Poslovni broj: P-523/2025-17

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sucu Silvani Klisović, u pravnoj stvari tužitelja: ad.1) FĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ad.2) BĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Višić i partneri d.o.o. Šibenik, protiv tuženika: REPUBLIKA HRVATSKA zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, Stjepana Radića 81, Šibenik, OIB: 52634238587, radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 26. kolovoza 2026.g., u nazočnosti punomoćnika stranaka, a na ročištu održanom povodom objave presude dana 4. rujna 2026.g.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužitelji: ad.1) FĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i ad.2) BĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnici dijela čest. broj 1393, K. O. [katastarska općina], i to tužitelj ad.1) FĆ dijela na Geodetskom snimku, stalnog sudskog vještaka za geodeziju Zorana Marina, dipl. ing. geodezije, koji je sastavni dio Nalaza i mišljenja, od 18.12.2025. godine, označen slovima označen slovima B-C-D-E-B, površine 686 m2, nove oznake čest. broj 1393/4, K. O. [katastarska općina] i dijela na Geodetskom snimku, stalnog sudskog vještaka za geodeziju Zorana Marina, dipl. ing. geodezije, koji je sastavni dio Nalaza i mišljenja, od 18.12.2025. godine, označen slovima označen slovima, označen slovima A-B-C-D-A, površine 3710 m2, nove oznake čest. broj 1393/2, K. O. [katastarska općina], a tužitelj ad.2) BĆ dijela na Geodetskom snimku, stalnog sudskog vještaka za geodeziju Zorana Marina, dipl. ing. geodezije, koji je sastavni dio Nalaza i mišljenja, od 18.12.2025. godine, označen slovima označen slovima A-B- E-F-A, površine 686 m2, nove oznake čest. broj 1393/3, K. O. [katastarska općina].

II. Ovlašćuje se tužitelj ad.1) FĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da temeljem ove presude zatraži i postigne upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku, dijela čest. broj 1393, K. O. [katastarska općina], nove oznake čest. broj 1393/4, K. O. [katastarska općina] i nove oznake 1393/2, K. O. [katastarska općina], na svoje ime, sve za cijelo.

III. Ovlašćuje se tužitelj ad.2) BĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da temeljem ove presude zatraži i postigne upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku, dijela čest. broj 1393, K. O. [katastarska općina], nove oznake čest. broj 1393/3, K. O. [katastarska općina], na svoje ime, za cijelo.

Obrazloženje:

1. Tužitelji u tužbi i tijekom raspravljanja navode da je Republika Hrvatska upisana na čest. broj 1393, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], zvane Starina, kao vlasnik, za cijelo, da je dio predmetne nekretnine u stoljetnom posjedu tužitelja odnosno prethodno njihovih prednika oca PĆ i majke NĆ ud. PĆ, kao i njihovog djeda pok. OĆ. Na dijelovima predmetne nekretnine prednici stranaka da su sagradili kuću, koja je rodna kuća tužitelja, kako je prikazano na Geodetskom snimku, a dijelom je dugogodišnji maslinik, koji su nesmetano desetljećima obrađivali i plodove brali tužitelji, a prije njih njihovi prednici. Nakon majčine smrti, pokojne RĆ, njeni nasljednici sinovi FĆ, AĆ, BĆ i kćerka ĆĆ, da su izvršili diobu Diobenim ugovorom, od 10. studenog 1993. godine, kojim su Starine u Landekića (stara kuća i obor, te gusterna) dopale tužitelje FĆ i BĆ, svakog po pola, dok je maslinik pripao FĆ. Dio predmetne nekretnine, koju posjeduju tužitelji, da je omeđen suhozidovima, pa da su tužitelji angažirali ovlaštene geodete koji su izvršili snimanje i sačinili Geodetski snimak za potrebe rješavanja imovinsko- pravnih odnosa, na kojem su prikazane nekretnine u posjedu predlagatelja, za koje su rezervirali nove katastarske oznake kao čest. broj 1393/2, maslinik, površine 3710 m2, te čest. broj 1393/3, površine 686 m2, na kojem dijelu je sagrađena stara roditeljska kuća i gusterna, te čest. broj 1393/4, površine 686 m2, na kojoj je pomoćni objekt. Nove katastarske oznake da su rezervirane, u Područnom uredu za katastar, koje oznake odgovaraju obliku i površini dijela čest. broj 1393, K. O. [katastarska općina], prikazane na Geodetskom snimku. Tužitelji da su sukladno odredbi članka 186.a Zakona o parničnom postupku, predložili Općinskom državnom odvjetništvu sklapanje nagodbe, radi uknjižbe predmetnih nekretnina, ali je ODO Šibenik, odgovorilo nepovoljno na prijedlog tužitelja, svojim dopisom od 19. ožujka 2025. godine. Tužitelji navode da imaju pravni interes uskladiti zemljišnoknjižno sa stvarnim stanjem vlasništva, pa predlažu da sud nakon provedenog postupka, donese presudu kojom će usvojiti njihov tužbeni zahtjev, pobliže opisan u izreci ove presude.

