku Sukoišanske ulice kod kbr. 27, kao vozač vozila M1 marke Škoda registarske oznake [registarska oznaka], izazvao prometnu nesreću sa materijalnom štetom, na način što je upravljao osobnim automobilom marke Škoda Octavia, registarske oznake i broja ST 8318-0, krećući se od smjera juga u smjeru sjevera kolnikom Sukoišanske ulice te je, dolaskom do mjesta gdje se navedeni kolnik križa s kolnikom drugog krila Sukoišanske ulice koji se proteže smjerom istok-zapad, izvršio radnju skretanja na sjevernu slobodnu voznu površinu navedenog kolnika u smjeru zapada, a nakon što je izvršio navedenu radnju, prilikom obilaženja zaustavljenog osobnog automobila marke BMW serije 3, registarske oznake i broja [registarska oznaka], kojim je upravljao SM, koji je vozilom bio zaustavljen na sjevernoj slobodnoj voznoj površini kolnika Sukoišanske ulice koji se proteže smjerom istok-zapad, prednjim dijelom vozila okrenutim u smjeru istoka, nije se uvjerio da radnju obilaženja može učiniti bez opasnosti za ostale sudionike u prometu; uslijed čega je lijevim bočnim dijelom vozila zahvatio i oštetio stražnji lijevi bočni dio osobnog automobila marke BMW serije 3, registarske oznake i broja [registarska oznaka], dakle, kao vozač poduzeo radnju zaobilaženja, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu i imovinu; uslijed čega je izazvao prometnu nesreću samo s materijalnom štetom,

2) što je u isto vrijeme i na istom mjestu kao pod 1), nakon što je na tamo opisani način izazvao prometnu nesreću, napustio mjesto događaja, a da nije vlasniku oštećenog automobila marke BMW registarske oznake i broja [registarska oznaka] SM ostavio podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću,

dakle, kao vozač sudionik prometne nesreće, nije drugom sudioniku ostavio svoje podatke i podatke o vozilu te je napustio mjesto prometne nesreće,

čime je djelom pod 1) počinio prekršaj opisan u članku 43. stavku 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 43. stavku 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1. istog Zakona; a djelom pod 2) prekršaj opisan u članku 176. stavku 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 176. stavka 5. istog Zakona; pa se na temelju citiranih propisa okrivljeniku prethodno

u t v r đ u j e

za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 180,00 (sto osamdeset) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura

I. Na temelju citiranih propisa, uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon) okrivljeniku se

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA

U IZNOSU OD 480,00 (četiristo osamdeset) EURA

Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Ako okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 (četrdeset) eura, u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.

O b r a z l o ž e n j e

1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Postaja prometne policije Split, izdala je pod gore navedenim brojem prekršajni nalog protiv okrivljenog ŽM zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci presude; na koji nalog je okrivljenik podnio prigovor zbog poricanja prekršaja.

2. Postupajući po prigovoru na prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 238. Prekršajnog zakona, Sud je utvrdio da je prigovor podnesen u zakonskom roku te je nalog stavio izvan pravne snage, nakon čega je na temelju članka 221. stavka 1. točke

1. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.

