Poslovni broj: P-1163/2024-17

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sucu Silvani Klisović, u pravnoj stvari tužitelja: CM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Luka Marčić, odvjetnik u Šibeniku, protiv tuženika: REPUBLIKA HRVATSKA zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, Stjepana Radića 81, Šibenik, OIB: 52634238587, radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 1. rujna 2026.g., u nazočnosti punomoćnika stranaka, a na ročištu održanom povodom objave presude dana 4. rujna 2026.g.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj CM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik dijela nekretnine kat. oznake čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], koji je na priloženom geodetskom snimku kojeg je izradio SKALAR, geodetska rješenja dana 19. travnja 2022. godine označen slovima A-B-C-D-E-F-A, površine 4623 m2, a što u cijelosti odgovara skici mjesta očevida koju je izradio JM, dipl. ing. geod. 09.07. 2026. godine, a koje skice čine sastavni dio ove presude.

Obrazloženje:

1. Tužitelj u tužbi i tijekom raspravljanja navodi da je predmet ove tužbe nekretnina kat. oznake čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] koji je na priloženom geodetskom snimku kojeg je izradio SKALAR, geodetska rješenja dana 19. travnja 2022. godine označen slovima A-B-C-D-E-F-A, površine 4623 m2. Predmetni dio nekretnine, tužitelj da je stekao temeljem ugovora o darovanju zaključenog dana 27. travnja 2022. godine sa svojom majkom UM, a koji ugovor je ovjeren kod javnog bilježnika Mire Grbac pod posl. br. OV-3231/22. Prethodno da je majka tužitelja predmetnu nekretninu stekla temeljem nasljeđivanja iza smrti svoga supruga (oca tužitelja) C (Mate) Pešića (1952.-2015.), sve sukladno rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika Mire Grbac posl. br. O-7/16, UPP/OS-11/16. Prethodno da je pok. otac tužitelja C (AM) Pešića predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem iza smrti svoga oca AM (Križana) Pešića, (rođen **.**.1927. - umro **.**.2009.), djeda tužitelja, sve sukladno rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika Aljoše Gojanovića posl. br. O-520/09, UPP/OS-98/09. Prethodno da je AM (Križan) Pešić predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem iza smrti svoga oca TM (pradjeda tužitelja), dok je TM predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem iza smrti svoga oca OM (šukundjed tužitelja) koji je prvi došao na predmetnu nekretninu sredinom 19. stoljeća. U posjedovnom listu broj 1547 za K. O. [katastarska općina] kao jedan od posjednika čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] da je upisan djed tužitelja AM. Predmetna nekretnina da u naravi predstavlja pašnjak koji je sa svih strana omeđen prastarim kamenim suhozidom. Dakle, predmetna nekretnina da je u cijelosti ograđena prastarim kamenim suhozidom, od davnina da se koristila kao pašnjak, te su na predmetu spora svi tužiteljevi pravni prednici počevši od šukundjeda OM, preko pradjeda TM, djeda AM, bake J i tužiteljeva oca C čuvali ovce. Širi predmetni prostor se od davnina, odnosno više od 150 godina nalazi u posjedu obitelji prezimena AM. Predmetni dio nekretnine da je dio šireg kompleksa koji je bio u vlasništvu majke tužitelja UM, koja je ranije darovala drugi dio tog istog kompleksa svome drugom sinu ČM, koji je već ishodovao pravomoćnu presudu u svoju korist kod ovoga suda pod posl. br. P- 980/18, kojom je utvrđeno da je brat tužitelja ĆM vlasnik dijela nekretnine kat. čest. zem. [katastarska čestica] koji je na skici mjesta očevida označen brojevima 1-2-3-4-5-6-1, površine 6262 m2. Nakon toga po presudi je izvršena parcelacije te je od spomenutog dijela nekretnine formirana nekretnina nove katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. U zemljišnoj knjizi kao vlasnik predmetne nekretnine da je upisana Republika Hrvatska. Tužitelj da se obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, te je nadležno državno odvjetništvo odbilo takav zahtjev čime da su se ispunile procesne pretpostavke za podnošenje ove tužbe. Ovom tužbom, tužitelj traži od suda da mu se prizna njegovo neprijeporno izvan knjižno vlasništvo, pa predlaže da sud usvoji njegov tužbeni zahtjev pobliže opisan u izreci ove presude.

2. Tuženik Republika Hrvatska zastupana po zamjeniku zakonskog zastupnika protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti i predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

3. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem zemljišnih knjiga za K. O. [katastarska općina], Geodetskog snimka od 19.4.2022.g., Ugovora o darovanju OV-3231/22, Rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-7/16, UPP/OS-11/16, Rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-520/09, UPP/OS-98/09, Posjedovnog lista br. 1547 za K. O. [katastarska općina], Presude Općinskog suda u Šibeniku sa skicom, posl. broj P-980/18, očevidom na licu mjesta spora dana 19.5.2026.g., nalaza i mišljenja vještaka mjernika JM od 9.7.2026.g., te saslušanjem svjedoka RM i ŠM

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

5. Predmet spora je, dakle, zahtjev tužitelja da se utvrdi da je isključivi vlasnik dijela kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a na kojima egzistira upis prava vlasništva na tuženoj.

6. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odedbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (u nastavku: ZPP), u postupku je utvrđeno da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

7. Naime, očevidom na mjestu spora uz učeće vještaka mjernika JM, dipl. ing. geod. dana 19.5.2025.g. utvrđeno je da se pokazana nekretnina identificira kao dio čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], omeđena sa sjeverne, istočne i zapadne strane niskim suhozidom. Na južnoj strani granicu predstavlja katastarska međa. Na sjevernoj strani kat. čest. zem. [katastarska čestica] uz zapadnu stranu parcele proteže se makadamski put u smjeru sjever – jug. Parcela je obrasla niskim raslinjem i makijom. Pokazana nekretnina u cijelosti odgovara onoj iskazanoj u geodetskom snimku kojeg je izradio SKALAR 19.4.2022. godine označena slovima A-B-C-D-E-F-A površine 4623 m2, a što je vještak sve prikazao na skici mjesta očevida u prilogu kojoj dostavio izvod iz katastarskog operata i fotografije predmetne nekretnine.

8. Iz iskaza saslušanog svjedoka RM, sina pok. GM, iz [adresa], rođenog 1941. godine i ŠM sina pok. U, iz [adresa], rođenog 1958. godine suglasno proizlazi da je istima poznat predmet spora, da ističu da nekretnina još od davnina predstavlja posjed i vlasništvo još djeda i pradjeda tužitelja koji su to ogradili niskim suhozidovima i dračom i tamo pasli ovce, imali su i magarca, a sada su se tu već počele graditi i kuće, te da ih nitko nikada ometao u posjedu i vlasništvu te nekretnine i nemaju saznanja da je ikada bilo ikakvih sporova vezano uz ovu nekretninu, te naposljetku da se sjećaju kao vlasnika te nekretnine TM, a pradjeda tužitelja, te dida VM koji je naslijedio TM, a tužiteljevog djeda.

9. Pregledom spisu priležećih rješenja o nasljeđivanju i Ugovora o darovanju razvidno je da je upravo tužitelj stekao predmetnu nekretninu od svojih prednika, a kako to i proizlazi i iz iskaza mahom saslušanih svjedoka.

10. Ocjenom ovako izvedenih dokaza, kako pojedinačno, tako u njihovoj ukupnosti (čl. 8. ZPP) ovaj sud smatra da su prednici tužitelja predmetnu nekretninu stekli dosjelošću, nasljeđivanjem, a tužitelj ugovorom o darovanju.

11. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune sve pretpostavke stjecanja putem dosjelosti, pri čemu se zahtijeva ispunjavanje određenih pretpostavki, prije svega da stjecatelj ima posjed određene kvalitete (dovoljno je poštenje posjeda) i da posjed traje zakonom određeno vrijeme (kao i da stvar koja je predmet dosjedanja bude sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo putem dosjelosti kao i da je stjecatelj sposoban tu stvar steći u vlasništvo dosjelošću). Pitanje poštenja, odnosno savjesnosti posjeda, po prirodi stvari, ovisi o činjeničnim utvrđenjima svakog konkretnog slučaja prema kojima se zaključuje o kvaliteti posjeda potrebnoj za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

12. U konkretnom slučaju za razrješenje odnosa između stranaka ima se primjenjivati mjerodavno pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tih odnosa, dakle, pravna pravila Općeg građanskog zakonika, koja se primjenjuju na temelju članka 4. Zakona o nevažnosti propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list" FNRJ broj 86/1946).

13. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. bivšeg OGZ-a za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevao se zakonit, pošten i istinit posjed, s time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja. Odredba identičnog sadržaja nalazi se i u članku 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine broj 6/80, 36/90 i 53/91 dalje: ZOVO), i u članku 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 dalje: ZV).

14. Dakle, sukladno navedenom pravnom pravilu pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću uvijek je bio pošten (savjestan) posjed, dok prema članku 18. stavku 3. ZV-a, posjed je pošten odnosno savjestan ako posjednik koji ga je stekao nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Dakle, poštenje posjeda se pretpostavlja, presumira, ali čim posjednik sazna da mu ne pripada pravo na posjed njegov posjed gubi kvalitetu poštenog posjeda i postaje od tog trenutka nepošteni posjednik. Tako i u ranijem razdoblju, sukladno odredbama OGZ-a, također se pretpostavljalo poštenje odnosno savjesnost posjednika, a tko tvrdi drukčije dužan je u postupku to i dokazati.

15. Tužena u ovom postupku nije dokazala da bi prednici tužitelja i tužitelj bili nepošteni posjednici, pa ovaj sud ocjenjuje da su prednici tužitelja predmetnu nekretninu stekli dosjelošću, nasljeđivanjem, a tužitelj ugovorom o darovanju, pa da tužitelj, još po svojim prednicima, ima valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva, a kako je na temelju iskaza svjedoka, kojim iskazima ovaj sud nije imao razolga ne pokloniti vjeru, utvrđeno da su prednici tužitelja koristili spornu nekretninu nesmetano od davnina, istu koristili kao pašnjak za ovce i magarca, da je ista I ograđena suhozidovima od davnina, to kraj takvog stanja stvari, ovaj sud zaključuje da su prednici tužitelja bili u kvalificiranom posjedu sporne nekretnine dulje od 40 godina prije 6. travnja 1941. g., te da je tužitelji istu stekao darovanje od svoje majke UM, koja je pak istu stekla nasljeđivanjem, zbog čega je njegov tužbeni zahtjev valjalo usvojiti i presuditi kao u izreci ove presude.

16. Odluka o parničnom trošku je izostala budući tužitelj koji je u cijelosti uspio u sporu nije popisao parnični trošak.

U Šibeniku, 4. rujna 2026. godine

Sudac :

Silvana Klisović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe drugostupanjskom Županijskom sudu u roku od 15 dana. Rok za žalbu za stranku kojoj je presuda uručena na ročištu na kojem je ista objavljena, počinje teći od dana održanog ročišta na kojem je presuda objavljena, odnosno, uručena. Za ostale stranke rok za žalbu teče od dana primitka pismenog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismenim putem, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DN-a: sadržana na zapisniku ročišta na kojem je presuda objavljena