2. Tuženica ad.1) Republika Hrvatska zastupana po zamjeniku zakonskog zastupnika protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da iz dokaza na koje se tužitelji u tužbi pozivaju ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Iz historijata tužbe proizlazi da tužitelji smatraju da su pravo vlasništva fizičkih dijelova kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] stekli na temelju diobe, nasljeđivanja i dosjelosti kao pravne osnove stjecanja prava vlasništva, kako osobno, tako i od strane pravnih prednika, da pregledom tužbe i priloga priloženih istoj, jasno proizlazi da na okolnosti nasljeđivanja i pravnog slijeda nije dostavljen niti jedan dokaz, a jedini dokaz koji se uz tužbu prilaže – diobeni ugovor između FĆ, AĆ, BĆ i ĆĆ, pregledom istog nekretnine se navode opisno, bez oznaka katastarskih čestica i katastarske općine. Nadalje, iako se prednik tužitelja navodi kao posjednik u povijesti promjena na katastarskoj čestici u katastarskom operatu za K. O. [katastarska općina], površina za koju je upisan, značajno da je manja od zbrojenih površina koje tužitelji ovom tužbom potražuju. Ova tužena drži da tužitelji svojim navodima nisu doveli u sumnju upis prava vlasništva predmetne nekretnine na imenu ove tužene, niti predložili dokaze koji bi upućivali da je uknjižba prava vlasništva na imenu ove tužene pogrešna, predlaže se tužbeni zahtjev tužitelja odbiti kao neosnovan.

3. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem zemljišnih knjiga za K. O. [katastarska općina], Geodetskog snimka za potrebe rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, od 03.03.2025. godine, kojeg je izradilo društvo Geodetska mjerenja d.o.o. [adresa], Potvrde rezervacije brojeva katastarskih čestica, Područnog ureda za katastar Šibenik, broj zahtjeva, 562043/2025 i 562044/2025, Diobenog ugovora od 10. studenog 1993. godine, Povijesti promjena na katastarskim česticama Područnog ureda za katastar Šibenik od 26.3.2025.g., Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku O-856/93 od 17. studenog 1993.g., i O-36/72 od 22. svibnja 1972.g., Očevidom na mjestu spora od dana 3. listopada 2025.g., nalaza vještaka mjernika Zorana Marina dipl. ing. geodezije od 3. lipnja 2026.g., te saslušanjem svjedoka UĆ, SĆ i LĆ.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

5. Predmet spora je, dakle, zahtjev tužitelja da se utvrdi da je isključivi vlasnik dijela kat. čest. zem. br. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], zvane Starina.

6. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odedbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (u nastavku: ZPP), u postupku je utvrđeno da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

7. Naime, očevidom na mjestu spora uz učeće vještaka mjernika Zorana Marina, dipl. ing. geod. dana 3. listopada 2025.g.utvrđeno je da prva pokazana nekretnina je dio čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a rezervirani broj je 1393/2 KO [katastarska općina] u naravi je maslinik i gustirna i većim dijelom nekretnina je omeđena kamenim suhozidom, a manjim dijelom žičanom ogradom, površina koje iznosi 3710 m2, te je identifikacija izvršena pomoću skice od 3.3.2005 godine koju izradila firma Geodetska mjerenja. Druga pokazana nekretnina je dio čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] a rezervirani broj je 1393/3 K. O. [katastarska općina], površine 686 m2 i u naravi je kamena kuća sa krovom koja nije prikladna za stanovanje i gusterna, dijelom je omeđena suhozidom a dijelom geodetskim točkama. Treća pokazana nekretnina je dio čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], a rezervirani broj je 1393/4 K. O. [katastarska općina], površine 686 m2 u naravi je dvorište, pomoćni objekt (svinjac) i koja nekretnina je većim dijelom omeđena suhozidom, što je sve navedeno vještak mjernik Zoran Marin dipl. ing. geod i prikazao u svom nalazu i mišljenju kojem prileže i fotografije predmetne nekretnine.

8. Iz iskaza saslušanih svjedoka UĆ, SĆ i LĆ, osoba mahom starijih od 70 godina, kojima je kao susjedima i poznat predmet spora, proizlazi da su prednici tužitelja obitelj BĆ još po svom predniku OĆ, a pradjedu tužitelja, PĆ i F, a roditeljima tužitelja, bili u nesmetanom posjedu i vlasništvu predmetne nekretnine na kojoj da se nalazi stara kuća, štala, gusterna i maslinik, a ranije se sijalo žito i sadili bademi, i to unatrag više od 150 godina, sve ograđeno suhozidovima.