3. Žurni postupak je proveden u odsutnosti uredno pozvanog okrivljenika koji je sudu dostavio pisanu obranu. U pisanoj obrani okrivljenik priznaje počinjenje prekršaja koji mu se stavljaju na teret te izražava iskreno žaljenje i kajanje. Ističe kako je svjestan da je svojim postupanjem povrijedio odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama te u potpunosti prihvaća odgovornost. Posebno ističe kako mu nije bila namjera ugroziti sigurnost drugih sudionika u prometu niti prouzročiti bilo kakve posljedice, zbog čega iskreno žali zbog svega što se dogodilo. Nadalje navodi kako je svjestan ozbiljnosti počinjenog prekršaja te da je iz predmetnog događaja izvukao pouku i da ubuduće neće svojim postupanjem dovoditi u pitanje sigurnost prometa niti postupati protivno prometnim propisima. Dodaje da do sada nije kažnjavan za istovrsne prekršaje, niti je ranije bio kažnjavan u prekršajnom postupku, što je istaknuto i u prigovoru protiv prekršajnog naloga. Nadalje, moli Sud da prilikom odlučivanja o vrsti i visini sankcije uzme u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, a osobito njegovo priznanje počinjenog prekršaja, iskreno kajanje, dosadašnju nekažnjavanost te činjenicu da je svjestan protupravnosti svog postupanja i posljedica koje ono može imati. II. smatra kako se svrha kažnjavanja u konkretnom slučaju može ostvariti i blažom sankcijom, bez potrebe za izricanjem strože kazne. Slijedom svega navedenog, okrivljenik moli Sud da prilikom odlučivanja primijeni odredbe o ublažavanju kazne sukladno članku 37. Prekršajnog zakona te mu izrekne što blažu novčanu kaznu, odnosno kaznu u najnižem mogućem iznosu. U odnosu na zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije, okrivljenik posebno moli Sud da uzme u obzir okolnosti navedene u ranijem prigovoru, a osobito činjenicu da mu je upravljanje motornim vozilom od osobite važnosti za obavljanje posla i svakodnevni život. U ranijem prigovoru posebno je istaknuto da bi mu zabrana upravljanja mogla onemogućiti zaposlenje i obavljanje posla na više lokacija. Stoga moli Sud da, imajući u vidu sve navedene okolnosti, odustane od izricanja zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije, odnosno, podredno, da istu odredi u najkraćem mogućem trajanju. Okrivljenik još jednom izražava iskreno žaljenje zbog počinjenog prekršaja te moli Sud da prilikom donošenja odluke cijeni njegovo priznanje, kajanje, dosadašnje ponašanje i sve ostale okolnosti koje mu idu u prilog.

4. Tijekom žurnog postupka ispitan je svjedok SM te su pročitani prigovor protiv prekršajnog naloga, izvješće o počinjenom prekršaju, službena zabilješka o zaprimanju prijave o događaju i zapisnik o očevidu sa situacijskim planom mjesta prometne nesreće te je pregledana pripadajuća fotodokumentacija. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, iz koje je vidljivo da okrivljenik prethodno nije prekršajno kažnjavan.

4.1. Svjedok SM je izjavio kako se sjeća događaja zbog kojeg je pozvan, bilo je to otprilike prije 3 godine te je zajedno s prijateljem NM upravljajući svojim vozilom marke BMW reg. oznake [registarska oznaka] pokušavajući pronaći parking mjesto u blizini Općinskog suda u Splitu. Dolaskom do Sukoišanske ulice, točnije do platoa na kojem se s obje strane nalaze garaže, a u sredini su bila parkirana vozila, uočio je jedno slobodno mjesto za parkiranje te je zaustavio vozilo kako bi se bočno parkirao. U jednom trenutku da je s njegove prednje strane naišlo vozilo marke Škoda Octavia starije godine proizvodnje bordo crvene boje te se svojim vozilom dao uz desni rub, kako bi ga to vozilo moglo obići s lijeve strane. Navedeno vozilo započelo je s obilaženjem na normalan način, da bi se u jednom trenutku kada se približio vozačevim vratima naglo dao vozilom ulijevo te udario prednjim lijevim dijelom vozila u stražnji lijevi dio njegovog vozila. Nakon toga se vozilo Škoda Octavia zaustavilo dva metra iza njegovog vozila te su on i vozač navedenog vozila izašli vani te pogledali štetu na automobilima. Ističe kako je prilikom mimoilaženja pogledao vozača koji je prema njegovom dojmu izgledao alkoholizirano. Navedeni vozač je samo kratko pogledao oštećenja, nešto nerazgovjetno prokomentirao te se udaljio u pravcu zapada. Dodaje kako je nakon toga pozvao svoga brata koji radi u policiji kako bi se posavjetovao s njim. Po savjetu brata da je prošetao s NM po obližnjim parkiralištima te uočio upravo navedeno vozilo marke Škoda čije je reg. oznake zapamtio parkirano samo stotinjak metara dalje. Nakon toga je otišao PPrP Split i prijavio ovaj događaj. Naglašava kako je na njegovom vozilu bio oštećen stražnji lijevi blatobran, lijeva strana stražnjeg branika i nosač branika. Štetu je podmirilo osiguranje vlasnika navedenog vozila, a isplatili su negdje između 300-400 eura.

4.2. Na upit branitelja svjedok navodi kako osiguranje nije platilo cjelokupnu štetu koju zatražio već manji iznos zbog starosti vozila i prijeđene kilometraže, a on to nije htio problematizirati. Na daljnji upit branitelja svjedok odgovara da, koliko se on sjeća, da je osiguranje utvrdilo odgovornost za štetu isključivo drugog vozača.

4.3. Na pitanje branitelja svjedok navodi kako s vozačem drugog vozila nije bilo komunikacije oko toga tko je odgovoran za prometnu nesreću niti načina rješavanja te situacije, odnosno eventualnog ispunjavanja europskog izvještaja ili kontaktiranja policije, već je isti naprosto, nakon što je kratko izašao iz vozila i pogledao oštećenja, ponovno sjeo u vozilo i udaljio se s mjesta događaja.

5. Na temelju ovako provedenog žurnog postupka, i to iz priznanja okrivljenika koje je potkrijepljeno izvedenim dokazima, kako personalnim (iskaz svjedoka SM), tako i materijalnim (zapisnik o očevidu sa situacijskim planom) Sud smatra nesporno utvrđenim da je okrivljenik utužene prigode počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret, upravo kako je to opisano u izreci presude.

6. Odredbom članka 43. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Stavkom 2. istog članka je određeno kako je prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja. Stavkom 3. je pak propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kazniti za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

6.1. Odredbom članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je kako će se za prekršaje iz ovoga Zakona kojima je izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom, kazniti počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 130,00 eura.

6.2. Odredbom članka 176. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je kako su vozači, sudionici prometne nesreće, u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta na vozilima, dužni, ukoliko je to moguće, odmah ukloniti vozila s kolnika, omogućiti nesmetano odvijanje prometa, popuniti i potpisati Europsko izvješće o nesreći ili na drugi način razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima.

6.3. Odredbom članka 176. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama je određeno da vozači iz stavka 1. ovoga članka ne smiju napustiti mjesto prometne nesreće dok nisu popunili i potpisali Europsko izvješće ili na drugi način razmijenili osobne podatke i podatke o vozilima. Stavkom 5. je pak propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kazniti vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne nesreće.

7. Nakon što je naprijed navedeni način utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, trebalo je odlučiti o odgovarajućoj prekršajnopravnoj sankciji, uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti.

7.1. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljeniku, Sud je kao olakotne okolnosti uzeo u obzir njegovo priznanje, kojim je pridonio bržem okončanju postupka; zatim stupanj povređivanja zaštićenog dobra, što se očituje u činjenici da šteta na vozilima uslijed predmetne prometne nesreće nije značajna; te osobito činjenicu da se okrivljenik do sada nije pojavljivao kao počinitelj prekršaja, pa tako ni protiv sigurnosti prometa na cestama.

7.2. Kako kod okrivljenika nisu utvrđene nikakve otegotne okolnosti, sud smatra da citirane okolnosti u svojoj ukupnosti predstavljaju naročito olakotne iz članka 37. stavka 3. Prekršajnog zakona koje služe kao temelj za primjenu ublažavanja kazne. Stoga je okrivljeniku prethodno utvrdio novčane kazne u manjem iznosu od najniže kazne koju zakon propisuje za predmetne prekršaje, nakon čega mu je primjenom odredaba o stjecaju izrekao ukupnu novčanu kaznu navedenu u izreci presude. Na taj način će se prema stajalištu suda u cijelosti ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.

7.3. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

8. Na koncu se ističe kako Sud okrivljeniku za počinjeni prekršaj nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, jer je procijenio da u konkretnom slučaju ne postoji opasnost da će isti upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Naime, kao što je već navedeno, ni prije ni poslije počinjenja predmetnog prekršaja okrivljenik se nije pojavljivao kao prekršitelj prometnih pravila, drugim riječima njegovo dosadašnje ponašanje ne upućuje na spomenutu opasnost. Stoga sud smatra kako za sada ne postoji potreba za izricanjem predložene mjere, odnosno da će se i samim izricanjem novčane kazne prema okrivljeniku ostvariti svrha zaštitne mjere.

9. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.

Split, 4. rujna 2026.

Zapisničar

Sudac

Sanja Tolić,v.r

Mario Bakota,v.r

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi u pisanoj formi, putem ovog Suda, u dva ista primjerka.

Dostaviti: okrivljeniku, branitelju, tužitelju, u spis