9. Pregledom Rješenja o nasljeđivanju razvidno je da su tužitelji utvrđeni nasljednicima svojih prednika oca im PĆ i majke FĆP, dok je pregledom Diobenog ugovora od 10. studenog 1993. godine utvrđeno da je diobom predmetna nekretnina pripala u vlasništvo tužiteljima.

10. Ocjenom ovako izvedenih dokaza, kako pojedinačno, tako u njihovoj ukupnosti (čl. 8. ZPP) ovaj sud smatra da su prednici tužitelj predmetnu nekretninu stekli nasljeđivanjem i dosjelošću, a tužitelji diobom i nasljeđivanjem.

11. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune sve pretpostavke stjecanja putem dosjelosti, pri čemu se zahtijeva ispunjavanje određenih pretpostavki, prije svega da stjecatelj ima posjed određene kvalitete (dovoljno je poštenje posjeda) i da posjed traje zakonom određeno vrijeme (kao i da stvar koja je predmet dosjedanja bude sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo putem dosjelosti kao i da je stjecatelj sposoban tu stvar steći u vlasništvo dosjelošću). Pitanje poštenja, odnosno savjesnosti posjeda, po prirodi stvari, ovisi o činjeničnim utvrđenjima svakog konkretnog slučaja prema kojima se zaključuje o kvaliteti posjeda potrebnoj za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

12. U konkretnom slučaju za razrješenje odnosa između stranaka ima se primjenjivati mjerodavno pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tih odnosa, dakle, pravna pravila Općeg građanskog zakonika, koja se primjenjuju na temelju članka 4. Zakona o nevažnosti propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list" FNRJ broj 86/1946).

13. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. bivšeg OGZ-a za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevao se zakonit, pošten i istinit posjed, s time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja. Odredba identičnog sadržaja nalazi se i u članku 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine broj 6/80, 36/90 i 53/91 dalje: ZOVO), i u članku 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 dalje: ZV).

14. Dakle, sukladno navedenom pravnom pravilu pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću uvijek je bio pošten (savjestan) posjed, dok prema članku 18. stavku 3. ZV-a, posjed je pošten odnosno savjestan ako posjednik koji ga je stekao nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Dakle, poštenje posjeda se pretpostavlja, presumira, ali čim posjednik sazna da mu ne pripada pravo na posjed njegov posjed gubi kvalitetu poštenog posjeda i postaje od tog trenutka nepošteni posjednik.

15. Tako i u ranijem razdoblju, sukladno odredbama OGZ-a, također se pretpostavljalo poštenje odnosno savjesnost posjednika, a tko tvrdi drukčije dužan je u postupku to i dokazati.

16. Tužena u ovom postupku nije dokazala da bi prednici tužitelja i tužitelj bili nepošteni posjednici, pa ovaj sud ocjenjuje da su prednici tužitelja predmetnu nekretninu stekli dosjelošću i nasljeđivanjem, a tužitelji nasljeđivanjem i diobom, pa da tužitelji, još po svojim prednicima, imaju valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva, a kako je na temelju iskaza svjedoka, kojim iskazima ovaj sud nije imao razolga ne pokloniti vjeru, utvrđeno da su prednici tužitelja koristili spornu nekretninu nesmetano od davnina, na istoj sagradili kuću I pomoćni object, te je koristili I kao maslinik, da je ista ograđena sa svih strana, to kraj takvog stanja stvari, ovaj sud zaključuje da su prednici tužitelja bili u kvalificiranom posjedu sporne nekretnine dulje od 40 godina prije 6. travnja 1941. g., te da su tužitelji istu stekli diobom i nasljeđivanjem, zbog čega je njegov tužbeni zahtjev valjalo usvojiti i presuditi kao u izreci ove presude.

17. Odluka o parničnom trošku je izostala budući tužitelj koji je u cijelosti uspio u sporu nije popisao parnični trošak.

U Šibeniku, 4. rujna 2026. godine

Sudac :

Silvana Klisović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe drugostupanjskom Županijskom sudu u roku od 15 dana. Rok za žalbu za stranku kojoj je presuda uručena na ročištu na kojem je ista objavljena, počinje teći od dana održanog ročišta na kojem je presuda objavljena, odnosno, uručena. Za ostale stranke rok za žalbu teče od dana primitka pismenog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismenim putem, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DN-a: sadržana na zapisniku ročišta na kojem je presuda objavljena